Ke Liliu Ia Sehova Ko Tokotou ʼAtua
ʼI TE temi muʼa, neʼe ʼi ai te hahaʼi neʼe nātou felogoi lelei mo Sehova, koia ʼaē neʼe lau ai ko tonatou ʼAtua. Ohage la ʼi te Tohi-Tapu, ʼe fakamatala ʼo ʼuhiga mo Sehova ko ia “ko te ʼAtua ʼo Apalahamo,” “ko te ʼAtua ʼo Tavite,” pea “ko te ʼAtua ʼo Elia.”—Senesi 31:42; 2 Hau 2:14; 20:5.
Neʼe feafeaʼi he felogoi lelei ʼa te ʼu tagata ʼaenī mo te ʼAtua? Koteā ʼaē ʼe tou lava ako mai iā nātou ʼaia ke feala ai hatatou faʼufaʼu pea mo taupau maʼu he ʼu felogoi lelei mo te Tupuʼaga?
Ko Apalahamo Neʼe “Tui Kiā Sehova”
Ko Apalahamo neʼe ko te ʼuluaki tagata ʼaia ʼe ʼui ʼi te Tohi-Tapu neʼe tui kiā Sehova. Ko te tui neʼe ko te kalitātē maʼuhiga ʼaia neʼe maʼu e Apalahamo ʼo tupu ai tona ʼofainaʼi e te ʼAtua. Neʼe ʼiloga te ʼofa ʼaia ʼo Sehova kiā Apalahamo, heʼe ki muli age ʼi te ʼasi ʼa te Tupuʼaga kiā Moisese, neʼe ina ʼui ko ia “ko te ʼAtua ʼo Apalahamo,” mo tona foha ko Isaake pea mo tona mokopuna ko Sakopo.—Senesi 15:6; Ekesote 3:6.
Neʼe maʼu feafeaʼi e Apalahamo ia te taʼi tui ʼaia ki te ʼAtua? ʼUluaki, neʼe ina fakatafito tana tui ki he fakatafito mālohi. Neʼe lagi akoʼi ia ia ʼi te ʼu ala ʼa Sehova e te foha ʼo Noe ʼaē ko Semi, ʼaē neʼe sio mata ki te ʼu gāue hāofaki ʼa te ʼAtua. Ko Semi neʼe ko he fakamoʼoni neʼe sio mata ki te gāue ʼaē neʼe fai e Sehova ʼaē “nee ina haofaki pe i te temi nee ina fakahifo ai te tulivio o fakamou te malama o te hahai pagani, ia Noe nee tokovalu aki ia natou nee mauli, iaʼia ae nee ina kalagai te susitisia.” (2 Petelo 2:5) Neʼe lagi ako e Apalahamo mai iā Semi, mokā fakapapau e Sehova ke ina fakahoko he meʼa, ʼe ina fakahoko moʼoni. Ko te faʼahi ʼe ʼiloʼi papau, ʼi te temi ʼaē neʼe fai age e te ʼAtua ia te fakapapau kiā Apalahamo, neʼe fakafiafia ia Apalahamo pea mo mulimuli kiai tona maʼuli ʼi tana ʼiloʼi papau ʼaē ʼe hoko moʼoni anai te fakapapau.
ʼAki te fakatafito mālohi ʼaia, neʼe fakamālohiʼi e Noe tana tui ʼaki te ʼu gāue. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Aki te tui, nee fakalogo Apalahamo i tona paui ke alu ki he potu kua tonu ke ina tali mo ona tofia pea nee alu ia, nee mole mahino pe kofea kua tonu ke alu ki ai.” (Hepeleo 11:8) Neʼe fakamālohiʼi te tui ʼo Apalahamo ʼaki tana fakalogo ʼaia, koia neʼe tohi fēnei ai e te tisipulo ko Sakopo: “E ke sio, nee gaue fakatahi te tui mo ana gaue, pea aki te u gaue kua mau e te tui te katoa o tona uhiga.”—Sakopo 2:22.
