Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
ʼULUAKI FAIPALALAU
Sen 1:28 Nee tapuaki leva te Atua kia naua, pea nee ui leva e te Atua kia naua: Kolua fanaunau, kolua liuliuga, kolua fakahahai te kele, pea kolua pulei ia ia; kolua pule ki te u ika o te tai, mo te u manulele o te lagi, pea mo te u manu fuli ae e taka i te kele.
ʼULUAKI ʼAʼAHI
Esa 55:11 E tatau foki mo taku folafola, ae e ulu mai toku gutu: E mole toe liliu mai ia ia kia au hala fua, kae e heeki fai e ia toku finegalo pea mo fakahoko aku fakatuutuu.
LUA ʼAʼAHI
Pes 37:10, 11 Kei toe pe he kii temi siisii pea e puli anai te tagata agakovi
E ke sio ki te kogamea ae nee nofo ai, pea kua puli ia. 11 E mau e te kau masiva te fenua pea e natou fiafia lahi i te tokalelei.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 13-19 ʼO APELILI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 31
“Neʼe Fai e Sakopo Mo Lapane Te Fuakava ʼo Te Tokalelei”
31:44-53 Hau, ta fai he hai, e koe mo au, pea ke tuu te mea aia ko he fakamooni i tota vahaa. 45 Nee too leva e Sakopo he maka, pea nee ina fakatuu leva te maka aia ko he fakamanatu. 46 Nee ui leva e Sakopo ki ona tehina ke natou tanaki age ni maka. Nee natou tae age leva ni maka, o natou tanaki fakatuuga leva natou. Pea nee natou kakai fuli leva i oluga o te tuuga maka aia. 47 Nee fakahigoa leva e Lapane te kogamea aia ko Sekale-Saatuta, pea nee fakahigoa leva ia ia e Sakopo ko Kaleti. 48 Nee ui leva e Lapane: Ke tuu te tuuga maka aeni ko he fakamooni ia au mo koe! Ko te tupuaga aia o tana higoa ko Kaleti, ko tona uhiga: Tuuga maka o te fakamooni. 49 Nee toe foaki foki ki ai te higoa ko Misipa, ko tona uhiga: tuuaga o ae e leoleo, koteuhi nee ui e Lapane: Ke leoleo te Eteleno kia koe mo au, i te temi ae e mole ta toe fesioaki anai. 50 Kapau e ke gaohi kovii anai oku ofafine, pea kapau e ke toe ohoana anai mo ni ihi age fafine, tokaga pe koteuhi e mole ko he tagata ae e ina fakamooni taua, kae ko te Atua totonu. 51 Nee ui leva e Lapane kia Sakopo: Sio ki te tuuga maka aeni, mo te maka ae kua au fakatuu i tota vahaa. 52 E tuu anai te tuuga maka aena mo te maka ko ni fakamooni kia taua: e mole au toe fakalaka anai i te tuuga maka aeni ki tou faahi, pea e mole ke toe fakalaka mai anai i te tuuga maka aena mo te maka aena ki toku faahi, o fai he mea ae e kovi. 53 Ke tuu te Atua o Apalahamo mo Nakole ko te tuifakamaau ia taua. Nee fakapapau leva e Sakopo i te huafa o te Atua ae nee mataku ki ai ia Isaake.
(Senesi 31:44-46) Hau, ta fai he hai, e koe mo au, pea ke tuu te mea aia ko he fakamooni i tota vahaa. 45 Nee too leva e Sakopo he maka, pea nee ina fakatuu leva te maka aia ko he fakamanatu. 46 Nee ui leva e Sakopo ki ona tehina ke natou tanaki age ni maka. Nee natou tae age leva ni maka, o natou tanaki fakatuuga leva natou. Pea nee natou kakai fuli leva i oluga o te tuuga maka aia.
