Ko Te Fai ʼo Te Tali Kāiga Faka Kilisitiano ʼi He Mālama Maveuveu
“Koia, ʼe maʼua kia tatou ke tou tali te ʼu hahaʼi ʼaia ʼaki he tali kāiga, ke tou liliu ai ko he ʼu kaugā gāue ʼi te moʼoni.”—3 Soane 8.
1. Koteā te meʼa ʼofa tāfito ʼaē neʼe foaki e te Tupuʼaga ki te malamanei?
“ ʼE MOLE he tahi age meʼa ʼe lelei ki te hahaʼi, ʼi te lalo laʼā, ʼi hanatou kakai mo hanatou ʼiʼinu pea mo hanatou fakafiafia, pea ke fakatahi te ʼu meʼa ʼaia mo nātou ʼi tanatou gāue kinakina ʼi te ʼu ʼaho ʼo tonatou maʼuli, ʼaē neʼe foaki age kia nātou e te ʼAtua moʼoni ʼi te lalo laʼā.” (Tagata Tānaki 8:15) ʼAki te ʼu palalau ʼaia, ʼe ʼui mai e te tagata tānaki Hepeleo ʼo te temi muʼa, ʼe mole loto pe e Sehova ʼAtua ke fiafia te hahaʼi ʼaē neʼe ina fakatupu, kae neʼe ina toe foaki foki mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ke nātou maʼu ai te fiafia ʼaia. ʼE hā ʼi te hisitolia ʼo te tagata, ko te holi ʼaē ʼe maʼu e te hahaʼi ʼo te ʼu potu fuli pe, ʼe ko hanatou fai he ʼu meʼa ke nātou fiafia ai pea mo nātou leleiʼia.
2. (a) Neʼe feafeaʼi te fakaʼaogaʼi koviʼi e te hahaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe foaki age e Sehova maʼa nātou? (b) Koteā tona ʼu fua?
2 Ia ʼaho nei, ʼe tou maʼuʼuli ʼi he sosiete fakatagata e tahi manatu pe te hahaʼi kia nātou totonu, ʼo nātou holi tāfito ki te ʼu fakafiafia pea mo he temi mālōlō. Tokolahi te hahaʼi kua nātou liliu ʼo “kaumeʼa pe mo nātou totonu, . . . kaumeʼa mo te ʼu fakafiafia kae mole kaumeʼa mo te ʼAtua,” ohage ko tona fakakikite e te Tohi-Tapu. (2 Timoteo 3:1-4) ʼE mahino ia, ko te faʼahi ʼaia ʼe mole ʼalutahi mo te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai e Sehova ʼAtua. Ka liliu te kumi ʼo te ʼu temi mālōlō ko te meʼa tāfito ʼaia ʼo totatou maʼuli, peʼe kapau ʼe tou faiga pe tatou ke tou muliʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou holi kiai, ʼe mole tou maʼu ai te fiafia moʼoni, pea ‘ko meʼa fuli ʼe liliu ʼo vaʼiganoa pea ʼe ko he tuli ia ʼo te matagi.’ (Tagata Tānaki 1:14; 2:11) Ko te meʼa ʼaē kua hoko, tokolahi ʼi te malamanei ʼe nātou nonofo tokotahi pea mo nātou lotomamahi, pea kua tupu ai te ʼu fihifihia kehekehe ʼi te sosiete fakatagata. (Tāʼaga Lea 18:1) ʼE liliu te hahaʼi ʼo femahalohaloʼaki pea kua nātou liliu ʼo mavetevete ʼi te faʼahi ʼo te lanu, ʼi te faʼahi faka sosiale, pea mo faka ekonomike.
3. ʼE lava feafeaʼi hatatou maʼu te fiafia moʼoni?