Pea tahi ʼaē meʼa, neʼe faka fealagia e Sehova ke ʼahiʼahiʼi te tui ʼo Apalahamo, ʼo toe mālohi age ai. Neʼe toe ʼui fēnei e Paulo: “Aki te tui, ko Apalahamo i tona ahiahiʼi nee ina momoli Isaake.” ʼAki te ʼahiʼahi, ʼe lelei age ai te tui pea mo mālohi ai, ʼo liliu ai ʼo “mauhigaʼage i te aulo.”—Hepeleo 11:17; 1 Petelo 1:7.
Logope ko Apalahamo neʼe mole maʼuli fualoa ke sio ki te fakahoko ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakapapauʼi age e te ʼAtua, kae neʼe fiafia ʼi tana sio ʼaē neʼe muliʼi tana faʼifaʼitaki e ʼihi. Ko tona ʼohoana ko Sala, mo te tahi toko tolu ʼo tona famili—ko Isaake, mo Sakopo pea mo Sosefo—ʼe toe ʼui foki ʼi te Tohi-Tapu, ʼe ko he ʼu faʼifaʼitaki ʼuhi ko tanatou tui mālohi.—Hepeleo 11:11, 20-22.
Ko He Tui Ohage Ko Apalahamo Ia ʼAho Nei
ʼE maʼuhiga te tui ki ʼaē ʼe ina loto ke liliu ia Sehova ko tona ʼAtua. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “E mole feala ki he tahi ke lelei ki te Atua, kapau e mole ina mau te tui.” (Hepeleo 11:6) ʼE lava fakatuputupu feafeaʼi e he kaugana ʼa te ʼAtua ia ʼaho nei ia he tui mālohi ohage ko Apalahamo?
Ohage ko tona fai e Apalahamo, ʼe tonu ke fakatuʼu tatatou tui ki he fakatafito ʼe mālohi. ʼE lava fai te faʼahi ʼaia ʼaki te ako tuʼumaʼu ʼo te Tohi-Tapu pea mo te ʼu tohi faka Tohi-Tapu. Ka tou lau te Tohi-Tapu pea mo tou metitāsio ki te meʼa ʼaē ʼe tou lau, ʼe feala ai ke tou falala ko te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua ʼe hoko moʼoni anai ia. ʼE uga ai tatou ke tou fetogi totatou maʼuli ʼo mulimuli ki te ʼamanaki moʼoni ʼaia. ʼE fakamālohiʼi tatatou tui ʼaki te ʼu gāue ʼe fakahā ai tatatou fakalogo, ohage ko te kau ki te fai faka mafola pea mo te ʼu fono faka Kilisitiano.—Mateo 24:14; 28:19, 20; Hepeleo 10:24, 25.
ʼE feala ke ʼahiʼahiʼi tatatou tui, lagi ʼi he fakafeagai, peʼe ko he mahaki kovi, peʼe ko te mate ʼo he tahi neʼe tou ʼofa mamahi ai, peʼe ko he tahi age meʼa. Ka tou nonofo agatonu kiā Sehova ʼi te temi ʼo te ʼahiʼahi, ʼe fakamālohiʼi ai tatatou tui pea mo liliu ai ʼo maʼuhiga age ʼi te aulo. Peʼe tou sisio ki te fakahoko ʼo te ʼu fakapapau fuli ʼa te ʼAtua peʼe kailoa, kae ʼaki tatatou tui ʼe tou toe ōvi age anai kiā Sehova. Pea tahi ʼaē meʼa, ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai ʼe ina fakaloto mālohiʼi anai ʼihi ke nātou faʼifaʼitakiʼi tatatou tui. (Hepeleo 13:7) Neʼe ko te meʼa ʼaia ʼaē neʼe fai e Ralph, ʼaē neʼe sio pea mo ina faʼifaʼitakiʼi te tui ʼo tana ʼu mātuʼa. ʼE ina fakamatala fēnei:
“ ʼI te temi ʼaē neʼe kei au nofo ai ʼi ʼaku mātuʼa, neʼe nā fakaloto mālohiʼi te famili kātoa ke mātou ʼaʼala kei uhuuhu ke mātou lau fakatahi te Tohi-Tapu. ʼAki tona fai ʼaia, neʼe mātou lava lau kātoa te Tohi-Tapu.” ʼE kei lau pe e Ralph ia te Tohi-Tapu ʼi te uhu fuli, pea ʼe ko he kamataʼaga lelei ʼo te ʼaho maʼa ia. Neʼe tau fai faka mafola ia Ralph mo tana tāmai ʼi te vāhaʼa fuli. “Neʼe ko te temi ʼaia ʼaē neʼe akoʼi ai te fai ʼo te ʼu ʼaʼahi pea mo te ʼu ako faka Tohi-Tapu.” ʼE kau nei ia Ralph ki te kau gāue mo tonatou loto lelei ʼi te filiale ʼi Eulopa. Neʼe ko he fakapale moʼoni ia ki te tui ʼo tana ʼu mātuʼa!
