ʼE Koutou Hū Anai Koa Ki Te Mālama Foʼou?
“ ʼE mole ʼi ai he meʼa ʼe lelei age maʼa nātou ʼi hanatou fakafiafia pea mo hanatou fai te meʼa ʼaē ʼe lelei lolotoga tonatou maʼuli; pea ke kai foki te tagata fuli pe, ʼio ke ʼinu, pea mo mamata ki te lelei ʼo tana gāue kinakina katoa. ʼE ko te meʼa ʼofa ʼaia ʼo te ʼAtua.”—Tagata Tānaki 3:12, 13.
1. He koʼe ʼe feala ke tou loto falala ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu?
KO TE tokolahi ʼo te hahaʼi ʼe nātou manatu ʼe aga fefeka te ʼAtua Māfimāfi. Kae ko te koga tohi ʼaē ʼe tuʼu ʼi ʼoluga ʼe ko he moʼoni ʼe koutou maʼu anai ʼi tana Folafola. ʼE ʼalutahi te faʼahi ʼaia mo tona ʼuhiga “ ʼAtua fiafia” pea mo tana tuku tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa ki te palatiso kelekele. (1 Timoteo 1:11, MN; Senesi 2:7-9) Ka tou vakaʼi te ka haʼu ʼaē ʼe fakapapauʼi mai e te ʼAtua ki tana hahaʼi, ʼe mole tonu ke tou punamaʼuli ʼi tatatou ʼiloʼi ʼaē ʼe hoko anai te ʼu ʼaluʼaga fakafiafia ʼaia ʼaia ʼe heʼegata anai.
2. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou fakaʼamu kiai?
2 ʼI te ʼuluaki alatike, neʼe tou vakaʼi ia koga e tolu ʼi te ʼu koga e fā ʼaē ʼe fakakikite ai e te Tohi-Tapu te “lagi foʼou pea mo te kele foʼou.” (Isaia 65:17) ʼI te ʼu fakakikite ʼaia, ʼe tou maʼu te fakakikite moʼoni ia Apokalipesi 21:1. Ko te ʼu vaega ʼaē ʼe hoa kiai ʼe nātou talanoa ki te temi ʼaē ka fetogi katoa ai e te ʼAtua Māfimāfi te ʼu ʼaluʼaga ʼo te kele ke lelei age. ʼE ina holoholo anai te ʼu loʼimata ʼo tatatou tagi mamahi. ʼE mole toe mate matuʼa anai he tahi, peʼe mate mahaki, peʼe mate fakaʼī. ʼE mole toe ʼi ai anai te putu, te lāuga pea mo te mamahi. ʼI ʼamanaki fakafiafia leva! Kae ʼe tou lava falala koa ki te faʼahi ʼaia, pea ʼe lava malave feafeaʼi kia tatou te ʼamanaki ʼaia ʼi te temi nei?
Te ʼu Tupuʼaga ʼo Totatou Loto Falala
3. He koʼe ʼe feala ke tou falala ki te ʼu fakapapau ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu?
3 Koutou tokagaʼi peʼe hoko feafeaʼi atu e Apokalipesi 21:5. ʼE tuʼu ai te ʼu palalau ʼaenī ʼa te ʼAtua, ʼaē ʼe heka ʼi tona hekaʼaga faka hau ʼi selo: “Koeni, e au fai ia mea foou fuape.” Ko te fakapapau fakaʼatua ʼaia ʼe lelei age ʼi te ʼu talaga fakafenua ʼo ʼuhiga mo tonatou loto faʼifaʼitaliha, pe ko te ʼu talaga ʼo te temi nei ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe lava fai e te hahaʼi, pe ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fakaʼamu kiai ʼi te ka haʼu. ʼE feala ke tou falala katoa ki te folafola ʼaia neʼe fai e Ia ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼe “mole lohi.” (Tito 1:2) ʼE mahino papau ia, ʼe lagi koutou manatu kua feʼauga te ʼu meʼa ʼaia, pea ʼe feala ke tou fakafiafia ʼi te ʼamanaki taulekaleka ʼaia pea mo tou falala ki te ʼAtua. Kae ʼe mole gata ai, heʼe ʼi ai te tahi ʼu meʼa ʼe tonu ke tou ako ʼo ʼuhiga mo totatou ka haʼu.
