“Pāui Te ʼu Tagata ʼĀfea”
“ ʼE ʼi ai he tahi ʼe mahaki ia koutou? Ke ina pāui ki ʼona tafa te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio.” — Sake 5:14.
1, 2. a) Koteā te ʼu ʼaluʼaga fakamataku ʼe felāveʼi mo te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼi te temi nei, pea ʼe feala ke malave feafeaʼi kia nātou? b) Koteā te ʼu fehuʼi ʼi te temi nei ʼe fakamaʼua ki ai he ʼu tali?
KUA hoko ʼi te temi nei “te ʼu temi maʼuhiga ʼaupito mo faigataʼa”. Ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou manatu pe kia nātou, pea ʼe nātou mānumānu, pea ʼe nātou fialahi, pea ʼe nātou lagaʼi mo te ʼu maveuveu ʼi te ʼu “ ʼaho fakaʼosi ʼaenī”. (2 Timoteo 3:1-5.) ʼI te ʼaluʼaga ʼaē ko tatou ko te kau kilisitiano, ʼe tou maʼuʼuli ʼi te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu agakovi ʼaenī, ʼe tou felāveʼi mo te ʼu tuʼutāmaki lalahi e tolu: ko Satana te Tevolo, feiā aipe mo te mālama ʼe mole fakamoʼoni ki te ʼAtua, pea mo totatou ʼuhiga agahala. — Loma 5:12; 1 Petelo 5:8; 1 Soane 5:19.
2 ʼI tatatou felāveʼi mo te ʼu tuʼutāmaki ʼaia, ʼe feala ʼi ʼihi temi ke tou lotomamahi. Koia kofea ʼaē ʼe feala ke tou maʼu ai he tokoni moʼo faʼa kātakiʼi agatonu te ʼu meʼa ʼaia? Ko ai koa ʼaē ke tou maliu ki ai ke ina taki tatou, mokā ʼe tou fai he ʼu tonu ʼo ʼuhiga mo ʼatatou ʼu gāue faka kilisitiano pea mo tatatou tauhi?
Ko te tokoni ʼe ōvi mai
3. Ko ai koa ʼaē ʼe feala ke tou maʼu ai he fakafimālie moʼoni, pea ʼe feafeaʼi te maʼu ʼo te fakafimālie ʼaia?
3 Ko te ʼiloʼi ʼaē ko Sehova ko te Matapuna ʼo totatou mālohi ʼe ko he fakafimālie moʼoni kia tatou (2 Kolonito 1:3, 4; Filipe 4:13). Ko te tagata fai pesalemo ko Tavite neʼe ina maʼu te tokoni fakaʼatua, ʼo ina tala fēnei: “Tekaʼi tou ala kia Sehova, pea ke ke falala kia te ia, pea ʼe ina fakahoko totonu anai.” “Tuku tau kavega kia Sehova totonu, pea ʼe ina lagolago anai koe. ʼE mole ina fakagafua anai ʼi he temi ke toka te agatonu.” (Pesalemo 37:5; 55:22). ʼE ko he toe fakafetaʼi ʼe tou maʼu ʼi te taʼi tokoni ʼaia!
4. ʼE foaki feafeaʼi koa e Petelo pea mo Paulo te fakafimālie?