Ko He Tagata ʼe Leleiʼia e Te Loto ʼo Sehova
Ko Tavite ʼaē neʼe tupu hili taʼu e 900 kae kua mate ia Apalahamo, neʼe ko he tagata maʼuhiga ʼe kau ki te kau kaugana ʼa Sehova ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu. ʼO ʼuhiga mo te filifili e Sehova ia Tavite ke liliu ko te hau, neʼe ʼui fēnei e te polofeta ko Samuele: “ ʼE mahino papau ia, ʼe maʼu anai e Sehova maʼa ia he tagata ʼe leleiʼia e tona loto.” Neʼe lelei ʼaupito te felogoi ʼa Sehova mo Tavite, koia ki muli age neʼe ʼui e te polofeta ko Isaia ki te Hau ko Esekiasi, ko “Sehova te ʼAtua ʼo Tavite tau kui.”—1 Samuele 13:14; 2 Hau 20:5; Isaia 38:5.
Logope ko Tavite neʼe leleiʼia e te loto ʼo Sehova, kae neʼe ʼi ai te ʼu lakaga neʼe ina tuku tona ʼu holi ke pule kiā ia. Tuʼa tolu neʼe ina fai te ʼu agahala mamafa: Neʼe ina tuku ke ʼave te aleka ʼo te fuakava ki Selusalemi ʼaki he tahi ʼu puleʼaki kae mole mulimuli ki te fakatotonu ʼo te Lao; neʼe tono mo Pati-Sepa pea mo ina fakatuʼutuʼu ke matehi ia Ulia, te ʼohoana ʼo te fafine; pea neʼe ina lau te hahaʼi ʼo Iselaele mo Suta kae neʼe mole fakatotonu age e Sehova. ʼI te ʼaluʼaga ʼaia, neʼe maumauʼi e Tavite ia te Lao ʼa te ʼAtua.—2 Samuele 6:2-10; 11:2-27; 24:1-9.
Kae ʼi te temi ʼaē neʼe fakahā age kiā Tavite tana ʼu agahala, neʼe ina tali tona ʼu ikuʼaga pea neʼe mole ina tukugakoviʼi he tahi. Neʼe ina fakamoʼoni neʼe mole ʼave te Aleka ʼo mulimuli ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe tonu ke fai ki tona feʼaveʼaki, ʼo ina ʼui “neʼe mole mātou kumi [ia Sehova] ohage ko tamatou fai māhani.” ʼI te fakahā age e Natane ia te tono ʼa Tavite, neʼe ina tali fēnei age: “Kua au agahala kiā Sehova.” Pea ʼi te mahino ʼa Tavite ki te kovi ʼo tana lau ia te hahaʼi, neʼe ina fakamoʼoni fēnei: “Kua au agahala lahi ʼi te meʼa ʼaē neʼe au fai.” Neʼe fakahemala ia Tavite ki tana ʼu agahala pea neʼe pipiki maʼu kiā Sehova.—1 Fakamatala 15:13; 2 Samuele 12:13; 24:10.