4, 5. Koteā te ʼu lea faka polofeta faka Tohi-Tapu ʼaē neʼe tou vakaʼi ʼe feala ke tuputupu ai tatatou falala ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu?
4 Koutou fakakaukauʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakamahino mai e te ʼuluaki alatike ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakapapau ʼa te Tohi-Tapu ki te lagi foʼou pea mo te kele foʼou. Neʼe fakakikite e Isaia te mālama foʼou ʼaia, pea neʼe ʼuluaki fakahoko tana lea faka polofeta ʼi te toe liliu ʼa te kau Sutea ki tonatou fenua pea mo tanatou toe fakatuʼu te tauhi moʼoni. (Esitalasi 1:1-3; 2:1, 2; 3:12, 13) Kae neʼe ko te gataʼaga koa ʼaia ʼo te lea faka polofeta ʼa Isaia? Kailoa! Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakakikite ʼe toe hoko anai ʼi hona ʼaluʼaga lahi age ʼi te ka haʼu. He koʼe ʼe tou ʼui te faʼahi ʼaia? ʼUhi ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe tou lau ia 2 Petelo 3:13 pea mo Apokalipesi 21:1-5. ʼE talanoa te ʼu vaega Tohi-Tapu ʼaia ki te lagi foʼou pea mo te kele foʼou ʼe maʼu anai e te kau Kilisitiano fuli ʼi te malamanei katoa.
5 Ohage ko tona ʼui e te ʼuluaki alatike, ʼe fakaʼaogaʼi tuʼa fā e te Tohi-Tapu te kupuʼi palalau ‘te lagi foʼou pea mo te kele foʼou.’ Neʼe tou vakaʼi te ʼu vaega ʼaia e tolu pea neʼe tou maʼu ai te ʼu fakaloto mālohi. ʼE fakahā lelei mai e te Tohi-Tapu, ʼe pulihi anai e te ʼAtua te agakovi pea mo te tahi ʼu tupuʼaga ʼo te mamahi, pea ʼe ina toe tapuakinaʼi anai te hahaʼi ʼi tona mālama foʼou.
6. Koteā ʼaē ʼe fakakikite e te fā lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te ‘lagi foʼou pea mo te kele foʼou’?
6 Tou vakaʼi ʼi te temi nei ia Isaia 66:22-24, ko te fā vaega ʼaia ʼaē ʼe tuʼu ai te kupuʼi palalau “te lagi foʼou pea mo te kele foʼou”: “ ‘Koteʼuhi, ko te lagi foʼou pea mo te kele foʼou ʼaē ʼe ʼau fai, ʼe nā tuʼu ʼi ʼoku muʼa, pea ʼe tuʼu feiā anai tokotou hōloga pea mo tokotou higoa,’ ko te tala ʼaia ʼa Sehova. ‘Pea ʼe mahino papau ia, mai te māhina foʼou ʼo aʼu ki te māhina foʼou, mai te sapato ki te sapato, ʼe ʼōmai anai te kakano fuli pe ʼo tulolo kia te ʼau,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova. ‘Pea ʼe nātou ʼolo anai pea mo mamata anai ki te ʼu sino ʼo te ʼu tagata mate ʼaē neʼe agahala kia te ʼau; heʼe mole mate anai te ʼu ʼugaga [ʼaē ʼi tonatou sino] pea ʼe mole mate anai tonatou afi, pea ʼe nātou liliu anai ko he meʼa fakalialia ki te kakano fuli.’ ”