it-1-F 943 ¶7
Kaleti
Neʼe fakatokatoka fakalelei ia Sakopo mo Lapane ʼanā fihifihia ia naua, pea ʼosi ʼaia, neʼe nā fai leva he fuakava. Neʼe fakatuʼu e Sakopo he foʼi maka, pea ina ui ki ʼona “tehina” ke natou tanaki fakatuʼuga he ʼu maka, lagi ke hage ko he laupapa, ʼo natou kakai ai ke fakamoʼoni te fuakava ʼaia. Neʼe fakahigoaʼi leva e Lapani te koga meʼa ʼaia ko “Sekale-Saatuta,” ko he higoa Fakaalamea (Fakasilia) pea neʼe ʼi ai tona pikipikiga mo te tuʼuga maka ʼaia. Kae neʼe fakahigoaʼi e Sakopo ko “Kaleti,” ʼi te Fakahepeleo. Neʼe ui fenei e Lapani: “Ke tuu te tuuga maka aeni ko he fakamooni ia au mo koe!” (Sen 31:44-48) Neʼe liliu te tuʼuga maka ʼaia (ʼo feia mo te foʼi maka ʼae neʼe fakatuʼu) ko he fakamoʼoni maʼa te hahaʼi fuli ʼae neʼe fakalaka ʼi te koga meʼa ʼaia. Ohage ko tona ui ʼi te vaega 49 (MN), neʼe ko “Te Tule Leʼo,” neʼe fakamoʼoni ai neʼe io ia Sakopo mo Lapani ke fetokaleleiʼaki ʼonā famili pea ia natou totonu. (Sen 31:50-53) ʼI te tahi age ʼu aluʼaga, neʼe toe fakaʼaogaʼi pe he ʼu maka ke liliu ko he ʼu fakamoʼoni.—Sos 4:4-7; 24:25-27.
Sen 31:44-48 Hau, ta fai he hai, e koe mo au, pea ke tuu te mea aia ko he fakamooni i tota vahaa. 45 Nee too leva e Sakopo he maka, pea nee ina fakatuu leva te maka aia ko he fakamanatu. 46 Nee ui leva e Sakopo ki ona tehina ke natou tanaki age ni maka. Nee natou tae age leva ni maka, o natou tanaki fakatuuga leva natou. Pea nee natou kakai fuli leva i oluga o te tuuga maka aia. 47 Nee fakahigoa leva e Lapane te kogamea aia ko Sekale-Saatuta, pea nee fakahigoa leva ia ia e Sakopo ko Kaleti. 48 Nee ui leva e Lapane: Ke tuu te tuuga maka aeni ko he fakamooni ia au mo koe! Ko te tupuaga aia o tana higoa ko Kaleti, ko tona uhiga: Tuuga maka o te fakamooni.
Sen 31:50-53 Kapau e ke gaohi kovii anai oku ofafine, pea kapau e ke toe ohoana anai mo ni ihi age fafine, tokaga pe koteuhi e mole ko he tagata ae e ina fakamooni taua, kae ko te Atua totonu. 51 Nee ui leva e Lapane kia Sakopo: Sio ki te tuuga maka aeni, mo te maka ae kua au fakatuu i tota vahaa. 52 E tuu anai te tuuga maka aena mo te maka ko ni fakamooni kia taua: e mole au toe fakalaka anai i te tuuga maka aeni ki tou faahi, pea e mole ke toe fakalaka mai anai i te tuuga maka aena mo te maka aena ki toku faahi, o fai he mea ae e kovi. 53 Ke tuu te Atua o Apalahamo mo Nakole ko te tuifakamaau ia taua. Nee fakapapau leva e Sakopo i te huafa o te Atua ae nee mataku ki ai ia Isaake.
Sos 4:4-7 Nee paui leva e Sosue te u tagata e toko hogofulu ma lua ae nee ina filifili i te u fanau a Iselaele, ko te tagata e tahi i te faahiga. 5 Nee ina ui leva kia natou: Ke kotou olo i mua o te aleka o te Eteleno, tokotou Atua, i lotomalie o te Solotane, pea ke tahi amo e te tagata o koutou he foi maka i tona fugauma, o mulimuli ki te lahi o te u faahiga o Iselaele, 6 o tupu ke liliu ia ia ko he fakailoga i te lotolotoga o koutou. Ka fehui atu anai e akotou fanau kia koutou i he aho: Kotea te uhiga o te u maka aena kia koutou? 7 E kotou tali anai kia natou: Nee tuusi lua te u vai o te Solotane ia mua o te aleka o te Eteleno; i te temi ae nee fakalaka ai te aleka i te Solotane, nee mavae lua te u vai o te Solotane, pea e tutuu anai te u maka aeni o hage he tauhiofa ki te u fanau a Iselaele.