4 ʼE feala ke tou toe maʼu te fīmālie ʼi tatatou mālama, ʼe mole ko tatou pe ʼaē ʼe tau mo te ʼu faigataʼaʼia pea mo te ʼu tuʼutāmaki. Neʼe fakaloto mālohiʼi e te ʼapositolo ko Petelo te ʼu kaugā fagona kilisitiano, ʼo fēnei: “Koutou tekeʼi fakamālohi ia ia [Satana te Tevolo] ʼaki te tui, heʼe koutou ʼiloʼi ko te ʼu mamahi ʼaia ʼe toe felāveʼi mo ʼokotou ʼu tēhina ʼaē ʼi te famili katoa ʼi te malamanei.” (1 Petelo 5:9). ʼE moʼoni ko te kilisitiano fuli pe, ʼe fia nofo agatonu ʼi te tui. ʼIo, ʼe feala ke tou logoʼi ʼe tou “efihia ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli”, ohage ko te ʼapositolo ko Paulo. Kae, neʼe mole “fāveliveli fau ke mole feala hana fai he meʼa”. Ohage ko ia, ʼe feala ke tou nofo tuʼania “kae ʼe tou maʼu te tonu”. Tatau aipe mo kapau ʼe “fakatagaʼi tatou”, kae “ ʼe mole liaki anai tatou”. Kapau ʼe tou “toka” ia tatou “ ʼe mole faka ʼauha” anai tatou. Koia, “ ʼaua naʼa tou tuku”. ʼE mole tou “tuku tatatou sio, ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou sio ki ai kae ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole tou sio ki ai”. (2 Kolonito 4:8, 9, 16, 18.) ʼE feafeaʼi hatatou fai te meʼa ʼaia?
5. Koteā te tokoni e koga tolu neʼe foaki e Sehova?
5 Ko Sehova, “ko ia ʼe fagono ki te ʼu faikole”, ʼe ina foaki te tokoni e koga tolu (Pesalemo 65:2; 1 Soane 5:14). ʼUluaki, ʼe ina foaki te taki ʼaki tana Folafola, ko te Tohi-Tapu (Pesalemo 119:105; 2 Timoteo 3:16). Lua, ko tona laumālie maʼoniʼoni ʼe ina faka fealagia kia tatou ke tou fai tona finegalo (Vakaʼi ia Gāue 4:29-31). Tolu, ko te kautahi faka kelekele ʼa Sehova ʼe ina tokoniʼi tatou. Koteā te meʼa ʼe tonu ke tou fai ke tou maʼu ai te ʼu tokoni ʼaia?
“Ko te ʼu meʼa ʼofa fakatagata”
6. Koteā te tokoni neʼe foaki e Sehova ʼi Tapela, pea neʼe feafeaʼi?
6 Ko te meʼa neʼe hoko ʼi te temi ʼo te polofeta ko Moisese ʼe tokoni kia tatou ke tou leleiʼia te tokaga ʼofa ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te tokoni ʼe ina foaki ki tana ʼu kaugana. Ko te meʼa ʼaia neʼe hoko ʼi Tapela, ko te faka ʼuhiga ʼo te kupu ʼaia ko te “vevela; ko te toe vela; ko te ulo”. Ko te koga meʼa ʼaia ʼo te toafa ʼo Sinaï, neʼe fai e te ʼAtua te afi moʼo tutu te kau Iselaele ʼaē neʼe lāuga. “Ko te hahaʼi matāpule” ʼaē neʼe kaugā fagona mo te hahaʼi ʼo Iselaele mai Esipito neʼe kau mo nātou ki te lāuga ʼaē ʼo ʼuhiga mo te meʼa kai. ʼI tana fakatokagaʼi te hāūhāū ʼa te ʼAtua pea mo te meʼa ʼi tona loto ʼo ʼuhiga mo te maʼua ki te hahaʼi pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou, ko Moisese neʼe tagi, ʼo fēnei: “ ʼE mole feala, kia ʼau tokotahi, ke ʼau ʼamo te hahaʼi fuli ʼaenī, koteʼuhi ʼe mamafa fau ia kia te ʼau. Kapau ʼe feiā tau gaohi ʼau, ke ke matehi ʼosi ʼau, ʼe ʼau kole atu, kapau neʼe ke leleiʼia ʼau, pea ke mole ʼau sio ki toku malaʼia.” (Faka au 11:1-15). Neʼe koteā te tali ʼa Sehova? Neʼe ina hinoʼi “te ʼu tagata e fitugofulu ʼi te ʼu tagata ʼāfea ʼo Iselaele” pea neʼe ina tuku tona laumālie kia nātou ʼaia koteʼuhi ke feala hanatou vaevae lelei te gāue takitaki pea mo Moisese (Faka au 11:16, 17, 24, 25). ʼAki te fakanofo ʼo te ʼu taʼi tagata popoto ʼaia ki te gāue, neʼe ko he tokoni faigamalie ki te kau Iselaele pea mo te kau “matāpule neʼe kaugā fagona mo nātou”. — Ekesote 12:38.