Ka Tou Lākahala
ʼI tatatou faiga ʼaē ke liliu ia Sehova ko totatou ʼAtua, ko te faʼifaʼitaki ʼa Tavite ʼe fakaloto mālohi kiā tatou. Kapau neʼe lava ki he tagata neʼe leleʼia e te loto ʼo Sehova ke ina fai he ʼu hala mamafa feiā, pea ʼe tonu anai mo tatou ke mole tou lotovaivai mokā neʼe tou fai ʼi ʼihi temi ni ʼu lākahala peʼe ko ni he ʼu hala mamafa, logola tatatou ʼu faiga mālohi ʼaē ke mole tou fai te faʼahi ʼaia. (Tagata Tānaki 7:20) ʼE feala pe ke tou lotomālohi mokā tou manatuʼi ko Tavite neʼe fakahemala pea neʼe fakamolemole ʼana agahala. Ko te meʼa ʼaia ʼaē neʼe hoko kiā Uwea kua hili kiai te ʼu taʼu.
Ko Uwe neʼe ko te tagata ʼāfea ʼi te kokelekasio ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼI te tahi lakaga, neʼe higa ki te ʼu holi kovi pea neʼe ina fai te aga heʼeʼaoga. ʼI te kamata, ko Uwe, ohage ko tona fai e te Hau ko Tavite, neʼe ina faigaʼi ke ina fufū tana agahala, ʼi tana fakaʼamu ʼaē ke ʼaua naʼa tokagaʼi e Sehova. Kae neʼe hoha ʼaupito te leʼo ʼo loto ʼo Uwe, koia neʼe ina fakahā ai tana agahala ki te tahi tagata ʼāfea, pea neʼe fai atu aipe te ʼu puleʼaki moʼo tokoniʼi ia Uwe ke toe mālōlōʼi te faʼahi fakalaumālie.
Neʼe fakahemala ia Uwe ki tana ʼu agahala pea neʼe pipiki maʼu kiā Sehova mo te kokelekasio. Hili te vāhaʼa kiai, neʼe faitohi ki te kau tagata ʼāfea ʼo fakahā age tana fakafetaʼi ʼaupito ki te tokoni ʼaē neʼe fai age kiā ia. Neʼe ina tohi fēnei: “Neʼe koutou tokoni mai ki te molehi ʼo te fakalainoa ʼo te huafa ʼo Sehova.” Neʼe ina lava taupau ai tana ʼu felogoi mo Sehova, pea ʼaki te temi neʼe toe fakanofo ia ia ke tagata faifekau faka minisitelio ʼi tana kokelekasio.
“Ko He Tagata e Tatau’pe Tona Natula Mo Tatou”
Ko Elia, ʼaē neʼe maʼuli hili te sēkulō ʼi te temi ʼo Tavite, neʼe kau ki te ʼu polofeta maʼuhiga ʼo Iselaele. Neʼe lagolago mālohi ia Elia ki te tauhi moʼoni ʼi he temi neʼe mafola ia te aga fakahehema pea mo te aga heʼeʼaoga, pea neʼe mole mavae mai ia Sehova ʼi he temi. Koia ʼaē ʼe mole tou punamaʼuli ai ki te fakahigoaʼi ʼo Sehova e Eliseo ko “te ʼAtua ʼo Elia”!—2 Hau 2:14.
Ko Elia neʼe hage pe ko te tagata fuli pe. Neʼe tohi fēnei e Sakopo: “Ko Elia nee ko he tagata e tatau’pe tona natula mo tatou.” (Sakopo 5:17) Ohage la ʼi tana ʼosi fakalainoaʼi te hahaʼi tauhi kiā Paale, neʼe fakamatakuʼi e te Fineʼaliki ko Sesapele ʼe ina matehi anai ia ia. Neʼe logoʼi feafeaʼi e Elia ia te faʼahi ʼaia? Neʼe mataku pea neʼe hola ki te toafa. ʼI tana nofo ai ʼi te lalo fuʼu ʼakau, neʼe lāuga fēnei ia Elia: “Kua feʼauga! ʼI te temi nei, Ê Sehova, toʼo toku nefesi, heʼe mole au laka age ʼi taku ʼu kui.” Neʼe mole kei loto e Elia ke polofeta, kae neʼe kua fia mate ia.—1 Hau 19:4.