3 ʼE mole lagi feiā anai te ʼaluʼaga ʼo te malamanei mo kanapaula neʼe faʼifaʼitakiʼi e te hahaʼi te faʼahiga aga ʼa Sehova ki te hahaʼi—ʼi tana agalelei, tana loto fia foaki, mo tana tali kāiga! Neʼe ina fakahā lelei ko te kalavi ʼo te fiafia moʼoni ʼe mole tou maʼu ʼaki tatatou faiga ʼaē ke tou fakahoko te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou holi kiai. Kae, koʼeni te kalavi: “ ʼE lahi age te fiafia ʼi takita foaki, ʼi takita tali.” (Gāue 20:35) Ke feala hatatou maʼu ia te fiafia moʼoni, ʼe tonu ke tou tauʼi te ʼu meʼa kehekehe ʼaē ʼe nātou tāʼofi tatou mai te fai ʼo te faʼahi ʼaia. Pea ʼe tonu ke tou fakatahi mo nātou ʼaē ʼe nātou tauhi kia Sehova mo tatou. ʼE maʼuhiga ke tou mulimuli ki te tokoni ʼaenī: “Koia, ʼe maʼua kia tatou ke tou tali te ʼu hahaʼi ʼaia ʼaki he tali kāiga, ke tou liliu ai ko he ʼu kaugā gāue ʼi te moʼoni.” (3 Soane 8) Ko tatatou fakahā te tali kāiga ki te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe tau mo nātou te faʼahi ʼaia, ʼo mulimuli ki totatou ʼu fealagia, ʼe fua lelei anai ʼi te ʼu faʼahi e lua—ʼe fua lelei kia nātou ʼaē ʼe nātou foaki pea mo nātou ʼaē ʼe foaki kiai. Koia, ko ai te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe tau mo nātou ke tou ‘fai ki ai te tali kāiga’?
“Ke Koutou Tokakaga Ki Te ʼu Fānau Aē ʼe Hala Mo Tāmai Pea Mo Faʼe Pea Mo Te Kau Fafine Vitua”
4. Koteā te fetogi ʼe tou sio kiai ʼi te faʼufaʼu ʼo te famili, māʼiape la mo ʼihi ʼu famili ʼa te hahaʼi ʼa Sehova?
4 Kua tahitahiga ia ʼaho nei te maʼu ʼo he ʼu famili ʼe nātou pipiki maʼu pea mo he ʼu taumatuʼa ʼe maʼuli fiafia. ʼI te kua tuputupu ʼi te malamanei ia te mavete ʼohoana pea mo te ʼu taʼahine ʼaē ʼe maʼu fānau kae mole heʼeki ʼohoana, kua fetogi katoa te faʼufaʼu ʼo te famili ʼi tona ʼuhiga moʼoni. Koia la ʼaē, tokolahi ia nātou ʼaē neʼe liliu ko he kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te ʼu taʼu pe ʼaenī, ʼe nātou ʼōmai mai te ʼu famili kua mavetevete. ʼE lagi ko he ʼu hahaʼi ʼohoana kua mavete, peʼe ko he ʼu hahaʼi ʼohoana ʼe mole kei nonofo tahi mo ʼonatou ʼu ʼohoana, peʼe ko he ʼu fānau ʼe taupau nātou e tanatou faʼe tokotahi, peʼe ko tanatou tāmai tokotahi. Tahi ʼaē meʼa, ohage ko tona fakakikite e Sesu, ko te moʼoni ʼaē neʼe ina akoʼi mai ʼe tupu ai anai he ʼu mavaevae ʼi te ʼu famili tokolahi.—Mateo 10:34-37; Luka 12:51-53.
5. Koteā te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu, ʼe feala ke fakaloto mālohiʼi ai ia nātou ʼaē ʼe maʼuʼuli ʼi te ʼu famili ʼe mavaevae ʼi te faʼahi ʼo te lotu?
5 ʼE ko he meʼa fakaloto fiafia tatatou sio ki he ʼu hahaʼi foʼou ʼe nātou pipiki mālohi ki te moʼoni, pea, ʼi ʼihi temi, ʼe tou fakaloto fīmālieʼi nātou ʼaki te fakapapau fakaloto mālohi ʼaenī ʼa Sesu: “ ʼE ʼau tala moʼoni atu kia koutou, ʼe mole he tahi kua ina tuku hona fale, pe ko hona ʼu tēhina, pe ko hona ʼu tuagaʼane, pe ko tana faʼe, pe ko tana tāmai, pe ko tana fānau, pe ko ʼana ʼu gāueʼaga, ʼuhi ko ʼau pea ʼuhi ko te logo lelei, ʼe mole hala anai mo tana maʼu ʼo liuga teau, ʼi te temi ʼaenī, ia te ʼu fale, mo te ʼu tēhina, mo te ʼu tuagaʼane, mo te ʼu faʼe, mo te ʼu fānau, mo te ʼu gāueʼaga, ʼaki te ʼu fakataga, pea ʼi te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ka haʼu, te maʼuli heʼegata.”—Maleko 10:29, 30.