7. He koʼe ʼe feala hatatou ʼui ʼe toe hoko anai ʼi te ka haʼu ia Isaia 66:22-24?
7 Neʼe hoko te lea faka polofeta ʼaia ki te kau Sutea ʼaē neʼe toe liliu ki tonatou fenua, kae ʼe ʼi ai tona tahi fakahoko. ʼE hoko anai ʼi he temi ki ʼamuli ʼi te ʼosi fai ʼo te lua tohi ʼa Petelo pea mo Apokalipesi, he neʼe talanoa te ʼu koga tohi ʼaia ki te ‘lagi foʼou pea mo te kele foʼou’ ʼe fakatuʼu anai ʼi te ka haʼu. ʼE tou lava ʼamanaki ʼe hoko katoa anai te lea faka polofeta ʼaia ʼi te mālama foʼou. Koʼeni te tahi ʼu agaaga ʼo te mālama ʼaia ʼaē ʼe feala ke tou ʼamanaki kiai.
8, 9. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ʼe ‘tutuʼu anai’ te hahaʼi ʼa te ʼAtua? (b) He koʼe ʼe maʼuhiga te lea faka polofeta ʼaē ʼe ina ʼui ʼe tauhi anai te kau kaugana ʼa Sehova kia ia “mai te māhina foʼou ʼo aʼu ki te māhina foʼou mai te sapato ki te sapato”?
8 Neʼe ʼui e Apokalipesi 21:4, ʼe pulihi anai te mate. ʼE ʼalutahi mo te manatu ʼaia te vaega ʼo te kapite 66 ʼo Isaia. ʼE tou sio ʼi te vaega 22 ʼe ʼiloʼi e Sehova ko te lagi foʼou pea mo te kele foʼou ʼe mole nā tuʼu faka temi pe anai. Tahi ʼaē meʼa, ʼe faʼa kātaki anai tana hahaʼi; ʼe nātou ‘tutuʼu anai’ ʼi ʼona muʼa. ʼE tou lava falala ʼuhi ko te meʼa ʼaē neʼe fai e te ʼAtua maʼa te hahaʼi ʼaē neʼe ina fili. Ko te kau Kilisitiano moʼoni neʼe nātou tau mo te ʼu fakataga kovi ʼaupito pea neʼe faigaʼi mālohi e te hahaʼi ke nātou molehi ia nātou. (Soane 16:2; Gaue 8:1) Kae māʼiape la mo te ʼu fili mālohi ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua, ohage ko te Hau ko Nelone pea mo Itilele, neʼe mole nātou lava molehi te kau agatonu ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe nātou fua tona huafa. Neʼe hāofaki e Sehova te kokelekasio ʼo tana hahaʼi, pea ʼe feala ke tou tui papau ʼe ina fakatuʼu anai ʼo talu ai.
9 ʼO toe feiā pe, ko nātou ʼaē ʼe agatonu ki te ʼAtua ʼi tonatou ʼuhiga hahaʼi ʼo te kele foʼou, ʼaē ʼe ina fakatātā te kau atolasio moʼoni ʼo te mālama foʼou, ʼe nātou tuʼu fuli anai heʼe nātou fai anai he tauhi maʼa kia Ia ʼaē neʼe ina fakatupu ia meʼa fuli. ʼE mole nātou tauhi feiā pe ki te ʼAtua peʼe nātou fai pe mokā maʼu honatou faigamālie. Ko te Lao ʼa te ʼAtua, ʼaē neʼe foaki e Moisese kia Iselaele, neʼe ina fakamaʼua ke nātou fai he ʼu meʼa ʼi tanatou tauhi, ʼi te māhina fuli, ʼi te māhina foʼou, peʼe ʼi te vāhaʼa fuli ʼi te ʼaho ʼo te Sapato. (Levitike 24:5-9; Faka au 10:10; 28:9, 10; 2 Fakamatala 2:4) Koia ʼe fakatokagaʼi mai e Isaia 66:23 te tauhi hoholo ʼaē ʼe tonu ke tou fai ki te ʼAtua, ʼi te vāhaʼa fuli pea mo te māhina fuli. ʼE pulihi anai te malualoi faka lotu pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe mole nātou tui ki te ʼAtua. “ ʼE ʼōmai anai te kakano fuli ʼo tulolo kia” Sehova.