7, 8. a) ʼE foaki feafeaʼi koa e Sehova “te ʼu meʼa ʼofa ohage ko he ʼu tagata” ʼi te Iselaele ʼāfea? b) Neʼe fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Paulo ʼi te ʼuluaki sēkulō ia te Pesalemo 68:18?
7 Hili ʼaia te ʼu taʼu fualoa ki te nonofo ʼa te kau Iselaele ʼi te Kele ʼo te fakapapau, ko Sehova neʼe hake ki te moʼuga ʼo Sione pea neʼe ina fakaliliu ia Selusalemi ko te kolo ʼaliki ʼo te puleʼaga fakatā ʼaki tona hau ko Tavite. Ko he fakavikiviki ki te ʼAtua, “ko te ʼAtua Māfimāfi”, neʼe hiva fēnei ia Tavite: “Neʼe hake ki ʼoluga; neʼe ke ʼave te kau pilisoni; neʼe ke toʼo te ʼu meʼa ʼofa ko te ʼu tagata.” (Pesalemo 68:14, 18). ʼIo, ko te ʼu tagata ʼaē neʼe ʼave ko te kau pilisoni lolotoga ʼo te ʼohofi ʼo te Kele ʼo te fakapapau ʼaē neʼe feala ke liliu ʼo tokoni ki te kau Levite ʼi ʼonatou ʼu maʼua. — Esitalasi 8:20.
8 ʼI te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi, ko te ʼapositolo kilisitiano ko Paulo neʼe ina fakatokagaʼi ia te fakahoko faka polofeta ʼo te ʼu palalau ʼa te pesalemo. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Kia tatou takitokotahi neʼe tuku te agalelei makehe ʼo mulimuli ki te fakafuafua e Kilisito te meʼa ʼofa ʼe mole totogi. Koia ʼaē ʼe ina ʼui ai: ‘ ʼI te temi ʼaē neʼe hake ai ki ʼoluga, neʼe ina ʼave te kau pilisoni; neʼe ina fai te ʼu meʼa ʼofa fakatagata.’ Kae ko te fasiga palalau ʼaē ‘neʼe hake’, koteā tona ʼuhiga, mo kapau la neʼe toe hifo ia ki te ʼu faʼahi mālalo, ʼaē ko te kele? Ko ia totonu pe ʼaē neʼe hifo mai ko ia pe ʼaia neʼe toe hake ʼo māʼoluga ʼi te ʼu meʼa fuli ʼi te lagi, moʼo foaki te katoa ʼo te ʼu meʼa fuli.” (Efesi 4:7-10). Ko ai ia “ia” ʼaia? Ko ia pe ʼaē ko te fakafofoga ʼo Sehova, ko te Tavite Lahi pea ko te Hau mesianike ko Sesu Kilisito. Ko ia ʼaē neʼe fakatuʼuake e te ʼAtua pea neʼe ina fakanofo ki te “tuʼulaga māʼoluga”. — Filipe 2:5-11.
9. a) Ko ai koa ʼaē neʼe ko te ʼu meʼa ʼofa fakatagata ʼi te ʼuluaki sēkulō? b) Ko ai koa ʼi te temi nei ko te ʼu meʼa ʼofa fakatagata?