6. ʼE lava feafeaʼi hatatou liliu ko he ʼu ‘tēhina, mo he ʼu tuagaʼane, mo he ʼu faʼe, pea mo he ʼu fānau’ kia nātou ʼaē “ ʼe hala mo tāmai pea mo faʼe pea mo te kau fafine vitua” ʼaē ʼe nonofo mo tatou?
6 Kae, ko ai koa te ʼu ‘tēhina, mo te ʼu tuagaʼane, pea mo te ʼu faʼe, pea mo te ʼu fānau ʼaia’? Ka sio he tahi ki te hahaʼi tokolahi ʼi te Fale ʼo te Puleʼaga, ʼi ʼihi temi ko te toko teau peʼe laka age, ʼe nātou fakahigoa ia nātou ko he ʼu tēhina mo he ʼu tuagaʼane, ʼe mole manatu aipe ko nātou ʼaia ko tona ʼu tēhina, mo tuagaʼane, mo faʼe, pea mo ʼana fānau. Tou vakaʼi te manatu ʼaenī: ʼE fakamanatuʼi mai kia tatou e te tisipulo ko Sake, kapau ʼe tou loto ke tali e Sehova tatatou tauhi, pea ʼe tonu ke tou “tokakaga ki te ʼu fānau ʼaē ʼe hala mo tāmai pea mo faʼe, pea mo te kau fafine vitua ʼi tonatou ʼu mamahi pea mo [tou] nonofo tokaga ʼo ʼāteaina ʼi te mele fuli pe ʼo te malamanei.” (Sake 1:27) Ko tona faka ʼuhiga, ʼe mole tonu ke tou tuku te ʼu agaaga ʼo te mālama ʼaē ko te fialahi pea mo te fia maʼu tuʼulaga lahi ʼi te sosiete, ke tāʼofi tatatou fakahā ʼo totatou manavaʼofa ki te ʼu “fānau ʼaē ʼe hala mo tāmai pea mo faʼe pea mo te kau fafine vitua.” Kae, ʼe tonu ke tou fai he ʼu meʼa moʼo fakalahi tatatou aga fakakaumeʼa pea mo tatatou tali kāiga.
7. (a) Koteā ʼaē ʼe ʼaoga tāfito moʼo fai ʼo he tali kāiga ki te ʼu “fānau ʼaē ʼe hala mo tāmai pea mo faʼe pea mo te kau fafine vitua”? (b) Ko ai ia nātou ʼaē ʼe feala ke nātou kau mo nātou ki te fai ʼo te tali kāiga?
7 Ko te fakahā ʼo te tali kāiga ki “te ʼu fānau ʼaē ʼe hala mo tāmai pea mo faʼe pea mo te kau fafine vitua,” ʼe mole faka ʼuhiga tuʼumaʼu ke tou foaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole lagi nātou maʼu ʼi te faʼahi fakakoloa. Ko te ʼu famili ʼaē e tāmai tokotahi peʼe faʼe tokotahi, peʼe ko te ʼu loto fale ʼaē ʼe mavaevae ʼi te faʼahi faka lotu, ʼe mole lagi ʼi ai hanatou ʼu faigataʼaʼia ʼi te faʼahi ʼo te paʼaga. Kae, ko te fakakaugā lelei, mo te fakatahitahi mo he ʼu hahaʼi ʼe hage ko hakita famili, te fakatahi mo he ʼu hahaʼi ʼe taʼu kehekehe, pea mo vaevae he ʼu meʼa lelei ʼi te faʼahi fakalaumālie—ʼe ko te ʼu meʼa ʼaia ʼo te maʼuli ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito. Koia, ʼi tatatou manatuʼi ʼaē ʼe mole ko te faʼahiga teuteu ʼo te fakaafe ʼaē ʼe maʼuhiga, kae ko te fakahā ʼo te ʼofa pea mo te logo tahi, ʼe ko he meʼa lelei, ʼi ʼihi temi, māʼia mo te ʼu “fānau ʼaē ʼe hala mo tāmai pea mo faʼe pea mo te kau fafine vitua,” ke nātou fai te tali kāiga ki tonatou ʼu kaumeʼa Kilisitiano!—Vakaʼi ia 1 Hau 17:8-16.
ʼE Nonofo Koa He Kau Matāpule Mo Tatou?
