Kāpite 7
Toe Fakamaʼuli Te ʼUluaki ʼOfa ʼAia!
EFESI
1. Ko te kōkelekāsio fea ʼaē ʼe tala kiai e Sesu tana ʼuluaki logo, pea koteā ʼaē ʼe ina fakamanatuʼi age ki te kau tagata taupau?
NEʼE tala e Sesu tana ʼuluaki logo ki te kōkelekāsio ʼo Efesi. Neʼe ko te kolo maʼu koloa ʼi te temi ʼaia neʼe tuʼu ovi ki te matātai ʼi Asia Veliveli, ʼo ovi ki te motu ko Patemosi. ʼE fakatotonu fēnei age e Sesu kiā Soane: “Ki te ʼāselo ʼo te kōkelekāsio ʼaē ʼi Efesi, haga ʼo tohi: Koʼenī te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼui ʼe ia ʼaē ʼe ina puke te ʼu fetuʼu e fitu ʼi tona nima mataʼu, ia ia ʼaē ʼe haʼele ʼi te lotomālie ʼo te ʼu tuʼulaga mālama ʼaulo e fitu.” (Fakahā 2:1) Ohagē pē ko te tahi ʼu logo ʼaē e ono, ʼe fakatokagaʼi e Sesu ʼi henī te faʼahi ʼo ʼuhiga mo tona tuʼulaga pule. ʼE ina fakamanatuʼi age ki te kau tagata taupau ʼo Efesi, ʼe ina leʼoleʼo pea mo puipui ia te kau tagata ʼāfea fuli pea ʼe ina vakavakaʼi ia te ʼu kōkelekāsio fuli. ʼO aʼu mai ki totatou temi, ʼe kei ina haga fai aipē tona tuʼulaga pule ʼaia ʼaki te ʼofa, ʼo leʼoleʼo ia te kau tagata ʼāfea pea mo ina haga fai tana gāue tauhi ovi ʼaki he agamalū kiā nātou fuli ʼaē ʼe kau ki te kōkelekāsio. ʼI ʼihi temi, ʼe ina fakatonutonuʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te kōkelekāsio ke lahi age te mū ʼo tona mālama. ʼEī, ko Sesu ʼe ko te Pule Tauhi Ōvi ʼo te faga ovi ʼa te ʼAtua.—Mateo 11:28-30; 1 Petelo 5:2-4.
2. (a) Koteā te ʼu gāue lelei ʼaē neʼe vikiʼi ai e Sesu ia te kōkelekāsio ʼo Efesi? (b) Ko te tokoni fea ʼa te ʼapositolo ko Paulo ʼaē neʼe mulimuli lelei ki ai ia te kau tagata ʼāfea ʼo Efesi?
2 ʼI te ʼu logo e fitu ʼaē ʼe tala e Sesu, ko logo e nima ʼe tatau koteʼuhi heʼe kamata e Sesu te ʼu logo ʼaia ʼaki te ʼu palalau fakavikiviki. Koʼenī te logo ʼaē ki te kau Efesi: “ ʼE au ʼiloʼi tau ʼu gāue, mo tau gāue kinakina pea mo tau faʼa kātaki, pea ʼe au ʼiloʼi ʼe mole ke faʼa kātakiʼi ia te ʼu tagata ʼaē ʼe kovi, pea neʼe kua ke ʼahiʼahiʼi ia nātou ʼaē ʼe natou ʼui ko nātou ko te kau ʼapositolo, kae ʼe mole ko ia, pea kua ke ʼiloʼi ai ʼe natou gutuloi. ʼE ke toe fakahā foki, ʼe ke faʼa kātaki, pea neʼe ke lava kātakiʼi ʼuhi ko toku huafa pea neʼe mole ke fiu.” (Fakahā 2:2, 3) ʼI te ʼu taʼu ki muʼa atu, neʼe fakatokaga e te ʼapositolo ko Paulo ia te kau tagata ʼāfea ʼo Efesi ʼo ʼuhiga mo te kau “lupo pule fakamālohi.” Ko te kau ʼapositā ʼaia ʼe natou fakatupu te ʼu maveuveu ʼi te lotolotoiga ʼo te kau faga ovi, pea neʼe ina ʼui age ki te kau tagata ʼāfea, ke natou “nonofo ʼalaʼala,” ʼo natou faʼifaʼitakiʼi ia tana faʼafai. (Gāue 20:29, 31) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe vikiʼi nātou e Sesu ʼo ʼuhiga mo tanatou gāue pea mo tanatou faʼa kātaki pea mo tanatou mole fiu, ʼe fakahā ai neʼe natou mulimuli ki te tokoni ʼa te ʼapositolo ko Paulo.