9 Pea ko ai leva ia nātou ʼaē ko “te ʼu meʼa ʼofa fakatagata” (peʼe “ko he ʼu tagata”)? ʼE fakamatala e Paulo ko te Pule Fakafofoga ʼo te ʼAtua “neʼe ina foaki ʼihi ko te kau ʼapositolo, ʼihi ko te kau polofeta, ʼihi ko te kau fagonogono ʼo te evaselio, ʼihi ko te kau tauhi ōvi pea mo te kau faiako, moʼo fakatonutonuʼi te kau maʼoniʼoni, ʼo ʼuhiga mo te gāue faka minisitelio, ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼu ʼo te sino ʼo Kilisito”. (Efesi 4:11, 12.) Ko te kau ʼapositolo fuli ʼaē neʼe gāue ohage ko he kau ʼapositolo, ko he kau polofeta, ko he kau fagonogono ʼo te evaselio, ko he kau tauhi ōvi, pea ko he kau faiako, neʼe nātou fai ʼo mulimuli ki te taki faka teokalatike (Luka 6:12-16; Gāue 8:12; 11:27, 28; 15:22; 1 Petelo 5:1-3). ʼI totatou temi, ko te kau tagata ʼāfea kua māhani ki te gāue ʼaē neʼe fakanofo e te laumālie maʼoniʼoni, ʼe nātou gāue ohage ko he kau taupau ʼi te ʼu kokelekasio e 70 000 ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te malamanei. Ko nātou ko ʼatatou ʼu meʼa ʼofa fakatagata (Gāue 20:28). ʼAki te mafola vave ʼi te malamanei ʼo te faka mafola ʼo te Puleʼaga, kua lahi te ʼu tēhina ʼe nātou “holi” pea mo fia fai he ʼu maʼua ohage ko he “kavega fakatagata taupau”. (1 Timoteo 3:1.) ʼI tonatou fakanofo, ʼe nātou liliu ai ko te ʼu meʼa ʼofa fakatagata.
10. ʼE felogoi feafeaʼi te fakamatala ʼo te tohi ʼo Isaia ʼo ʼuhiga mo te kau “pilinise” pea mo te tuʼulaga ʼo te ʼu tagata ʼāfea ʼo te temi nei?
10 Ko te ʼu tagata ʼāfea ʼaia, peʼe ko te ʼu meʼa ʼofa fakatagata ʼaia, ʼe nātou tatau mo te fakatā ʼaē neʼe fai e te polofeta ko Isaia ʼi tana fakakikite fakatomuʼa te tuʼulaga ʼo te kau “pilinise”, ko te ʼu tagata gāue ʼi te temi ʼo te Puleʼaga. ʼE tonu anai ke nātou tahi liliu ohage “ko he nonoʼaga ki te matagi pea ko he tauʼaga ki te afā, ko he kiʼi vaitafe ʼi he koga meʼa magemage, ʼe hage ko he malū ʼo he maka lahi ʼi he kele kua vaivai”. (Isaia 32:1, 2.) ʼE ʼiloga mai te maʼuhiga ʼaē ʼo te leʼoleʼo ʼofa ʼe tonu ke fai e te ʼu tagata fakanofo ʼaia. ʼE feafeaʼi hakotou maʼu he fua mai te ʼofa ʼaia ʼe mafola katoa?
Ke tou fai he tonu
11. Mokā ʼe tou vaivai ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼe feafeaʼi koa hatatou maʼu he tokoni?
11 Ko he tagata ʼe lolotoga malemo ʼe kalaga ki he tokoni. ʼE mole ʼi ai he lotolotolua ki te faʼahi ʼaia. ʼI te temi ʼe tuʼutāmaki ai he maʼuli, ʼe mole maʼuhiga ke ʼeke he tahi ʼi te temi ʼaia ke pāui ki he tokoni. Neʼe mole tuʼa lahi koa la te kole e te hau ko Tavite te tokoni ʼa Sehova? (Pesalemo 3:4; 4:1; 5:1-3; 17:1, 6; 34:6, 17-19; 39:12.) ʼI te temi ʼaē ʼe tou vaivai ai ʼi te faʼahi fakalaumālie, lagi ʼe tou to ki te heʼe ʼamanaki, koia ʼaē ʼaē ʼe tou maliu ai kia Sehova ʼi te faikole pea mo kole mamahi ke ina taki tatou ʼaki tona laumālie maʼoniʼoni (Pesalemo 55:22; Filipe 4:6, 7). ʼE tou kumi he fakafimālie mai te Tohi-Tapu (Loma 15:4). ʼE tou vakaʼi te ʼu tohi faka kilisitiano faka tohi-tapu ʼo te Sosiete Watch Tower he tokoni ʼaoga. ʼE ko he aga feiā ʼe ina faka fealagia ai kia tatou ke tou fakatokatoka ʼotatou ʼu fihifihia. Kae, kapau ʼe hage ʼe tou lotomamahi ʼi he ʼu fihifihia, ʼe toe feala pe ke tou kumi he tokoni mai te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio. ʼIo, ʼe ʼi aipe te ʼu temi ʼe ʼaoga tāfito ai ke tou “pāui te ʼu tagata ʼāfea”. Koteā te tupuʼaga ʼaē ʼe pāui ai te ʼu tagata ʼāfea? ʼE feala feafeaʼi hanatou tokoniʼi ia nātou ʼaē ʼe ʼaoga ki ai he tokoni fakalaumālie?