Kae neʼe lotomahino ia Sehova ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe logoʼi e Elia. Neʼe fakaloto mālohiʼi ia Elia e te ʼAtua, ʼo fakamoʼoni age neʼe mole tokotahi, koteʼuhi neʼe ʼi ai te tahi ʼu hahaʼi neʼe nātou agatonu ki te tauhi moʼoni. Pea tahi ʼaē meʼa, neʼe kei falala ia Sehova kiā Elia pea neʼe ʼi ai tana gāue neʼe tonu ke ina fakahoko.—1 Hau 19:5-18.
Ko te lotomamahi ʼa Elia neʼe mole ko he fakaʼiloga neʼe mole kei ina maʼu te ʼofa ʼo te ʼAtua. Lagi hili kiai te ʼu taʼu e 1 000, ʼi te temi ʼaē neʼe fetogi fofoga ai ia Sesu iā muʼa ʼo Petelo, mo Sakopo, pea mo Soane, ko ai ʼaē neʼe filifili e Sehova ke hā iā tafa ʼo Sesu? Ko Moisese mo Elia. (Mateo 17:1-9) ʼE mahino mai ai, maʼa Sehova ko Elia neʼe ko he polofeta neʼe ina tuku he faʼifaʼitaki lelei. Logope ko Elia neʼe hage pe “ko he tagata e tatau’pe tona natula mo tatou,” kae neʼe leleiʼia e te ʼAtua tana gāue kinakina ʼaē ke toe fakatuʼu te tauhi maʼa pea mo faka tāpuhā Tona huafa.
Tatatou Tauʼi Te ʼu Meʼa ʼi Totatou Loto
ʼI ʼihi temi, ko te kau kaugana ʼa Sehova ʼo te temi nei ʼe nātou lotovaivai peʼe nātou tuʼania. Koia ʼe ko he meʼa fakaloto mālohi hatatou ʼiloʼi ko Elia neʼe ina logoʼi te ʼu meʼa ʼaia! Pea ʼe ko he meʼa fakaloto mālohi hatatou ʼiloʼi ohage pe ko te mahino ʼa Sehova ki te ʼu meʼa ʼi te loto ʼo Elia, ʼe toe mahino ia Ia ki tatatou tauʼi te ʼu meʼa ʼi totatou loto.—Pesalemo 103:14.
ʼI te tahi faʼahi, ʼe tou ʼofa ki te ʼAtua pea mo ʼotatou kāiga pea mo ʼe tou fia fakahoko te gāue ʼa Sehova ʼaē ko te kalagaʼi ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga. Pea ʼi te tahi faʼahi, ʼe lagi tou lotomamahi ʼi te mole tali leleiʼi ʼo tatatou gāue fai faka mafola, peʼe tou tuʼania mokā fakamatakuʼi tatou e te hahaʼi ʼaē ʼe fakafeagai ki te tauhi moʼoni. Kae ohage pe ko te teuteuʼi e Sehova ia Elia ke ina hoko atu tana gāue, ʼo toe feiā pe mo tana teuteuʼi tana kau kaugana ʼo te temi nei. Tou toʼo muʼa te faʼifaʼitaki ʼo Herbert mo Gertrud.
Ko Herbert mo Gertrud neʼe nā papitema ko te ʼu Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Leipzig, ʼi te Lepupilika Temokalatike Siamani ʼāfea ʼi te taʼu 1952. ʼI te temi ʼaia, neʼe faigataʼa te maʼuli ʼa te kau kaugana ʼa te ʼAtua, koteʼuhi ko te gāue fai faka mafola neʼe tapuʼi. Neʼe malave feafeaʼi kia Herbert ia te gāue fai faka mafola ʼi te ʼu ʼapi?