3. (a) Iā ʼaho nei, neʼe faiga feafeaʼi e te kau “ ʼapositolo loi” ke natou fakahalaʼi ia te kau agatonu? (b) Ko te fakatokaga fea neʼe fai e Petelo ʼo ʼuhiga mo te kau ʼapositā?
3 ʼO toe fēia aipē ʼi te ʼaho ʼo te ʼAliki, neʼe hā te ʼu “ ʼapositolo loi” ʼo “natou palalau fakapikopiko ke natou toho ni ʼu tisipulo ke muli iā nātou.” (2 Kolonito 11:13; Gāue 20:30; Fakahā 1:10) Maʼa nātou, ʼe mole he meʼa ia ʼe kovi ʼi te ʼu tau faka lotu, mo natou lau ʼe mole ʼi ai he kautahi ʼa te ʼAtua, pea ʼe mole natou tui neʼe foaki age kiā Sesu ia te mālohi ʼo te Puleʼaga ʼi te taʼu 1914. ʼE natou fakahoko ia te lea faka polofetā ʼaē iā 2 Petelo 3:3, 4: “ ʼI te ʼu ʼaho fakaʼosi ʼe ʼomai anai te kau vāvā pea mo tanatou manuki, ʼo natou haʼele ʼo mulimuli pē ki tanatou ʼu holi pea mo ʼui maʼa nātou: ‘E ʼifea koa tana ʼi henī ʼaē neʼe fakapapauʼi mai? Heʼe talu mai te ʼaho ʼaē neʼe momoe ai tatatou ʼu kui ʼi te mate ko te meʼa fuli pē ʼe hoko atu ohagē ko te kamataʼaga ʼo te fakatupu.’ ”
4. (a) ʼE hā feafeaʼi ia te fialahi pea mo te agatuʼu ʼa te kau vāvā? (b) Ohagē pē ko te kau Efesi, koteā te fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe fai e te kau Kilisitiano ʼi te temi ʼaenī, moʼo tauʼi te kau fakafeagai gutuloi?
4 ʼE mole tali e te kau vāvā agatuʼu ʼaia te manatu ʼaē ke natou fakahā tanatou tui iā muʼa ʼo te hahaʼi. (Loma 10:10) Neʼe natou kumi tokoni ki te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate pea mo te ʼu sulunale pea mo te televisio, moʼo faka mafola te ʼu fakamatala loi ʼo ʼuhiga mo tonatou ʼu kaumeʼa ʼāfea. Neʼe ʼiloʼi atu aipē e te kau Kilisitiano agatonu, ko te akonaki pea mo te aga ʼa te hahaʼi fai kākā ʼaia, ʼe mole ko te moʼoni. Ohagē pē ko te kau Efesi, ʼi te temi ʼaenī ko te kau Kilisitiano ʼe mole feala hanatou “kātakiʼi ia te ʼu tagata ʼaē ʼe kovi,” koia ʼaē ʼe natou fakamavae ai ia nātou ʼaia ʼi tonatou ʼu kōkelekāsio.a
5. (a) Koteā te vaivaiʼaga ʼo te kau Efesi neʼe fakatokagaʼi age e Sesu? (b) Koteā te ʼu palalau ʼaē neʼe tonu ke manatuʼi e te kau Efesi?