Sos 24:25-27 Nee fai leva e Sosue i te aho aia he hai mo te hahai, o ina tuku kia ia ni lao mo ni lekula, i Siseme. 26 Nee tohi leva e Sosue te u mea aia i te tohi lao a te Atua. Nee ina too leva he maka lahi, o fakatuu i ai i lalo o te sene ae nee tuu i te kogamea tapu o te Eteleno. 27 Pea nee ui leva e Sosue ki te hahai katoa: Koeni, e tuu anai te maka aeni ko he fakamooni kia koutou, koteuhi nee logo ia ki te u folafola fuli ae nee fakaha e te Eteleno kia koutou. Io, e tuu anai te maka aeni ko he fakamooni o tupu ke aua naa kotou agatuu ki tokotou Atua.
(Senesi 31:47-50) Nee fakahigoa leva e Lapane te kogamea aia ko Sekale-Saatuta, pea nee fakahigoa leva ia ia e Sakopo ko Kaleti. 48 Nee ui leva e Lapane: Ke tuu te tuuga maka aeni ko he fakamooni ia au mo koe! Ko te tupuaga aia o tana higoa ko Kaleti, ko tona uhiga: Tuuga maka o te fakamooni. 49 Nee toe foaki foki ki ai te higoa ko Misipa, ko tona uhiga: tuuaga o ae e leoleo, koteuhi nee ui e Lapane: Ke leoleo te Eteleno kia koe mo au, i te temi ae e mole ta toe fesioaki anai. 50 Kapau e ke gaohi kovii anai oku ofafine, pea kapau e ke toe ohoana anai mo ni ihi age fafine, tokaga pe koteuhi e mole ko he tagata ae e ina fakamooni taua, kae ko te Atua totonu.
it-2-F 1089 ¶12
Tule Leʼo
Neʼe tanaki fakatuʼuga e Sakopo he ʼu maka pea ina fakahigoaʼi ko “Kaleti” (ko tona fakaʼuhiga “Ko He Tuʼuga Maka ʼe Ko He Fakamoʼoni) pea mo “Te Tule Leʼo.” Pea neʼe ui fenei leva e Lapani: “Ke leoleo te Eteleno kia koe mo au, i te temi ae e mole ta toe fesioaki anai.” (Sen 31:45-49) Neʼe fakamoʼoni e te tuʼuga maka ʼaia ki te sioʼi e Sehova pe neʼe fakaʼapaʼapa ia Sakopo mo Lapane ki te fuakava ʼo te tokalelei ʼae neʼe nā fai.
Sen 31:45-49 Nee too leva e Sakopo he maka, pea nee ina fakatuu leva te maka aia ko he fakamanatu. 46 Nee ui leva e Sakopo ki ona tehina ke natou tanaki age ni maka. Nee natou tae age leva ni maka, o natou tanaki fakatuuga leva natou. Pea nee natou kakai fuli leva i oluga o te tuuga maka aia. 47 Nee fakahigoa leva e Lapane te kogamea aia ko Sekale-Saatuta, pea nee fakahigoa leva ia ia e Sakopo ko Kaleti. 48 Nee ui leva e Lapane: Ke tuu te tuuga maka aeni ko he fakamooni ia au mo koe! Ko te tupuaga aia o tana higoa ko Kaleti, ko tona uhiga: Tuuga maka o te fakamooni. 49 nee toe foaki foki ki ai te higoa ko Misipa, ko tona uhiga: tuuaga o ae e leoleo, koteuhi nee ui e Lapane: Ke leoleo te Eteleno kia koe mo au, i te temi ae e mole ta toe fesioaki anai.
(Senesi 31:51-53) Nee ui leva e Lapane kia Sakopo: Sio ki te tuuga maka aeni, mo te maka ae kua au fakatuu i tota vahaa. 52 E tuu anai te tuuga maka aena mo te maka ko ni fakamooni kia taua: e mole au toe fakalaka anai i te tuuga maka aeni ki tou faahi, pea e mole ke toe fakalaka mai anai i te tuuga maka aena mo te maka aena ki toku faahi, o fai he mea ae e kovi. 53 Ke tuu te Atua o Apalahamo mo Nakole ko te tuifakamaau ia taua. Nee fakapapau leva e Sakopo i te huafa o te Atua ae nee mataku ki ai ia Isaake.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Senesi 31:19) I te temi aia nee alu ia Lapane o kosi tana faga manu. Nee kaihaa leva e Lasele te u taulaatua o tana tamai.