12-14. a) Koteā te ala maʼuhiga ʼe tonu ke muliʼi ʼe he tahi ʼe mahaki? b) ʼO mulimuli ki te manatu ʼo te tohi ʼo Sake 5:14, koteā te ʼu tokoni ki te kau kilisitiano “mahahaki” ke nātou fai? c) Ko te faʼahiga mahaki feafeaʼi ʼaē ʼe talanoa ki ai ia Sake 5:14, pea he koʼe ʼe koutou tali feiā?
12 Ka tou mahaki, ʼe tou mālōlō koteʼuhi ke toe maʼu ʼe totatou sino he mālohi ki ʼatatou ʼu gāue ki muli age. Kae kapau ʼe mole lelei totatou mahaki, ʼe tou kumi fakapotopoto leva hotatou faitoʼo lelei. ʼE mole tonu koa la ke tou fai feiā mo kapau ʼe tou gaʼegaʼe fakalaumālie?
13 Koutou fakatokagaʼi ko te tisipulo ko Sake ʼe ina tokoniʼi tatou ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼi ai he tahi ʼe mahaki ia koutou? Ke ina pāui ki ʼona tafa te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio, pea ke nātou faikole ʼo ʼuhiga mo ia, ʼo tākaiʼaki te lolo ʼaki te huafa ʼo Sehova.” (Sake 5:14). Ko te mahaki fea koa ʼaē ʼe talanoa ki ai ia Sake ʼi henī? Ko ʼihi tagata ʼo te Tohi-Tapu ʼe nātou ʼui ko he mahaki fakasino, koteʼuhi ko te tākaiʼaki he moʼi lolo neʼe ko he faitoʼo māhani ia neʼe fai ʼi te temi ʼaia (Luka 10:34). ʼI tanatou manatu, ko Sake neʼe manatu ki he faitoʼo faka milakulo ʼaki te meʼa ʼofa fakamālōlō. Kae, koteā ʼaē ʼe ʼiloga mai ʼi te kapite katoa?
14 Ko te “fiafia”, ʼe fakafeagai ki te “kātakiʼi ʼo te mamahi”. ʼE ʼiloga mai ko Sake neʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo te mahaki fakalaumālie (Sake 5:13). “Ko te ʼu tagata matutuʼa [ko te ʼu tagata ʼāfea, ʼi te Tohi-Tapu fakapilitānia ʼo te Roi Jacques] ʼo te kokelekasio”, ʼaē ʼe tonu ke pāui ki te faʼahi ʼaia kae ʼe mole ko te kau tōketā peʼe ko nātou ʼaē ʼe nātou maʼu te meʼa ʼofa faka milakulo ʼo te fakamālōlō. Pea koteā te meʼa neʼe tonu ke nātou fai? Neʼe ʼui e Sake, ʼo fēnei: “Ke nātou faikole ʼo ʼuhiga mo ia. (...) Pea ko te faikole ʼo te tui ʼe ina faitoʼo anai ia ia ʼaē ʼe mamahi.” (Sake 5:14, 15; Vakaʼi ia Pesalemo 119:9-16). Moʼo fakamoʼoni neʼe talanoa ia Sake ʼo ʼuhiga mo te mahaki fakalaumālie, ko tana haga ʼaē ʼo fakaloto mālohiʼi ke kofesioʼi te ʼu agahala ke maʼu ai leva te mālōlō. ʼE ina tohi, ʼo fēnei: “Koutou tahi kofesioʼi fakalelei ʼa kotou ʼu agahala pea ke koutou tahi faikole, koteʼuhi ke koutou mālōlō.” Kapau ko he agahala mamafa ʼuhi ʼi he mahaki fakalaumālie, ko ʼaē ʼe mahaki ʼe feala pe ke ina maʼu te mālōlō mo kapau ʼe mulimuli fakalelei ki te tokoni ʼaē mai te Folafola ʼa te ʼAtua, ke fakahemala, pea ke situʼa ki te agahala. — Sake 5:16; Gāue 3:19.