5 Kae, ohagē pē ko tona fai ki te ʼu kōkelekāsio e nima, neʼe fakaʼasi mai ki tuʼa e Sesu te fihifihia maʼuhiga. ʼE ina ʼui fēnei ki te kau Efesi: “Kae, koʼenī te meʼa ʼaē ʼe au koviʼia ai iā koe, heʼe kua ke liʼaki te ʼofa ʼaē neʼe ke maʼu ʼi te kamata.” (Fakahā 2:4) Neʼe mole tonu ke nātou tōtō ʼi te faʼahi ʼaia, he neʼe faitohi age kiā nātou ia te ʼapositolo ko Paulo kua ʼosi kiai taʼu e 35, ʼo talanoa ai ki “te ʼofa lahi [ʼo te ʼAtua] ʼaē neʼe ina fakahā kiā tātou.” Pea neʼe ina fakaloto mālohiʼi fēnei nātou: “Kotou liliu ko he kau faʼifaʼitaki ʼo te ʼAtua, ohagē ko he fānau ʼofaina, pea mo kotou haga haʼele ʼi te ʼofa, ohagē ko te ʼofa ʼo Kilisito kiā koutou.” (Efesi 2:4; 5:1, 2) Tahi ʼaē meʼa, neʼe tonu ke tohi ʼi tonatou loto ʼo talu ai te ʼu palalau ʼaenī neʼe fai e Sesu: “Ko Sehova totatou ʼAtua ʼe ko te Sehova pē e tahi, pea ʼe tonu ke ke ʼofa kiā Sehova tou ʼAtua, ʼaki tou loto kātoa, pea mo tou nefesi kātoa pea mo tau manatu kātoa pea mo tou mālohi kātoa.” (Maleko 12:29-31) Neʼe kua puli ʼi te kau Efesi ia te ʼuluaki ʼofa ʼaia.
6. (a) Tatau aipē peʼe kua fualoa hatatou kau ki te kōkelekāsio peʼe tou foʼofoʼou mai kiai, kae koteā te tuʼutāmaki pea mo te ʼu aga ʼaē ʼe maʼua ke tou tōkakaga kiai? (b) Ko totatou ʼofa ʼaē kiā Sehova ʼe tonu anai ke ina ʼeke tātou ke tou fai teā?
6 Tatau aipē peʼe kua fualoa hatatou kau ki te kōkelekāsio peʼe tou foʼofoʼou mai kiai, kae ʼe tonu ke tou tōkakaga ke ʼaua naʼa puli totatou ʼuluaki ʼofa kiā Sehova. ʼE feala ke hoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia? E lagi feala ke tou pipiki fau ki tatatou gāue fakamālama, peʼe tou holi ke lahi age tatatou paʼaga, peʼe tou kumi te ʼu fakafiafia, ʼo liliu ia ko ni ʼu meʼa maʼuhiga ʼi totatou maʼuli. Koia, ʼe feala ke tou liliu ai ko ni ʼu hahaʼi ʼe manatu fau age ia ki te ʼu faʼahi fakasino ʼi te ʼu faʼahi fakalaumālie. (Loma 8:5-8; 1 Timoteo 4:8; 6:9, 10) Ko totatou ʼofa ʼaē kiā Sehova, ʼe tonu anai ke ina ʼeke tātou ke tou fakatonutonuʼi tatatou ʼu holi ki te ʼu meʼa ʼaia, pea ke tou ‘haga kumi muʼa te puleʼaga ʼo te ʼAtua pea mo tana faitotonu,’ ke tou ‘tānaki ai maʼa tātou he ʼu koloa ʼi te lagi.’—Mateo 6:19-21, 31-33.
7. (a) Koteā ʼaē ʼe tonu ke ina uga tātou ke tou tauhi kiā Sehova? (b) Koteā ʼaē neʼe ʼui e Soane ʼo ʼuhiga pea mo te ʼofa?