it-2-F 1062 ¶5
Kiʼi Fakatata (Telafime)
Neʼe maʼu ni meʼa ʼafea ʼi te fenua ko Mesopotamia pea mo te ʼu koga meʼa ʼe ovi age. Neʼe iloʼi ai neʼe ʼi ai te pikipikiga ʼo te nofo ʼa he tahi mo te ʼu kiʼi fakatata ʼaia pea mo te tofiʼa fakafamili. ʼO mulimuli ki te meʼa neʼe tohi ʼi te lauʼi maka neʼe maʼu ʼi Nusi, kapau neʼe nofo te ʼohoana ʼo he fafine mo te ʼu kiʼi fakatata ʼaia, neʼe feala pe, moka kua ʼosi mate te tamai ʼo tona ʼohoana, ke alu ki te fakamauʼaga ʼo kole ʼona koloa. (Ancient Near Eastern Texts, neʼe tohi e J. Pritchard, 1974, p. 219, 220, pea mo te kiʼi nota 51) Neʼe lagi manatuʼi e Lasele te aluʼaga ʼaia, pea ina mahalo ai neʼe feala pe ke ina toʼo te ʼu kiʼi fakatata ʼo tana tamai, he neʼe ina kakaʼi ia Sakopo tona ʼohoana. (Vakaʼi ia Sen 31:14-16.) Pea ʼuhi ko te maʼuhiga ʼo te ʼu kiʼi fakatata ʼaia ʼo ʼuhiga mo te tofiʼa, ʼe lagi tou mahino ai ki te faiga malohi ʼa Lapane ke ina toe maʼu ʼana fakatata, ʼo alu ai mo ʼona tehina ʼo tuli ia Sakopo, ʼae neʼe kua ʼaho fitu tana ʼosi mavae. (Sen 31:19-30) ʼE moʼoni, neʼe mole iloʼi e Sakopo te meʼa ʼae neʼe fai e Lasele (Sen 31:32), pea ʼe mole feala ke tou ui neʼe faiga e Sakopo ke ina fakaʼaogaʼi te ʼu kiʼi fakatata ʼaia moʼo kole te tofiʼa ʼo te ʼu foha ʼo Lapane. Neʼe mole ina tali te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu kiʼi fakatata. Ki muli age leva, neʼe mole kei maʼu te ʼu kiʼi fakatata ʼaia he neʼe tanu e Sakopo te ʼu fakatata fuli ʼae neʼe tuku age e te hahaʼi ʼo tona loto fale katoa. Neʼe ina tanu ʼi te lalo fuʼu ʼakau lahi ʼae neʼe ovi ki Sekemi.—Sen 35:1-4.
Sen 31:14-16 Nee tali leva e Lasele mo Lea kia ia: Pe e kei ma mau he vaega pe ko he tofiga i te fale o tama tamai? 15 Pe nee mole sio ia ia kia maua o hage ko ni fafine matapule, o tupu ai tana fakatau maua, kae ina kai tana paaga? 16 Koia kua ma mau ai te koloa fuli ae kua too e te Atua mai tama tamai, e maua mo ama fanau. Fai i te aho nei te u mea fuli ae e fakaha atu e te Atua kia koe.
Sen 31:19-30 I te temi aia nee alu ia Lapane o kosi tana faga manu. Nee kaihaa leva e Lasele te u taulaatua o tana tamai. 20 Nee kakaai leva e Sakopo ia Lapane, te tagata Alami, koteuhi nee hola fakafufu ia ia kae nee mole ina fakaha kia ia. 21 Nee hola leva ia ia mo te u mea fuli ae nee ina mau; nee tuu leva ia ia o alu, pea nee fakalaka leva ia ia i te vaitafe o fakahagahaga ki te mouga ko Kalaate. 22 I te tolu aho, nee fakaha leva kia Lapane kua hola ia Sakopo. 23 Nee too leva e Lapane ona tehina, pea nee natou tuli leva ia Sakopo ia aho e fitu, pea nee ina mau ia ia ki te mouga o Kalaate. 24 Kae nee ha leva te Atua i te pouli i he moemisi kia Lapane, te tagata Alame, o ui kia ia: Aua naa ke palalau kia Sakopo i he mea lelei pee ko he mea kovi! 25 Nee kaku leva ia Lapane kia Sakopo. Nee fakatuu leva e Sakopo tona falela i te mouga o Kalaate. 26 Pea nee ui leva e Lapane kia Sakopo: Kotea nee ke fai? Kotea nee ke kakaai ai au, o ke ave oku ofafine o hage ko ni fafine popula? 27 Kotea nee ke hola fakafufu ai, pea nee ke kakaai ai au? Kotea nee mole ke fakaha mai ai kia au? Nee au tuku leva ia koe ke ke alu i lotomalie o ni fakafiafia mo ni hiva, i te musika o te foi nafa mo te alepe? 28 Nee mole pe ke fakagafua ke au uma ki oku mokopuna mo oku ofafine! Nee ke fai he mea fakavale! 29 E malohi feauga toku nima ke au fai kia koe he mea kovi; kae nee ui mai kia au e te Atua o takotou tamai i te aho anafi: Aua naa ke palalau anai kia Sakopo i he mea lelei pee ko he mea kovi! 30 Koeni, kua ke alu koteuhi kua ke mamahi ki te fale o tau tamai, kotea nee ke kaihaa ai oku atua?