10. He koʼe ʼe feala ke koutou tui papau ʼe mole fakatupu kovi anai te hahaʼi agakovi ki te mālama foʼou?
10 Ia Isaia 66:24 ʼe fakapapauʼi mai, ʼe mole he temi ʼe tuʼutāmaki ai anai te tokalelei pea mo te faitotonu ʼo te kele foʼou. ʼE mole maumauʼi anai e te hahaʼi agakovi te ʼaluʼaga ʼaia. Koutou toe manatuʼi ia 2 Petelo 3:7 (MN) ʼaē ʼe ina ʼui ai ʼe hoko mai anai “te ʼaho ʼo te fakamāu pea mo te fakaʼauha ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe mole tauhi ki te ʼAtua.” ʼE fakaʼauha anai te hahaʼi ʼaē ʼe mole tauhi ki te ʼAtua. ʼE mole fai anai he ʼu meʼa kovi ki te kau agatonu, ʼo mole hage ko te ʼu tau ʼa te tagata ʼaē ʼe lahi age te kau mātea sivile ʼi te kau mātea solia. ʼE fakapapauʼi mai e te Tuʼi Fakamāu Lahi, ʼi te ʼaho ʼaia ʼe ina fakaʼauha anai te hahaʼi ʼaē ʼe mole tauhi kia te ia.
11. Ohage ko tona ʼui e Isaia, ʼe feafeaʼi anai te ka haʼu ʼo nātou ʼaē ʼe fakafeagai ki te ʼAtua pea mo tona tauhi?
11 Ko te kau agatonu ʼaē ka hāo, ʼe nātou sio anai ʼe moʼoni te folafola faka polofeta ʼa te ʼAtua. Ko te vaega 24 ʼe ina fakakikite ko “te ʼu sino ʼo te ʼu tagata mate ʼaē neʼe agahala kia” Sehova ʼe ko he fakamoʼoni anai ʼo tana fakamāu. ʼE lagi mata faikehe te ʼu palalau fakatā ʼaia ʼa Isaia. Kae ʼe ʼalutahi mo te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te hisitolia. ʼI te ʼu tuʼa kaupā ʼo te Selusalemi ʼāfea, neʼe lī kiai te ʼu ʼotaʼota pea, ʼi ʼihi temi, neʼe toe lī kiai mo te ʼu sino mate ʼo te hahaʼi māmio kovi ʼaē neʼe mole tāu ke fai honatou ʼavaifo.a ʼAki te ʼu ʼugaga pea mo te afi ʼaē neʼe tafu ai, neʼe puli vave ai te ʼu ʼotaʼota pea mo te ʼu sino ʼo te hahaʼi mate. ʼE mahino ia, ko te ʼu palalau fakatā ʼaia ʼa Isaia ʼe faka ʼuhiga ki te fakaʼauha e Sehova te hahaʼi ʼaē neʼe nātou agahala kia te ia.
Te ʼu Meʼa Neʼe Ina Fakapapauʼi Mai
12. Koteā te tahi ʼu agaaga ʼo te maʼuli ʼi te mālama foʼou ʼaē ʼe fakahā mai e Isaia?
12 ʼE fakamatala mai e Apokalipesi 21:4 he ʼu meʼa ʼaē ʼe mole maʼu anai ʼi te mālama foʼou. Kae koteā ka maʼu ai? ʼE feafeaʼi ai anai te maʼuli? ʼE tou lava ʼiloʼi papau koa te faʼahi ʼaia? Ei. ʼE fakakikite e te kapite 65 ʼo Isaia te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ka tou maʼu mo kapau ʼe tali e Sehova ke tou maʼuʼuli, ʼi te temi ʼaē ka ina fakatupu ai te lagi foʼou pea mo te kele foʼou. Ko nātou ʼaē ka maʼuʼuli anai ʼi te kele foʼou ʼaia, ʼe mole nātou matutuʼa anai pea ʼe mole nātou mamate anai. ʼE fakapapauʼi fēnei mai e Isaia 65:20: “Mai te potu ʼaia ʼe mole toe ʼi ai anai he kiʼi toe kei meamea, pe ko he tagata matuʼa ʼe mole ina fakahoko tona ʼu ʼaho; heʼe mate anai he tahi ʼi tana kei tamasiʼi logola kua taʼu teau; pea ki te tagata agahala, logola ʼe taʼu teau kae ʼe fai anai he faitutuku kia ia.”