7 Tou tauhi tuʼumaʼu kiā Sehova heʼe tou ʼofa fakamālotoloto kiā te ia. Tou fakahā he loto fakafetaʼi kiā meʼa fuli ʼaē neʼe fai e Sehova pea mo Kilisito maʼa tātou. Ohagē ko tona tohi fēnei ki muli age e Soane totonu: “Ko te ʼofa ʼi te faʼahi ʼaia, neʼe mole ko tātou ʼaē neʼe tou ʼofa ki te ʼAtua, kae ko ia ʼaē neʼe ʼofa kiā tātou pea mo ina fekauʼi mai tona ʼAlo ke haʼu ko he sākilifisio faifakalelei moʼo ʼatatou agahala.” ʼE toe ʼui fēnei mai e Soane: “Ko te ʼAtua ʼe ʼofa, pea ko ia ʼaē ʼe nofo ʼi te ʼofa, ʼe nofo tahi ia pea mo te ʼAtua, pea ko te ʼAtua ʼe nofo tahi pea mo ia.” ʼOfa pē ke ʼaua naʼa puli totatou ʼofa kiā Sehova, mo te ʼAliki ko Sesu Kilisito, pea mo te Folafola maʼuli ʼa te ʼAtua! ʼE mole tou fakahā pē totatou ʼofa ʼaia ʼi hatatou faʼafai maʼa te ʼAtua, kae ʼi tatatou toe fakalogo foki ki “te fakatotonu ʼe tou maʼu mai ia te ia, ko ʼaē ʼe ʼofa ki te ʼAtua ʼe toe ʼofa foki ki tona tehina.”—1 Soane 4:10, 16, 21; Hepeleo 4:12; vakaʼi mo 1 Petelo 4:8; Kolose 3:10-14; Efesi 4:15.
“Fai Tau ʼu ʼUluaki Gāue”
8. Ohage ko tona ʼui e Sesu, koteā ʼaē neʼe tonu ke fai e te kau Efesi?
8 Neʼe maʼua ki te kau Efesi ʼaia ke natou toe fakamaʼuli te ʼofa ʼaē neʼe iā nātou ʼi te kamata, mo kapau ʼe mole natou loto ke puli meʼa fuli iā nātou. ʼE ʼui fēnei Sesu kiā nātou: “Koia, ke ke manatuʼi te faʼahi ʼaē kua ke tō mai ai, pea ke ke fakahemala, pea mo fai tau ʼu ʼuluaki gāue. Kapau ʼe mole ke fai te ʼu meʼa ʼaia, pea ʼe au haʼu kiā te koe, pea ʼe au toʼo anai tou tuʼulaga mālama mai tona tuʼuʼaga, gata pē mo kapau ʼe ke fakahemala.” (Fakahā 2:5) Neʼe tali feafeaʼi e te kōkelekāsio ʼo Efesi ia te ʼu palalau ʼaia? ʼE mole tou ʼiloʼi. ʼE tou fakaʼamu neʼe natou fakahemala, pea mo natou toe ʼoʼofa lahi kiā Sehova. Kapau neʼe mole natou fakahoko te faʼahi ʼaia, pea neʼe mate tonatou mālama pea mo toʼo kehe tonatou tuʼulaga mālama. Neʼe feala ai ke toʼo tonatou pilivilēsio ʼaē ko te fakagigila ʼo te moʼoni.
9. (a) Neʼe koteā ia te palalau fakaloto mālohi ʼaē neʼe fai e Sesu ki te kau Efesi? (b) ʼI te ʼosi mate ʼo Soane, neʼe feafeaʼi te mole kei tokagaʼi ʼa te ʼu kōkelekāsio ki te tokoni ʼaē neʼe fai e Sesu ki te kau Efesi?