8. Koteā te fetogi ʼaē kua hoko ʼi te ʼatu kokelekasio ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova?
8 ʼE tou maʼuʼuli ʼi te ʼu temi ʼe tokolahi ai te hahaʼi ʼe mavae ʼi tonatou fenua ʼo ʼolo ki te tahi ʼu fenua. ʼE ʼui fēnei e te sulunale World Press Review: “ ʼI te malamanei katoa, ʼe fakalaka ʼi te toko 100 miliona tupu te hahaʼi ʼaē ʼe nātou nonofo ʼi he ʼu fenua ʼe mole ko honatou fenua totonu, pea ko te toko 23 miliona hahaʼi ʼe tonu ke nātou mavae mai tanatou ʼu fenua.” Ko te meʼa ʼaē kua hoko ʼaki te faʼahi ʼaia, kua lahi ʼi te ʼu koga meʼa, kae tāfito ʼi te ʼu kolo lalahi, ko te ʼu kokelekasio ʼa te hahaʼi ʼa Sehova ʼaē neʼe faʼufaʼu tāfito e te ʼu hahaʼi ʼe nātou lanu tahi pea mo fenua tahi, ʼi te temi nei, ʼe kau kiai mo te ʼu hahaʼi mai te ʼu potu kehekehe ʼo te malamanei. Lagi ʼe feiā ʼi te fenua ʼaē ʼe koutou nonofo ai. Kae, ʼe tonu ke tou faka ʼuhiga feafeaʼi koa ia nātou ʼaia, te kau “matāpule,” ohage ko tonatou fakahigoaʼi ʼi te mālama, ʼaē ʼe kehekehe tanatou lea, tanatou ʼu agaʼi fenua, pea mo tanatou faʼahiga maʼuli pea mo ʼaē ʼa tatou?
9. Koteā te hele ʼaē ʼe tonu ke tou tokakaga kiai ʼo ʼuhiga mo tatatou manatu ki te kau “matāpule” ʼaē ʼe ʼōmai ki te kokelekasio faka Kilisitiano?
9 ʼI tona fakanounou, ʼe mole tonu ke tou tuku te fehiʼa ʼaē ki te kau matāpule ke tou manatu ai, ʼi hona faʼahiga ʼaluʼaga, ʼe ko tatou tāfito ʼaē ʼe tonu ke tou maʼu te pilivilesio ʼaē ʼo te ʼiloʼi ia te moʼoni, kae mole ko nātou ʼaē ʼe ʼōmai mai te ʼu fenua matāpule, peʼe mai te ʼu fenua ʼaē ʼe higoaʼi ko te ʼu fenua pagani; pea ʼe mole tonu ke tou manatu ʼe mole tonu ke fakaʼaogaʼi e te ʼu hahaʼi foʼou ʼaia, te ʼu Fale ʼo te Puleʼaga peʼe ko ʼihi ʼu fale fakatahi. Neʼe tonu ke fakamanatuʼi age e te ʼapositolo ko Paulo ki ʼihi ʼu Kilisitiano Sutea ʼo te ʼuluaki sēkulō, ʼaē neʼe nātou maʼu te ʼu taʼi manatu ʼaia, neʼe mole he tahi ʼe makehe age ʼi ʼihi; neʼe ko te ʼofa makehe ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe ina faka fealagia ai kia nātou fuli ke nātou maʼu te hāofaki. (Loma 3:9-12, 23, 24) ʼE tonu ke tou fiafia ki te aʼu ʼo te ʼofa makehe ʼa te ʼAtua ʼi te temi nei ki te hahaʼi tokolahi, ʼaē ʼi hona faʼahiga ʼaluʼaga, neʼe mole nātou maʼu te fealagia ʼaē ke nātou fagono ki te logo lelei. (1 Timoteo 2:4) ʼE lava feafeaʼi hatatou fakahā ʼe tou ʼofa moʼoni kia nātou?
10. ʼE tou lava fai feafeaʼi tatatou tali kāiga ki te ʼu “matāpule” ʼaē ʼe nonofo mo tatou?