13. ʼE fakapapauʼi feafeaʼi mai e Isaia 65:20, ʼe maʼuli fīmālie anai te hahaʼi ʼa te ʼAtua?
13 ʼI te temi ʼaē neʼe ʼuluaki fakahoko ai te faʼahi ʼaia ki te hahaʼi ʼa Isaia, ko tona faka ʼuhiga neʼe maʼuli fīmālie te ʼu kiʼi tamaliki liliki ʼi tonatou fenua. Neʼe mole ʼōmai te ʼu fili, ohage ko tona fai e te kau Papiloni, moʼo ʼave te ʼu kiʼi toe ʼaē kei meamea pea mo matehi te hahaʼi tagata ʼaē neʼe kei mālolohi. (2 Fakamatala 36:17, 20) ʼI te mālama foʼou ʼaē ka hoko mai, ʼe maʼuli fīmālie anai te hahaʼi pea mo maʼuli fiafia. Kapau ʼe fili e he tahi ke agatuʼu ki te ʼAtua, pea ʼe mole fakagafua anai kia ia ke haga maʼuli. ʼE fakaʼauha anai ia ia e te ʼAtua. E feafeaʼi mo kapau ʼe taʼu teau ia ia ʼaē ʼe agatuʼu? ʼE mate anai “ ʼi tana kei tamasiʼi” mo kapau ʼe tou fakatatau ki te maʼuli heʼegata.—1 Timoteo 1:19, 20; 2 Timoteo 2:16-19.
14, 15. Ohage ko tona ʼui e Isaia 65:21, 22, koteā te ʼu gāue fakafiafia ʼaē ʼe feala ke koutou fakaʼamu kiai?
14 ʼE mole talanoa tāfito ia Isaia ki te faʼahiga fakaʼauha ʼo te tagata agahala, kae ʼe ina fakamatala te ʼu ʼaluʼaga ʼo te maʼuli ʼi te mālama foʼou. Koutou fakakaukauʼi age muʼa tokotou maʼuli ʼi te potu ʼaia. ʼE lagi koutou manatu anai ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou loto kiai. ʼE talanoa kiai ia Isaia ʼi te vaega 21 pea mo te 22: “ ʼE mahino papau ia, ʼe nātou laga anai ni ʼu fale pea mo nātou nofoʼi anai; pea ʼe mahino papau ia ʼe nātou tō anai he ʼu fuʼu vite pea mo nātou kai anai tonatou ʼu fua. ʼE mole nātou laga anai ke nofoʼi e he tahi kehe; pea ʼe mole nātou tō ʼakau anai ke kai e he tahi kehe. Heʼe tatau anai te ʼu ʼaho ʼo taku hahaʼi mo te ʼu ʼaho ʼo he fuʼu ʼakau; pea ko te hahaʼi ʼaē neʼe ʼau fili, ʼe nātou fakaʼaogaʼi katoa anai te gāue ʼo tonatou ʼu nima.”
15 Kapau ʼe mole heʼeki koutou māhani ki te gāue laga fale pe ko te fai ʼōloto, ʼe fakahā mai e te lea faka polofeta ʼa Isaia, ʼe koutou ako anai te faʼahi ʼaia. Kae ʼe koutou tali anai koa ke akoʼi koutou e te hahaʼi ʼaē ʼe nātou faiva ʼi te potu ʼaia, lagi ko tokotou ʼu vāhaʼa fale agalelei ʼaē ʼe fia tokoni atu anai kia koutou? Neʼe mole ʼui e Isaia, ko tokotou ʼapi ʼe fakatuʼu anai tona ʼu matapā fakamālama lalahi pea mo hona ʼu puipui kae hū ai te mokomoko, peʼe ʼi ai anai tokotou ʼu matapā sioʼata lalahi ʼe koutou lava sio ai ki te fakahoahoa ʼo te ʼu fasiga taʼu. ʼE koutou laga anai koa hokotou fale mo hona ʼato ʼe fakafalele, ke hali ai te ʼua pea mo te nive? Peʼe koutou fai anai koa he ʼato lafalafa ohage ko te ʼu ʼato ʼi te ʼu fenua Alape—ko he faʼahiga ʼato fakaheketālaʼa ʼe feala ke koutou kakai ai pea mo fai palalau ai mo tokotou famili?—Teutalonome 22:8; Nehemia 8:16.