9 Kae, neʼe fai e Sesu te ʼu palalau fakaloto mālohi ʼaenī ki te kau Efesi: “Kae, ʼe ke maʼu te meʼa ʼaenī, ʼe ke fehiʼa ki te ʼu gāue ʼa te magaʼi lotu ʼa Nikolause, te ʼu gāue ʼaia ʼe au toe fehiʼa mo au kiai.” (Fakahā 2:6) Ko te meʼa ʼaē neʼe lelei ia nātou, he neʼe natou fēhihiʼa ki te ʼu magaʼi lotu, ohagē pē ko te fehiʼa ʼaē ʼa Sesu kiai. Kae ʼaki te temi, neʼe lahi te ʼu kōkelekāsio neʼe mole kei natou tokagaʼi ia te ʼu palalau ʼaia ʼa Sesu. Ko tanatou mole kei ʼofa ʼaē kiā Sehova, pea mo te moʼoni, pea ko tanatou mole kei feʼofaʼofani, neʼe tupu ai tanatou hēʼia ki te fakapōʼuli fakalaumālie. Neʼe natou femāveteʼaki, ʼo liliu ko te ʼu magaʼi lotu ʼe mole felōgoi tahi. Ko te kau “Kilisitiano” hiki tohi, ʼaē neʼe mole ʼoʼofa kiā Sehova, neʼe natou molehi ia te huafa ʼo te ʼAtua, ʼi te ʼu tohi hiki nima faka Keleka ʼāfea ʼo te Tohi-Tapu. ʼI tanatou mole maʼu ia te ʼofa, neʼe natou tali ai mo te ʼu akonaki faka Papiloni pea mo faka Keleka, ohagē ko te ʼifeli, te pulekatolio, pea mo te Tahitolu, ʼi te huafa ʼo te Lotu Faka Kilisitiano. ʼI tanatou mole ʼofa ʼaē ki te ʼAtua pea mo te moʼoni, tokolahi iā nātou ʼaia, ʼaē ʼe natou ʼui ʼe nātou Kilisitiano, neʼe mole kei natou faka mafola ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Neʼe fakaʼaluʼalu pea neʼe puleʼi nātou e te kalasi ʼo te kau takitaki lotu ʼaē ʼe natou manatu pē kiā nātou, he neʼe kua natou fakatuʼu tonatou puleʼaga ʼi te kele.—Vakaʼi ia 1 Kolonito 4:8.
10. Neʼe feafeaʼi ia te ʼaluʼaga faka lotu ʼo te Keletiate ʼi te taʼu 1918?
10 ʼI te taʼu 1918, neʼe kamata te fakamāu ʼi te ʼapi ʼo te ʼAtua. Pea ʼi muʼa ʼo te hahaʼi, neʼe lagolago te kau takitaki ʼo te ʼu magaʼi lotu ʼo te Keletiate ki te ʼUluaki Tau Faka Mālamanei, ʼo natou ʼeke ia te kau Katolika pea mo te kau Polotesita ʼi te ʼu faʼahi lualua ke natou fematematehiʼaki ia nātou. (1 Petelo 4:17) ʼO mole hagē ko te kōkelekāsio ʼo Efesi ʼaē neʼe fehiʼa ki te magaʼi lotu ʼa Nikolause, neʼe kua fualoa ia te pikisia ʼo te ʼu lotu ʼo te Keletiate ki te ʼu akonaki neʼe mole natou felōgoi tahi, te ʼu akonaki ʼaē neʼe fakafeagai ki te ʼAtua. Pea ko tanatou kau takitaki, neʼe natou kau ki te mālamanei, ʼaē neʼe ʼui e Sesu ki tana kau tisipulo ke ʼaua naʼa natou kau kiai. (Soane 15:17-19) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe mole natou ʼiloʼi te kupu tāfito ʼo te Tohi-Tapu, ʼaē ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, neʼe mole feala ke liliu te ʼu lotu ʼaia ko ni ʼu tuʼulaga mālama ʼe natou fakagigila ia te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu, pea neʼe mole natou kau ki te fale lotu fakalaumālie ʼaē ʼa Sehova. Ko tonatou kau takitaki tagata (pea mo nātou fafine), neʼe mole ko he ʼu fetuʼu, kae neʼe natou fakahā mai ʼe natou kau ki “te tagata ʼaē ʼe ina meʼa noaʼi te lao.”—2 Tesalonika 2:3; Malakia 3:1-3.
11. (a) ʼI te taʼu 1918, ko ai te kau Kilisitiano ʼi te mālamanei, ʼaē neʼe natou mulimuli ki te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sesu ki te kau Efesi? (b) Talu mai te taʼu 1919 koteā ʼaē neʼe fai e te kalasi ʼo Soane?