10 ʼE feala ke tou mulimuli ki te tokoni ʼa Paulo: “Ke koutou fetaliʼaki, ohage ko te tali ʼo tatou e Kilisito ʼuhi ko te kolōlia ʼo te ʼAtua.” (Loma 15:7) ʼE tou ʼiloʼi ʼi te agamāhani ko te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe ʼōmai mai te tahi ʼu fenua pea mo kehekehe tonatou faʼahiga maʼuli, ʼe mole nātou maʼu te ʼu fealagia ʼaē ʼe tou maʼu, koia ʼe tonu ai ke tou ʼofa pea mo tou fai he ʼu meʼa maʼa nātou mo kapau ʼe feala ke tou fai te faʼahi ʼaia. ʼE tonu ke tou tali leleiʼi ia nātou, ʼo tou gaohi nātou ‘ohage ko he ʼu hahaʼi ʼo totatou fenua pea mo tou ‘ ʼofa kia nātou ohage pe ko tatou totonu.’ (Levitike 19:34) ʼE mole lagi faigafua te fai ʼo te faʼahi ʼaia, kae ʼe fua lelei anai kia tatou mo kapau ʼe tou manatuʼi te tokoni ʼaenī: “ ʼAua naʼa koutou faʼifaʼitaki ki te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī, kae ke koutou fetogi ia koutou ʼo fakafoʼou tokotou ʼatamai, ke feala ai hakotou ʼiloʼi papau pe koteā te finegalo ʼo te ʼAtua, tona lelei, tona tali lelei, pea mo tona haohaoa.”—Loma 12:2.
Tou Vaevae Mo Te Kau Maʼoniʼoni
11, 12. Koteā te tokaga makehe ʼaē neʼe foaki ki ʼihi ʼu kaugana ʼa Sehova (a) ʼi te Iselaele ʼāfea pea (b) ʼi te ʼuluaki sēkulō?
11 Ia nātou ʼaē ʼe tau moʼoni mo nātou tatatou tokaga pea mo tatatou tali kāiga, ʼe kau ai mo te kau Kilisitiano ʼaē kua fakapotopoto, ʼaē ʼe gāue kinakina ke lelei totatou maʼuli fakalaumālie. ʼI te Iselaele ʼāfea, neʼe fai e Sehova te ʼu fakatuʼutuʼu makehe maʼa te kau pelepitelo pea mo te kau Levite. (Faka au 18:25-29) ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe toe fakaloto mālohiʼi te kau Kilisitiano ke nātou tokakaga lelei kia nātou ʼaē neʼe gāue moʼo tokoni kia nātou ʼi tonatou ʼu tuʼulaga makehe ʼi te kokelekasio. ʼE fakahā mai e te fakamatala ʼaē ʼe tuʼu ia 3 Soane 5-8 te ʼofa lahi ʼaē neʼe maʼu ʼi te lotolotoiga ʼo te kau ʼuluaki Kilisitiano.
12 Neʼe faka maʼuhigaʼi lahi e te ʼapositolo ko Soane ʼaē neʼe kua matuʼa, te ʼofa pea mo te fakahā ʼo te tali kāiga ʼo Kaiusi ki te ʼu tēhina ʼaē neʼe folau mo ʼaʼahi ia te kokelekasio. Ko te ʼu tēhina ʼaia—ʼaē neʼe kau kiai mo Temetelio, ia ia ʼaē neʼe ina ʼave te tohi ʼa Soane—neʼe ko te kau matāpule fuli, pea neʼe mole ʼiloʼi nātou e Kaiusi ʼi muʼa atu. Kae neʼe fai kia nātou te tali kāiga, koteʼuhi “neʼe fekauʼi nātou ʼi te huafa [ʼa te ʼAtua].” Neʼe tohi fēnei e Soane: “Koia, ʼe maʼua kia tatou ke tou tali te ʼu hahaʼi ʼaki he tali kāiga, ke tou liliu ai ko he ʼu kaugā gāue ʼi te moʼoni.”—3 Soane 1, 7, 8.