16. He koʼe ʼe feala ke koutou tui, ʼe fakafiafia anai ʼo talu ai te mālama foʼou?
16 Logola te ʼu faʼahi ʼaia, kae ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito ʼe ko te ʼiloʼi ʼaē ʼe ʼi ai anai hokotou ʼapi. ʼE ʼa koutou totonu anai—ʼe mole hage anai ko te temi ʼaenī heʼe tonu ke koutou gāue kinakina moʼo laga he fale pea ʼe ko he tahi kehe ʼaē ʼe nofo ai. ʼE toe ʼui e Isaia 65:21, ʼe koutou tō ʼakau anai pea ʼe koutou kai anai tona ʼu fua. Koia ʼe feiā anai te ʼaluʼaga ʼo te maʼuli. ʼE koutou fiafia anai ʼi takotou ʼu faiga, ʼi te ʼu fua ʼo takotou ʼu gāue. ʼE koutou lava fai anai te ʼu faʼahi ʼaia heʼe koutou maʼuli loaloaga anai ohage “ko te ʼu ʼaho ʼo he fuʼu ʼakau.” ʼE ʼalutahi te ʼu faʼahi ʼaia mo te fakamatala ʼo ʼuhiga mo “mea foou fuape”!—Pesalemo 92:12-14.
17. Koteā te fakapapau ʼaē ʼe ina fakaloto mālohiʼi te ʼu mātuʼa?
17 Kapau ʼe koutou maʼu fānau, pea ʼe malave anai ki tokotou loto te ʼu palalau ʼaenī: “ ʼE mole nātou kinakina noa anai, pea ʼe mole nātou fānau anai ki te maveuveu; koteʼuhi ʼe ko nātou te hōloga ʼaē ʼe faʼufaʼu e te kau tapuakina ʼa Sehova, pea mo tonatou ʼu hōloga mo nātou. Pea ʼe hoko moʼoni anai te faʼahi ʼaenī, ʼi muʼa ʼo tanatou pāui ʼe ʼau tali age anai; ʼi tanatou kei lolotoga palalau ʼe ʼau logo tonu anai.” (Isaia 65:23, 24) ʼE koutou ʼiloʼi koa te mamahi ʼo te ‘faifānau ki te maveuveu’? ʼE tou ʼiloʼi fuli te ʼu tuʼuga fihifihia ʼaē ʼe tau mo te ʼu fānau, pea ʼe fakatupu hoha ki te ʼu mātuʼa pea mo ʼihi hahaʼi. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, kua tou sio fuli ki he ʼu mātuʼa ʼe nātou tokaga fau ki tanatou ʼu gāue pea mo tanatou ʼu fakafiafia, pea ʼe mole lahi te temi ʼaē ʼe nātou fakaʼaogaʼi ki tanatou ʼu fānau. Kae ʼe fakapapauʼi mai e Sehova ʼe ina logoʼi anai pea mo tali anai ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia tatou, ʼi muʼa ʼo tatatou kole age kia te ia.