“ ʼI ʼihi temi, neʼe lahi ʼaupito tamatou tuʼania. Ka mātou ʼolo ʼi te ʼu ʼapi, neʼe mole mātou ʼiloʼi peʼe ko te temi fea ʼaē ka ʼōmai ai te kau polisi ʼo puke mātou.” Koteā ʼaē neʼe tokoni kiā Herbert pea mo ʼihi ke nātou ʼutakiʼi tanatou tuʼania? “Neʼe lahi ʼaupito tamatou ako takitokotahi. Pea neʼe foaki mai e Sehova ia te mālohi ke mātou hoko atu te gāue fai faka mafola.” ʼI tana fai faka mafola, neʼe lahi ʼaupito te ʼu meʼa neʼe hoko kiā Herbert neʼe fakaloto mālohiʼi ia ia—peʼe fakakataʼi e ia.
Neʼe felāveʼi ia Herbert mo te finematuʼa neʼe fia fai ki te Tohi-Tapu. ʼI te toe liliu mai ʼa Herbert ʼo fai te ʼaʼahi ki te finematuʼa hili kiai te ʼu ʼaho, neʼe nofo ai te tūpulaga pea neʼe fakalogo ki te fai palalau. Hili te ʼu minuta ʼo te fai palalau, neʼe tokagaʼi e Herbert ia te meʼa neʼe teki ai. ʼI te tahi pokoʼi meʼa ʼo te ʼapi, neʼe hili ʼi te hekaʼaga ia te puloga ʼo te tagata ofisie. Neʼe ko te puloga ʼo te tūpulaga, ʼaē neʼe ko te tagata polisi neʼe ina fia puke ia Herbert.
Neʼe ʼui fēnei age e te tūpulaga: “Ko koe ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova! Fakahā mai tau pasipo.” Neʼe fakatoʼo age e Herbert tana pasipo. Pea neʼe hoko ai leva te meʼa fakapunamaʼuli. Neʼe haga age te fafine ki te tagata polisi pea mo fakatokaga age: “Kapau ʼe hoko he meʼa ki te tagata ʼaenī ʼa te ʼAtua, ʼe mole ke toe tuʼu anai ʼi te ʼapi ʼaenī.”
Neʼe ʼai te kiʼi tuʼu ʼa te tūpulaga, pea neʼe ina fakatoʼo age te pasipo kiā Herbert pea mo ina tuku ke ʼalu. Ki muli age neʼe ʼiloʼi e Herbert ko te tagata polisi neʼe fakatahi mo te taʼahine ʼa te finematuʼa. ʼE mahino ia, neʼe ina fakafuafua age ʼe lelei age hana hoko tana fakatahi mo te taʼahine ʼi hana puke ia Herbert.
Ke Liliu Ia Sehova Ko Totatou ʼAtua
Koteā ʼaē ʼe tou lava tāʼofi mai te ʼu meʼa ʼaenī ʼaē neʼe hoko? ʼE tonu ke tou hage ko Apalahamo, ke tou tui mālohi ki te ʼu fakapapau ʼa Sehova. Ohage ko Tavite, ʼe tonu ke tou haga kiā Sehova ʼo tou fakahemala moʼoni mokā tou agahala. Pea ohage ko Elia, ʼe tonu ke tou falala kiā Sehova ʼe ina foaki mai anai te mālohi ʼi te ʼu temi ʼe tuʼania ai. Ka tou fai feiā, ʼe liliu ia Sehova ko totatou ʼAtua ʼi te temi nei ʼo talu ai, koteʼuhi ko ia ko “te Atua mauli, iaʼia e ko te Fakamauli o te tagata fuape, tafito te hahai tui.”—1 Timoteo 4:10.
[Kiʼi nota]
a Neʼe fetogi te higoa.
[Paki ʼo te pasina 25]
Neʼe fakamālohiʼi te tui ʼa Apalahamo ʼaki te ʼu gāue neʼe ina fakahā ai tana fakalogo
[Paki ʼo te pasina 26]
ʼE tonu ke tou hage ko Tavite, ʼo tou fakahemala mokā tou agahala
[Paki ʼo te pasina 28]
Ohage pe ko te mahino ʼa Sehova ki te ʼu meʼa neʼe logoʼi e Elia, ʼe toe mahino feiā kiā tatou