13. Ko ai ia nātou ʼaē ʼe maʼua tāfito ke tou ‘fai ki ai te tali kāiga’?
13 Ia ʼaho nei, ʼi te kautahi ʼa Sehova, ʼe tokolahi ia nātou ʼaē ʼe gāue mālohi maʼa te kautahi katoa ʼo te ʼu tēhina. ʼE kau ia nātou ʼaia, te ʼu tagata taupau feʼoloʼaki, ʼaē ʼe nātou foaki tonatou temi pea mo tonatou mālohi ʼi te ʼu vāhaʼa fuli ki te fakaloto mālohiʼi ʼo te ʼu kokelekasio; ʼe toe kau kiai mo te kau misionea, ʼaē ʼe mavae ʼi tonatou famili pea mo tonatou ʼu kaumeʼa, ʼo nātou ʼolo ʼo fai faka mafola ʼi te ʼu fenua matāpule; mo nātou ʼaē ʼe gāue ʼi te ʼu Petele pea mo te ʼu filiale, ʼaē ʼe nātou gāue ʼaki he loto katoa moʼo lagolago ki te fai faka mafola ʼi te malamanei katoa; pea mo nātou ʼaē ʼe nātou kau ʼi te selevisi pionie, ʼaē ʼe lahi tāfito tonatou temi pea mo tonatou mālohi ʼaē ʼe nātou fakaʼaogaʼi ki te minisitelio. Koia, ko nātou fuli ʼaia ʼe nātou gāue kinakina feiā, ʼo mole nātou faiga ke tupu ai honatou faka kolōliaʼi peʼe ke nātou maʼu ai honatou ʼu koloā, kae ʼe nātou gāue feiā heʼe nātou ʼoʼofa ki ʼonatou ʼu tēhina pea mo Sehova. ʼE tau mo nātou ke tou faʼifaʼitaki ki te gāue ʼaē ʼe nātou fai ʼaki tonatou nefesi katoa, pea ʼe toe tau mo feʼauga ke tou ‘fai kia nātou te tali kāiga.’
14. (a) E feafeaʼi hatatou liliu ko he ʼu Kilisitiano ʼe lelei age, mokā tou fai te tali kāiga kia nātou ʼaē ʼe agatonu? (b) He koʼe neʼe ʼui e Sesu neʼe fili e Malia “te vahe ʼaē ʼe lelei”?
14 Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Soane, ka tou “tali te ʼu hahaʼi ʼaki he tali kāiga,” ʼe tou “liliu ko he ʼu kaugā gāue ʼi te moʼoni.” Ko tona faka ʼuhiga, ʼe tou liliu ko he ʼu Kilisitiano ʼe lelei age. Koteʼuhi ʼe kau ki te ʼu gāue ʼa he Kilisitiano te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei ki tona ʼu tēhina ʼi te tui. (Tāʼaga Lea 3:27, 28; 1 Soane 3:18) ʼI te tahi faʼahi, ʼe tou toe maʼu ai foki mo he ʼu fakapale. ʼI te temi ʼaē neʼe tali ai e Malia mo Maleta ia Sesu ki tonā ʼapi, neʼe loto e Maleta ke ina fai he tali kāiga lelei kia te ia, ʼo ina teuteuʼi “he ʼu tuʼuga meʼa” maʼa ia. Neʼe mole tatau te tali kāiga ʼaē neʼe fai e Malia. Neʼe “nofo ʼi lalo ia vaʼe ʼo te ʼAliki, ʼo fakalogo ki tana ʼu palalau,” pea neʼe vikiʼi ia ia e Sesu he neʼe “ina fili te vahe ʼaē ʼe lelei.” (Luka 10:38-42) ʼI te agamāhani, ko te ʼu fai palalau ʼaē ʼe tou fai mo nātou ʼaē kua fualoa tanatou ʼi te moʼoni, ʼe ko he ʼu temi maʼuhiga ʼi tatatou fakatahi mo nātou ʼi he afiafi.—Loma 1:11, 12.
ʼI Te ʼu Fakafiafia
15. Koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe ko he ʼu temi fakafiafia ki te hahaʼi ʼa Sehova?
15 Logope la ʼe mole mulimuli te kau Kilisitiano ki te ʼu agaʼi fenua peʼe ko te ʼu ʼaho lalahi pea mo te ʼu ʼaho lafeti ʼo te mālama, kae ʼe ʼi ai te ʼu lakaga ʼe nātou fakafiafia fakatahitahi ai. Ohage la, neʼe kau ia Sesu ki te kaitahi ʼo te ʼohoana ʼi Kana, pea neʼe tokoni ki te fakafiafia ʼo te lakaga ʼaia, ʼo ina fakahoko ai tana ʼuluaki milakulo. (Soane 2:1-11) ʼO toe feiā aipe ia ʼaho nei, ʼe toe maʼu e te hahaʼi ʼa Sehova he ʼu temi ʼe nātou fakafiafia fakatahi ai ʼi he ʼu lakaga feiā, pea ʼe toe ʼāsili lelei anai te ʼu fakatahi ʼaia mo kapau ʼe lelei te ʼu fakafiafia ʼaia. Kae, koteā te ʼu fakafiafia ʼaē ʼe lelei?
16. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou manatuʼi ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe lelei, māʼiape la te ʼu temi fakafiafia?
16 ʼI tatatou ako te Tohi-Tapu, kua tou ʼiloʼi ai te aga ʼaē ʼe tonu ke mulimuli kiai te kau Kilisitiano, pea ʼe tou muliʼi te aga ʼaia ʼi te temi fuli pe. (Loma 13:12-14; Kalate 5:19-21; Efesi 5:3-5) ʼI tatatou ʼu fakatahitahi fakafiafia, tatau aipe peʼe ko he ʼohoana pe ko he tahi age meʼa, ʼaua naʼa tou līaki te ʼu lekula faka Kilisitiano pea mo fai he ʼu meʼa ʼe mole tou fai ʼi te agamāhani; pea ʼaua naʼa tou mulimuli ki te ʼu agaʼi fenua fuli ʼaē ʼe fai ʼi te fenua ʼaē ʼe tou nonofo ai. ʼE lahi te ʼu agaʼi fenua ʼe fakatafito ki te ʼu aga ʼo te lotu hala pe ko he ʼu manatu hala, pea ko te tahi ʼu agaʼi fenua ʼe pipiki ki te ʼu aga kua ʼiloʼi lelei ʼe mole tonu ke fai e te kau Kilisitiano.—1 Petelo 4:3, 4.
17. (a) Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe hā mai ai ko te kaitahi ʼo te ʼohoana ʼaē neʼe fai ʼi Kana, neʼe fakaʼaluʼalu lelei pea mo lelei tona fai? (b) Koteā ʼaē ʼe ina fakahā mai neʼe leleiʼia e Sesu te lakaga ʼaia?
17 ʼI tatatou lau ia Soane 2:1-11, ʼe mole faigataʼa kia tatou hatatou mahino neʼe ko he toe kaitahi, pea neʼe tokolahi ia nātou ʼaē neʼe fakaafe kiai. Pea neʼe “fakaafe” foki mo Sesu pea mo ʼana ʼu tisipulo; neʼe mole nātou ʼōmai feiā kae neʼe mole fakaafe nātou, tatau aipe pe ko ʼihi ia nātou neʼe lagi nātou kāiga mo te tagata ʼaē neʼe fai fakaafe. ʼE tou toe fakatokagaʼi foki, neʼe ʼi ai “te kau faifekau” pea mo te “pule,” neʼe ina fakaʼaluʼalu te ʼu meʼa ʼaē neʼe tonu ke foaki ki te hahaʼi pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe tonu ke fai. ʼE fakahā e te ʼu meʼa fuli ʼaia, neʼe fakaʼaluʼalu lelei te lafeti ʼaia pea neʼe mole he meʼa neʼe tō kovi. ʼE fakaʼosi te fakamatala ʼo ina ʼui fēnei, ko te meʼa ʼaē neʼe fai e Sesu ʼi te kaitahi ʼaia, “neʼe ina fakahā ai tona kolōlia.” Neʼe ina filifili koa te lakaga ʼaia moʼo fakahoko te milakulo ʼaia, mo kanapaula neʼe ko he lafeti logoaʼa neʼe fai ai he ʼu agapauʼu? Kailoa ia.
18. Koteā te meʼa ʼaē ʼe tou fia manatuʼi tāfito mokā fai he fakafiafia?
18 Kae, e feafeaʼi ki te ʼu fakafiafia ʼaē ʼe feala ke tou fai fakaafe ai? ʼE tou fia manatuʼi ko te fakatuʼutuʼu ʼaē ko te tali ʼo he ʼu hahaʼi ʼaki he tali kāiga, ʼe ko te faka fealagia ʼaē ke “tou liliu [fuli] ko he ʼu kaugā gāue ʼi te moʼoni.” Koia, ʼe mole tonu pe ke tou ʼui ʼe ko he fakatahi ia ʼa he kau “Fakamoʼoni.” ʼE tonu ke tou fai te fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE hā ai koa totatou ʼuhiga kau Fakamoʼoni ʼa Sehova pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou tui kiai?’ ʼE mole tonu ke tou faka ʼuhiga te ʼu lakaga ʼaia ohage ko he ʼu fealagia ke tou vakaʼi peʼe aʼu kifea tatatou faʼifaʼitakiʼi te ʼu aga ʼo te mālama, ʼo tou fakagafua ai “te holi ʼo te kakano, te holi ʼo te ʼu mata pea mo te fakahāhā ʼo tota ʼu koloā.” (1 Soane 2:15, 16) Kae, ko te ʼu lakaga ʼaia ʼe tonu ke tou fakahā fakalelei ai totatou ʼuhiga kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea ʼe tonu ke tou ʼiloʼi papau ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai ʼe nātou faka kolōliaʼi ia Sehova pea mo faka maʼuhigaʼi ia ia.—Mateo 5:16; 1 Kolonito 10:31-33.