15. Koteā te faʼahiga aga ʼe tuku mai ia Sake 5:13, 14?
15 ʼE ʼi ai te tahi meʼa ʼe tonu ke fakatokagaʼi ʼi te tokoni ʼaē neʼe fai e Sake. ʼI te temi ʼaē ʼe kātakiʼi ai te mamahi, ʼe tonu anai ki te kilisitiano “ke faikole”. Kapau ʼe mālōlō, “ke ina hiva he ʼu pesalemo”. Ko te ʼu ʼaluʼaga fuli ʼe nātou ʼeke he meʼa ke fai, peʼe ko he tahi ʼe faʼa kātakiʼi te mamahi peʼe fiafia. Ko te faikole ʼe ko he meʼa maʼuhiga feiā aipe mo he ʼu talanoa fiafia. Koia ʼaē, koteā te meʼa ʼe tonu ke tou ʼamanaki ki ai ʼi te temi ʼaē ʼe fai e Sake te fehuʼi ʼaenī: “ ʼE ʼi ai he tahi ʼe mahaki ia koutou?” ʼE ina toe fakaloto mālohiʼi ke fai he aga ʼe tāu mo te faʼahi ʼaia, ei, ke fai he tonu. “Ke ina pāui ki ʼona tafa te ʼu tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio.” — Pesalemo 50:15; Efesi 5:19; Kolose 3:16.
ʼE feafeaʼi te tokoni ʼa te kau “tagata ʼāfea”
16, 17. ʼE tokoniʼi feafeaʼi tatou e te kau tagata ʼāfea ke tou maʼuliʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te Tohi-Tapu?
16 ʼE faigataʼa kia tatou ʼi ʼihi temi ke tou mahino peʼe feafeaʼi hatatou maʼuliʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te Tohi-Tapu ʼi totatou maʼuli takitokotahi. Ki te faʼahi ʼaia, ʼe feala leva ki te ʼu tagata ʼāfea ke nātou fakahā te ʼuhiga ʼo tanatou tokoni maʼuhiga. Ohage la, ʼe nātou faikole ʼo ʼuhiga mo ia ʼaē ʼe mahaki fakalaumālie pea mo ‘tākaiʼaki te lolo ʼaki te huafa ʼo Sehova’, ʼi he fai lelei ʼo te ako fakamālōlō mai te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE feala ai leva ki te ʼu tagata ʼāfea ke nātou kau mālohi ki te faitoʼo fakalaumālie ʼo tatou (Pesalemo 141:5). ʼI te temi fuli pe, ʼe ʼaoga kia tatou fuli he fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo tatatou lolotoga fai te meʼa ʼaē ʼe lelei. Ko hatatou felogoi ki te ʼu meʼa ʼaia mo he tagata ʼāfea faiva ʼe ko he fakaloto mālohiʼi anai ʼo tatatou fia fai te meʼa ʼaē ʼe lelei. — Tāʼaga Lea 27:17.