18. He koʼe ʼe feala hakotou ʼamanaki, ʼe koutou tokalelei anai mo te ʼu manu ʼi te mālama foʼou?
18 ʼI takotou manatu ki te ʼu meʼa ʼaē ka koutou maʼu ʼi te mālama foʼou, koutou fakakaukauʼi te ʼaluʼaga ʼaē ʼe fakakikite e te lea faka polofeta ʼa te ʼAtua: “ ‘Ko te lupo pea mo te akeno ʼe nā kai fakatahi anai, pea ko te laione ʼe ina kai anai te mohuku ohage ko te pipi; pea ʼo ʼuhiga mo te gata, ʼe ina kai anai te efu. ʼE mole nātou fai anai he meʼa kovi pea mo he maumau ʼi toku moʼuga taputapu katoa,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova.” (Isaia 65:25) Neʼe faigaʼi e ʼihi hahaʼi fai pena ke nātou pena te fakamatala ʼaia, kae ʼe mole ko he fakamatala matalelei pe ia ʼa he tagata faitohi faiva. ʼE hoko moʼoni anai. ʼE maʼu anai te tokalelei ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi, pea ʼe nātou maʼuli tokalelei anai mo te ʼu manu. Ko te tokolahi ʼo te hahaʼi sivi manu pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou ʼofa ki te ʼu manu, ʼe nātou fakaʼaogaʼi te temi maʼuhiga ʼo tonatou maʼuli moʼo sivi pe he ʼu faʼahiga manu kehekehe pe ko te manu pe e tahi. Koutou fakakaukauʼi muʼa te ʼu meʼa ʼaē ka koutou lava ako mokā lalata anai te ʼu manu. ʼE feala anai hakotou fakaōvi ki te ʼu manulele pea mo te ʼu kiʼi manu veliveli ʼaē ʼe nonofo ʼi te vao matuʼa—ʼe koutou lava sivi anai nātou, mo ako te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fai pea mo koutou fiafia ai. (Sopo 12:7-9) ʼE mole koutou tuʼutāmaki anai ʼi te tagata pe ko te manu. ʼE ʼui fēnei e Sehova: “ ʼE mole nātou fai anai he meʼa kovi pea mo he maumau ʼi toku moʼuga taputapu katoa.” ʼE mole hage anai ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou sio kiai pea mo tou māhani kiai ia ʼaho nei!
19, 20. He koʼe ʼe kehekehe te hahaʼi ʼa te ʼAtua mo te tokolahi ʼo te hahaʼi ia ʼaho nei?
19 Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tou ʼui ʼi te ʼuluaki alatike, ʼe mole lava fai e te tagata he ʼu fakakikite totonu ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu, logola tona hoha ʼo ʼuhiga mo te ʼu taʼu foʼou e afe ʼaenī. ʼE tupu ai te lotomamahi pea mo te tuʼania ʼa te tokolahi. Neʼe tohi fēnei e Peter Emberley, te pule ʼo te univelesitē ʼo Kanata: “Ko te tokolahi [ʼo te hahaʼi lalahi] ʼe nātou fai kia nātou te ʼu fehuʼi maʼuhiga. Ko ai koa ia ʼau? Koteā te tupuʼaga ʼo taku gāue kinakina? Koteā te tofiʼa ʼaē ʼe ʼau tuku ki te taʼiake ʼaē ʼe hoa mai? ʼI tonatou taʼu 40 ʼo aʼu ki tonatou taʼu 60, ʼe nātou faiga mālohi ke nātou fakatokatoka tonatou maʼuli pea mo ʼiloʼi tona ʼuhiga moʼoni.”
20 Kua lagi koutou mahino ʼi te temi nei pe koʼe ʼe feiā te tokolahi. ʼE nātou faiga ke nātou maʼu tonatou fiafia ʼi te ʼu meʼa gaoʼi pea mo te ʼu fakafiafia fakamataku. Kae ʼe mole nātou ʼiloʼi peʼe feafeaʼi anai te ka haʼu, koia ʼe lagi tokakovi tonatou maʼuli pea ʼe mole hona ʼuhiga moʼoni. ʼI te temi nei, ʼaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe tou vakaʼi, koutou fakatatau mo takotou manatu ʼo ʼuhiga mo te maʼuli. ʼE koutou ʼiloʼi ʼi te lagi foʼou pea mo te kele foʼou ʼaē neʼe fakapapauʼi mai e Sehova, ʼe tou lava sio mata anai pea mo ʼui fēnei, ‘ ʼE moʼoni, neʼe fai e te ʼAtua ia meʼa foʼou fuape!’ ʼE ko he meʼa fakafiafia anai!