11 Kae neʼe hā te kalasi ʼo Soane ʼi te ʼu ʼaho maveuveu ʼo te ʼuluaki tau faka mālamanei. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe ʼoʼofa lahi kiā Sehova pea mo te moʼoni, neʼe uga ai nātou ke natou faʼafai ʼi te tauhi kiā te ia. Neʼe natou fakafeagai kiā nātou ʼaē neʼe natou faiga ke natou fakahū te tauhi ʼa te ʼu magaʼi lotu, ʼohagē lā ko tanatou fia faka maʼuhigaʼi fakavalevale ʼo teitei hagē ko he tauhi tamapua ia te ʼuluaki pelesitā ʼo te Sōsiete Watch Tower, ia Charles T. Russell, ʼi tana ʼosi mate ʼi te taʼu 1916. ʼI te fakatonutonuʼi ʼo te kau Kilisitiano ʼaia ʼaki te ʼu fakataga pea mo te ʼu fihifihia, neʼe lelei tonatou fakamāuʼi e tonatou Pule, ʼo ʼui māʼana kiā nātou “ ʼe lelei” pea neʼe ina fakaafe nātou ke natou hū ki tona fiafia. (Mateo 25:21, 23) ʼAki te fakaʼaluʼalu ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te mālamanei, pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kiā nātou totonu, neʼe natou mahino ai ki te fakahoko ʼo te fakaʼiloga ʼaē neʼe tuku mai e Sesu moʼo fakahā tana ʼi henī fakapulipuli ʼaē ʼi te mālohi ʼo te Puleʼaga. Talu mai te taʼu 1919, neʼe natou gāue mālohi ke natou fakahoko te lea faka polofetā lahi ʼaenī neʼe tala e Sesu: “Pea ko te logo lelei ʼaenī ʼo te puleʼaga ʼe faka mafola anai ʼi te kele kātoa, ko he meʼa fakamoʼoni ia ki te ʼu puleʼaga kātoa; pea hoko mai ai leva te fakaʼosi.” (Mateo 6:9, 10; 24:3-14) Kapau neʼe kua tōtō tonatou ʼofa ʼaē kiā Sehova, ʼi te moʼi temi leva ʼaia, neʼe liliu tonatou ʼofa ohagē ko he uloʼi afi.
12. (a) ʼI te fakatahi lahi ʼiloa ʼaē neʼe fai ʼi te taʼu 1922, koteā te pāui ʼaē neʼe fai? (b) Koteā te higoa ʼaē neʼe tali e te kau Kilisitiano moʼoni ʼi te taʼu 1931, pea neʼe natou fakahemala ʼo ʼuhiga mo teā?
12 ʼI te fakatahi lahi ʼiloa, ʼaē neʼe kau kiai ia te toko 18 000 kau Kilisitiano ʼaia, ʼi Cedar Point, Ohio, ʼi Amelika, ʼi te ʼaho 5 ki te 13 ʼo Sepetepeli, ʼi te taʼu 1922, neʼe fai te pāui ʼaenī: “Kotou toe liliu ki te gāueʼaga, ê, ʼu foha ʼo te ʼAtua māʼoluga! . . . ʼE maʼua ke ʼiloʼi e te mālamanei, ko Sehova ʼe ko te ʼAtua pea ko Sesu Kilisito, ko te Hau ʼo te ʼu hau mo te ʼAliki ʼo te ʼu ʼaliki. . . . Koia ʼaē, kotou kalagaʼi, kalagaʼi, kalagaʼi, te Hau pea mo tona puleʼaga.” Neʼe toe ʼāsili ai ia te hikihiki ʼo te huafa maʼuhiga ʼaē ʼo Sehova. ʼI te taʼu 1931, neʼe fai e te kau Kilisitiano ʼaia tanatou fakatahi ʼi Columbus, Ohio, ʼi Amelika, ʼo natou fiafia ai ʼi tanatou haga ʼaē ʼo tali pea mo taupau ia te huafa ʼaē ʼe fakahā mai e te ʼAtua ʼi te lea faka polofetā ʼaē ia Isaia—ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. (Isaia 43:10, 12) Pea ʼi te nusipepa ʼo te ʼaho 1 ʼo Malesio 1939, neʼe fetogi ia te higoa ʼo te nusipepa tāfito ʼaia ʼo te kautahi ʼaki te higoa ʼaē ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te Puleʼaga ʼo Sehova, ʼo ina fakamuʼamuʼa ia te faka maʼuhigaʼi ʼo totatou Tupuʼaga, pea mo tona puleʼaga fakahau. ʼAki tanatou fakafoʼou ʼaē ʼo tonatou ʼofa kiā Sehova, neʼe fakahemala ia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu temi ki muʼa atu, he neʼe lagi mole natou fakaʼapaʼapa pea mo fakavikiviki ki tona huafa ʼiloa pea mo tona Puleʼaga.—Pesalemo 106:6, 47, 48.