‘Koutou Tali Kāiga ʼo Mole Koutou Lāuga’
19. He koʼe ʼe tonu ke ‘tou fetalikāigaʼaki, ʼo mole tou lāuga’?
19 ʼI te fakaʼāsili kovi ʼo te ʼu ʼaluʼaga ʼo te mālama pea mo te ʼāsili tokakovi ʼo te hahaʼi, ʼe tonu ke tou fai ia meʼa fuli moʼo fakaloto mālohiʼi te ʼu felogoi lelei ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu Kilisitiano moʼoni. (Kolose 3:14) Moʼo fakahoko ʼo te faʼahi ʼaia, ʼe tonu ke “mālohi tatatou feʼofaʼofani,” ohage ko tona fakaloto mālohiʼi tatou e Petelo. Koia neʼe ina toe ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo te maʼuliʼi ʼo te tokoni ʼaia: “Koutou fetalikāigaʼaki ia koutou ʼo mole koutou lāuga.” (1 Petelo 4:7-9) ʼE tou fia fai koa te tali kāiga ki totatou ʼu tēhina, ʼo tou faiga ke tou agalelei pea mo tokoni kia nātou? Peʼe tou lāuga koa mokā hoko he ʼu fealagia feiā? Kapau ʼe tou lāuga, pea ʼe tou pulihi ai te fiafia ʼaē neʼe feala ke tou maʼu, pea ʼe tou toe pulihi mo te fakapale ʼaē ko te fiafia ʼi te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei.—Tāʼaga Lea 3:27; Gāue 20:35.
20. Koteā te ʼu tapuakina ʼaē ʼe tou talitali kiai, mo kapau ʼe tou fai te tali kāiga ʼi te mālama maveuveu ʼaenī?
20 ʼE tou maʼu anai he ʼu tapuakina lahi, mo kapau ʼe tou pipiki maʼu ki ʼotatou ʼu tēhina, ʼo gāue mo nātou, ʼo agalelei kia nātou pea mo fai kia nātou te ʼu tapuakina e lahi. (Mateo 10:40-42) Ki te ʼu hahaʼi ʼaia, neʼe fakapapau e Sehova “ ʼe ina folahi anai . . . tona falelā kia nātou. ʼE mole nātou toe fia kakai anai pea ʼe mole nātou toe fia ʼiʼinu anai.” Ko te nofo ʼi te falelā ʼa Sehova ʼe ko te maʼu ʼo tana puipui pea mo tana tali kāiga. (Fakahā 7:15, 16; Isaia 25:6) Ei, kua tou ʼamanaki ke tou kau ki te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe fai kia nātou e Sehova tana tali kāiga ʼo talu ai.—Pesalemo 27:4; 61:3, 4.
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?
◻ Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai mo kapau ʼe tou fia maʼu te fiafia moʼoni?
◻ Ko ai te ʼu “fānau ʼaē ʼe hala mo tāmai pea mo faʼe pea mo te kau fafine vitua,” pea ʼe tonu ke tou “tokaga” feafeaʼi kia nātou?
◻ ʼE tonu ke tou faka ʼuhiga feafeaʼi te kau “matāpule” ʼaē ʼe nonofo mo tatou?
◻ Ko ai ia nātou ʼaē ʼe maʼua tāfito ke tou fai ki ai he tali kāiga ia ʼaho nei?
◻ ʼE tonu ke hā feafeaʼi te tali kāiga moʼoni ʼi te ʼu fakafiafia?
[Paki ʼo te pasina 16, 17]
ʼI te ʼu lakaga fakafiafia, ʼe feala ke tou fai te tali kāiga ki te kau matāpule, mo te ʼu fānau ʼaē ʼe hala mo tāmai, mo nātou ʼaē ʼe gāue temi katoa, pea mo ʼihi ʼaē ʼe feala ke tou fakaafe nātou