17 ʼI te temi ʼaē ʼe nātou fai ʼaʼahi ai, ʼe ʼaoga ki te ʼu tagata ʼāfea ke nātou “maʼu he ʼu palalau fakafimālie ʼo ʼuhiga mo te ʼu nefesi ʼaē ʼe lotovaivai”. ʼE nātou toe “lagolago anai te hahaʼi gaʼegaʼe, [pea] mo loto faʼa kātaki ki te hahaʼi fuli”. (1 Tesalonika 5:14.) Ko te taʼi felogoi lelei pea mo he lotomahino ʼe maʼu ʼi “te ʼu tagata ʼāfea” pea mo ia “ ʼe vaivai”, ʼe ko he meʼa lelei ʼo ʼuhiga mo te fakamālōlō fakalaumālie.
Ko te maʼua takitokotahi pea mo te faikole
18, 19. Koteā te gāue ʼa te ʼu tagata ʼāfea ʼe nātou fai ʼo mulimuli ki te manatu ʼe tuʼu ia Kalate 6:2, 5?
18 Ko te ʼu tagata ʼāfea ʼe tonu ke nātou fai tonatou maʼua ʼo ʼuhiga mo te faga ōvi ʼa te ʼAtua. ʼE tonu ko nātou ko ni ʼu hahaʼi tokoni. Ohage la, neʼe ʼui fēnei e Paulo: “ ʼU tēhina, kapau ʼe ʼi ai he tagata ʼe fai hana lākahala ia muʼa ʼo hana ʼiloʼi, ko koutou ʼaē ʼe koutou maʼu ia te ʼu kalitate fakalaumālie, koutou faigaʼi te fakatonutonuʼi ʼo te tagata ʼaia ʼaki he agamālū, ʼo ke tokaga kia koe totonu, talia naʼa ke toe holi mo koe totonu ki te fai ʼo te meʼa ʼaia. Koutou haga fefuaʼaki ʼakotou ʼu kavega pea koutou fai feiā te lao ʼa Kilisito.” Neʼe toe tohi e te ʼapositolo, ʼo fēnei: “ ʼE tahi ʼamo anai tana ʼāmoga.” — Kalate 6:1, 2, 5.
19 ʼE feafeaʼi koa he fua ʼo te ʼu kavega ʼa ʼihi logope la ʼe tou ʼamo ʼatatou ʼu ʼāmoga totonu? Ko tona kehekehe ʼe ʼiloga ʼi te ʼu kupu faka keleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼi te ʼu kupu “kavega” pea mo “ ʼāmoga” ʼe tou maʼu ai te tonu. Kapau ʼe felāveʼi he kilisitiano mo he fihifihia fakalaumālie ʼe ko he kavega mamafa kia te ia, ko te ʼu tagata ʼāfea pea mo ʼihi kaugā fagona ʼi te tui ʼe nātou tokoni anai kia te ia, ʼo nātou tokoni ai kia ia ki te ʼamo ʼo tana ʼu “kavega”. Kae, ko tona maʼua ʼi muʼa ʼo te ʼAtua ke ina ʼamo tana “ ʼāmogaa”. ʼAki he loto fiafia ko te ʼu tagata ʼāfea ʼe nātou ʼamo “te ʼu kavega” ʼo ʼonatou ʼu tēhina ʼaki te ʼu tokoni fakaloto mālohi, pea mo te ʼu tokoni faka tohi-tapu, pea mo te faikole. Kae, ʼe mole toʼo e te ʼu tagata ʼāfea ʼatatou ʼu “ ʼāmoga” takitokotahi ʼaē ko totatou maʼua fakalaumālie. — Loma 15:1.