“Ki ʼAē ʼe Mālo”
13. (a) Koteā te tapuakina ʼe feala ke maʼu e te kau Efesi mo kapau ʼe natou ‘mālo’? (b) ʼE feafeaʼi anai he ‘mālo’ ʼa te kau Kilisitiano ʼo Efesi?
13 Moʼo fakaʼosi, ohagē pē ko tana tala ʼi te tahi ʼu logo, ʼe talanoa Sesu ʼo ʼuhiga mo te laumālie ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe ina fakaʼilo ʼaki ia ia te ʼu fakapale ʼaē kā maʼu e te kau agatonu. ʼE ʼui māʼana ki te kau Efesi: “Ko ʼaē ʼe ʼi ai hona taliga ke logo ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te laumālie ki te ʼu kōkelekāsio: Ki ʼaē ʼe mālo, ʼe au tuku anai ke kai ki te fuʼu ʼakau ʼo te maʼuli, ʼaē ʼe ʼi te palatiso ʼo te ʼAtua.” (Fakahā 2:7) Ko nātou ʼaē ʼe natou fia logo, ʼe natou tokagaʼi anai ia te logo maʼuhiga ʼaia, ʼi tanatou ʼiloʼi ʼaē neʼe mole ko he tonu ʼa Sesu, kae neʼe haʼu totonu mai te Tuʼi ʼAliki ko Sehova, ʼaki Tona laumālie māʼoniʼoni peʼe ko tona mālohi gāue. ʼE feafeaʼi anai hanatou ‘mālo’? ʼAki hanatou muliʼi fakalelei te ʼu tafugā vaʼe ʼo Sesu, ʼaē neʼe ina taupau tana agatonu ʼo kaku ki te mate, ʼo ina lava ʼui fēnei: “Kotou kātaki! Kua au mālo ʼi te mālamanei.”—Soane 8:28; 16:33; vakaʼi mo 1 Soane 5:4.
14. Koteā “te palatiso ʼo te ʼAtua” ʼaē neʼe talanoa kiai ia Sesu?
14 Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe mole natou ʼamanaki ke natou māʼuʼuli ʼi te palatiso fakakelekele, e lava feafeaʼi ki te kau Kilisitiano fakanofo, ohagē ko te kau Efesi, ke fakapale nātou ʼaki tanatou kai ʼaē “ki te fuʼu ʼakau ʼo te maʼuli, ʼaē ʼe ʼi te palatiso ʼo te ʼAtua”? ʼE mole talanoa ia ki te Palatiso ʼaē kā fakatuʼu anai ʼi te kele, koteʼuhi he neʼe kua totogi ʼi te mālamanei ia te toko 144 000 kau Kilisitiano fakanofo, ʼaē ʼe kau ki ai te kōkelekāsio ʼo Efesi. ʼE natou kaugā hau mo te ʼAkeno, ia Kilisito Sesu, ʼi te Moʼuga ʼo Sione ʼaē ʼi te lagi, ʼi tonatou ʼuhiga ʼu foha fakalaumālie. (Efesi 1:5-12; Fakahā 14:1, 4) Koia, ʼe talanoa ʼi henī ki te lagi ʼaē ʼe fakatatau ki he palatiso, ʼaē kā maʼu ʼe nātou kā mālo. “ ʼI te palatiso ʼo te ʼAtua,” ko tona tahi ʼui, ʼi te ʼafio totonu ʼa Sehova, ko nātou ʼaia ʼaē neʼe mālo, ʼaē neʼe foaki age kiā nātou ia te maʼuli tuputupua, ʼe natou māʼuʼuli anai ʼo heʼegata, ohagē ko tona fakatā ʼi henī, ʼaki tanatou kai ʼaē ki te fuʼu ʼakau ʼo te maʼuli.