21. Koteā te manatu tatau ʼaē ʼe tou maʼu ia Isaia 65:25 pea mo Isaia 11:9?
21 ʼE mole kovi hatatou fakakaukauʼi peʼe feafeaʼi anai totatou maʼuli ʼi te mālama foʼou ʼa te ʼAtua. ʼE ina fakaafe tatou, pea mo uga tatou ke tou tauhi kia te ia ʼi te moʼoni ʼi te temi nei, pea ke tou mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina fakamaʼua mai moʼo maʼu te maʼuli ʼi te temi ʼaē ‘ ʼe mole nātou fai anai he meʼa kovi pea mo he maumau ʼi tona moʼuga taputapu katoa.’ (Isaia 65:25) Kae ʼe koutou ʼiloʼi koa neʼe fai e Isaia he fakamatala feiā ʼi te kamata ʼo tana tohi, pea neʼe talanoa ki te faʼahi ʼe maʼuhiga ʼaupito ki tatatou fiafia ʼi te mālama foʼou? ʼE ʼui fēnei e Isaia 11:9: “ ʼE mole nātou fai anai he meʼa kovi pea ʼe mole fakatupu anai he maumau ʼi toku moʼuga taputapu katoa, heʼe fonu moʼoni anai te kele ʼi te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo Sehova ohage ko te ʼuʼufi ʼo te tai e te ʼu vai.”
22. ʼI tatatou vakaʼi te ʼu lea faka polofeta faka Tohi-Tapu e fā, koteā ʼaē ʼe tonu ke ina fakaloto mālohiʼi tatou ke tou fai?
22 “Te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo Sehova.” ʼI te temi ʼaē ka fai ai e te ʼAtua ia meʼa foʼou fuape, ʼe maʼu anai e te hahaʼi te ʼatamai mālama totonu ʼo ʼuhiga mo ia pea mo tona finegalo. ʼE mole gata pe anai ki te ako ʼo te ʼu manu. ʼE tou ako anai tana Folafola taputapu. Ohage la, koutou fakakaukauʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe tou vakaʼi ʼi te ʼu lea faka polofeta e fā ʼaē ʼe maʼu ai te kupuʼi palalau “te lagi foʼou pea mo te kele foʼou.” (Isaia 65:17; 66:22; 2 Petelo 3:13; Apokalipesi 21:1) ʼE ʼi ai he ʼu tupuʼaga lelei ke tou lau te Tohi-Tapu ʼi te ʼaho fuli. ʼE koutou fai māhani koa te faʼahi ʼaia? Kapau ʼe mole feiā, pea ʼe feala koa ke koutou fai he ʼu fetogi ke feala hakotou lau ʼi te ʼaho fuli te ʼu folafola ʼa te ʼAtua? ʼE koutou sio anai, ʼo hilifaki ki takotou fakatalitali ki te mālama foʼou, ʼe toe ʼāsili anai takotou fiafia ʼi te temi nei, ohage ko te tagata fai pesalemo.—Pesalemo 1:1, 2.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Koutou vakaʼi te 1 Tohi ʼo te Étude perspicace des Écritures, ʼi te pasina 972, ʼaē neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
ʼE Feafeaʼi Anai Takotou Tali?
• He koʼe ʼe feala ke tou ʼui, ʼe fakakikite e Isaia 66:22-24 he ʼu meʼa ʼe hoko anai ʼi te ka haʼu?
• Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou fakaʼamu tāfito kiai ʼi te ʼu lea faka polofeta ʼo Isaia 66:22-24 pea mo Isaia 65:20-25?
• Koteā te ʼu tupuʼaga ʼaē ʼe koutou falala ai ki te ka haʼu?
[Paki ʼo te pasina 15]
Ko Isaia, mo Petelo, mo Soane neʼe nātou fakakikite he ʼu agaaga ʼo te ‘lagi foʼou pea mo te kele foʼou’