20. He koʼe ʼe mole tonu ke meʼa noaʼi te faikole?
20 ʼE maʼuhiga te faikole pea ʼe mole tonu ke meʼa noaʼi. Kae tokolahi te kau kilisitiano ʼe mahahaki fakalaumālie, ʼe faigataʼa kia nātou te faikole. ʼI te temi ʼaē ʼe fai ai e te ʼu tagata ʼāfea te ʼu kole ʼo te tui ʼo ʼuhiga mo he tahi ʼe mamahi fakalaumālie, koteā te ʼaoga ʼo te ʼu faikole ʼaia? “ ʼE fakatuʼu anai ia e Sehova”, ohage kua mavae mai tana mamahi, pea ʼe fakaloto mālohiʼi ia e Sehova ke hoko atu tana maʼuli ʼi te moʼoni pea ʼi te faitotonu. Ko he kilisitiano ʼe mahaki fakalaumālie ʼe feala ke ina fai he aga ʼe mole lelei kae lagi neʼe mole ko he agahala mamafa, koia ʼaē ʼe ʼui ai e Sake, ʼo fēnei: “Koia ʼaē, kapau neʼe ina fai he agahala mamafa, ʼe ina maʼu anai te fakamolemole.” Ko te tokoni faka tohi-tapu ʼa te kau tagata ʼāfea ʼo fakatahiʼi mo te ʼu faikole fakamalotoloto ʼe uga ʼi ʼihi temi he tahi ʼe gaʼegaʼe fakalaumālie ke ina kofesioʼi fakalelei tana ʼu agahala neʼe ina fai pea mo fakahā he aga fakahemala. Ko te taʼi aga ʼaia, ʼe maʼu ai leva te fakamolemole mai te ʼAtua. — Sake 5:15, 16.
21. a) He koʼe koa ko ʼihi kilisitiano ʼe nātou lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te pāui ʼo te ʼu tagata ʼāfea? b) Koteā ʼaē ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ka hoa mai?
21 Ko te ʼu tagata ʼāfea manavaʼofa ʼe lahi ʼaupito tanatou gāue ke maʼu he taupau ʼe tāu ʼo ʼuhiga mo te tokaga ʼaē ki te hahaʼi foʼou ʼe ʼomai ki te kokelekasio faka kilisitiano. ʼIo, ko te ʼu meʼa ʼofa fakatagata ʼaia, ʼe ko he meʼa lelei mai ia Sehova moʼo tokoniʼi tatou ke tou faʼa kātakiʼi te ʼu temi maʼuhiga ʼaupito ʼaenī. Kae, ko ʼihi kilisitiano neʼe mole nātou kumi te tokoni ʼa te ʼu tagata ʼāfea, koteʼuhi ʼi tanatou manatu ko te ʼu tēhina ʼaia ʼe lahi fau tonatou ʼu maʼumaʼua peʼe ko te ʼu tēhina ʼe lahi tanatou ʼu kavega ʼaki te ʼu fihifihia. Ko te alatike ʼaē ka hoa mai ʼe tokoni anai kia tatou ke tou leleiʼia te fiafia ʼa te ʼu tagata ʼaia ʼo ʼuhiga mo tanatou tokoniʼi tatou, koteʼuhi ʼe nātou gāue mo tonatou loto katoa ohage ko he kau lagolago tauhi ōvi ʼi te kokelekasio faka kilisitiano.
[Noto ʼi te lalo pasina]
a Ko te tohi (A Linguistic Key to the Greek New Testament), neʼe tohi e Fritz Rienecker, ʼe ina faka ʼuhiga te kupu ʼaē ko te phortion “ko te ʼāmoga ʼe tonu ke ʼamo ʼe he tahi” pea ʼe ina toe ʼui: “Neʼe fakaʼaogaʼi ohage ko he kupu faka solia ʼo ʼuhiga mo he kato ʼa he tagata peʼe ko he ʼāmoga ʼa he tagata solia.”
ʼE feafeaʼi anai koa takotou tali?
◻ ʼI te temi ʼaē ʼe ʼaoga ai kia tatou te tokoni, koteā te tokoni e koga tolu ʼe foaki mai e Sehova?
◻ Ko ai koa te ʼu meʼa ʼofa fakatagata ʼi te temi nei?
◻ Ko te temi fea koa ʼaē ʼe tonu ke tou pāui ai ki te ʼu tagata ʼāfea?
◻ Koteā koa te tokoni ʼe feala ke tou maʼu mai te ʼu tagata ʼāfea?
[Paki ʼo te pasina 15]
ʼE koutou fiafia koa ʼi te ʼu lelei fakalaumālie ʼe koutou maʼu ʼi te faikole, ʼi te ako Tohi-Tapu, pea mo te tokoni mai te ʼu tagata ʼāfea?