15. He koʼē ʼe maʼuhiga iā ʼaho nei ki te hahaʼi tokolahi, ia te fakaloto mālohi ʼaē ʼa Sesu ke natou mālo?
15 Kae ʼe feafeaʼi ki te kau agatonu ʼaē ʼe natou lagolago ʼi te kele ki te toko 144 000 kau fakanofo? ʼE toe mālo foki mo te toe hahaʼi Fakamoʼoni tokolahi ʼaia. Kae ʼe natou ʼamanaki ke natou hū ki te palatiso ʼi te kele, pea e natou ʼinu anai ki “te vaitafe vai ʼo te maʼuli” pea ʼe fakamālōlō anai nātou ʼaki “te ʼu lau ʼo te ʼu fuʼu ʼakau” ʼaē ʼe tō ʼi te ʼu tafa ʼo te vaitafe ʼaia. (Fakahā 7:4, 9, 17; 22:1, 2) Kapau ʼe kotou kau kiā nātou ʼaia, ʼofa pē ke kotou fakahā tokotou ʼofa mamahi ʼaē kiā Sehova pea ke kotou mālo ʼi te tau ʼo te tui. Pea ʼe feala anai ke kotou kaku ki te fiafia ʼo te maʼuli heʼegata ʼi te Palatiso ʼi te kele.—Vakaʼi ia 1 Soane 2:13, 14.
[Kiʼi nota]
a Kapau ʼe kotou fia maʼu he ʼu fakamatalatala faka hisitolia ʼo ʼuhiga mo te kamata hā mai ʼo te kau ʼapositolo loi, kotou vakaʼi te ʼu pāsina 22 ki te 29 ʼo te kiʼi kaupepa Te ʼu Tokoni Ki Te ʼu Fai Palalau Faka Tohi-Tapu, ʼaē neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
[Talanoa ʼo te pasina 36]
Te Fakavikiviki Kiā Sehova Pea Mo Tona ʼAlo
ʼI te tohi kātiko ʼaē neʼe tā e te hahaʼi ʼa Sehova ʼi te taʼu 1905, neʼe tuʼa lua age te lahi ʼo te ʼu hiva fakavikiviki kiā Sesu ʼi te ʼu hiva fakavikiviki ʼaē kiā Sehova ʼAtua. ʼI te tohi kātiko ʼaē neʼe tā ʼi te taʼu 1928, neʼe teitei tatau aipē ia te lahi ʼo te ʼu hiva fakavikiviki kiā Sesu pea mo te ʼu hiva fakavikiviki ʼaē kiā Sehova. Kae ʼi te tohi kātiko fakamuli ʼaē neʼe tā ʼi te taʼu 1984, neʼe tuʼa fā age te lahi ʼaē ʼo te fakavikiviki kiā Sehova ʼi te ʼatu ʼu hiva ʼaē kiā Sesu. ʼE ʼalutahi ia te faʼahi ʼaia pea mo te ʼu palalau totonu ʼaenī ʼa Sesu: “Ko te Tamai ʼe lahi age ia te au.” (Soane 14:28) ʼE maʼua ke lahi age totatou ʼofa kiā Sehova, pea ʼe tonu ke ʼalutahi mo he ʼofa loloto kiā Sesu pea mo tou loto fakafetaʼi ki tana sākilifisio maʼuhiga pea mo tona tuʼulaga Pelepitelo Lahi pea mo Hau.
[Mape ʼo te pasina 34]
Te Faʼifaʼitaki ʼa Sesu ʼi Te Fai Tokoni
(fakaʼaogaʼi te ʼu kāpite pea mo te ʼu vaega ʼo te Fakahā)
Te logo Te tuʼulaga ʼE kamata Te fakahā Te faka- Te ʼu
ki te pule moʼo ʼaki he fakalelei tonutonuʼi tapuakina
kōkele- foaki faka- ʼo te pea mo/peʼe ʼaē ʼe
kāsio tokoni vikiviki fihifihia ko te fakaloto maʼu
mālohiʼi
Efesi 2:1 2:2, 3 2:4 2:5, 6 2:7
Pelekame 2:12 2:13 2:14, 15 2:16 2:17
Tiatile 2:18 2:19 2:20, 21 2:24, 25 2:26-28
Filatelefia 3:7 3:8 — 3:8-11 3:12
Laotisē 3:14 — 3:15-17 3:18-20 3:21