Sen 31:32 Kae ke mate ia ia ae e ke mau ai anai ou atua! I mua o ota tehina, kumi i toku fale katoa au mea fuli, pea ke too natou. Nee mole iloi e Sakopo nee ko Lasele ae nee ina kaihaa natou.
Sen 35:1-4 Nee ui leva e te Atua kia Sakopo: Tuu ki oluga, o hake ki Petele, pea ke nofo i ai. E ke fakatuu anai i ai he aletale ki te Atua, ae nee ha kia koe i tau hola mai tou tehina ko Esau. 2 Pea nee ui leva e Sakopo ki tona famili, mo natou fuli ae nee nonofo mo ia: Koutou too maia koutou te u atua matapule fuli ae e mau ia koutou, pea koutou fakamaa mo fetogi okotou kofu. 3 E tou tuu anai ki oluga, pea e tou hake anai ki Petele. E au fakatuu anai i ai he aletale ki te Atua, ae nee ina tali taku kole i te aho o toku mamahi, pea nee nofo mo au i te ala ae nee au fagona ai. 4 Nee natou tuku leva kia Sakopo te u atua matapule fuli ae nee mau ia natou, mo te u hau ae nee pipiki i onatou taliga. Pea nee tanu leva e Sakopo te u mea aia i lalo o te fuu akau lahi ae e ovi ki Siseme.
(Senesi 31:41, 42) Koeni kua tau uafulu taku nofo i tou fale; nee au gaue kia koe lolotoga tau e hogofulu ma fa ke totogi ai ou ofafine e toko lua, pea mo tau e ono ke totogi ai taku faga manu, kae ko koe, nee ke fetogi tua hogofulu toku totogi. 42 Kanapau nee mole tokoni mai te Atua o taku tamai ko Apalahamo kia au, te Atua ae e mataku ki ai taku tamai ko Isaake, nee ke haga leva o kapu au mo oku nima atea. Kae nee sio te Atua ki toku mamahi mo te kinakina o oku nima i te gaue; koia i te aho anafi nee ina fakaha tona faitotonu kia au.
(1 Petelo 2:18) Ke fakalogo te hahaʼi faifekau ki ʼonatou pule ʼaki he fakaʼapaʼapa katoa, ʼo mole gata pe kia natou ʼae ʼe agalelei pea mo fakapotopoto, kaʼe kia natou foki ʼae ʼe agafefeka.
Ko Sehova Ko Totatou Nofoʼaga
8 ʼI te tau atu ʼa Sakopo ki Salani, neʼe tali leleiʼi e tana faʼetagata ko Lapane pea ki muli age neʼe ina foaki age ki ai ia Lea pea mo Lasele ke ina ʼohoanaʼi. ʼAki te alu ʼo te temi, neʼe kamata gaohi koviʼi e Lapane ia Sakopo ʼo fetogi tuʼa hogofulu tona totogi. (Sen. 31:41, 42) Kaʼe neʼe katakiʼi pe e Sakopo ia te faʼahi ʼaia he neʼe falala ʼe tokaga ia Sehova kia ia. Neʼe tapuakiʼi leva e Sehova ia Sakopo. ʼI te temi ʼae neʼe fekauʼi ai e te ʼAtua ia Sakopo ke toe liliu ki Kanaane “nee lahi tana faga ovi, mo ana faga tao, mo ana fafine faifekau, mo ana tagata faifekau, mo ana faga kamelo, pea mo ana faga asino.” (Sen 30:43) Neʼe loto fakafetaʼi ia Sakopo kia Sehova ʼo faikole fenei: “E mole au gali mo te u kalasia fuli, [“peʼe ko te loto manavaʼofa,” MN] ae nee ke tuku mai kia au, mo tou agatonu katoa kia au ko tau tagata faifekau; pea koeni kua au nofo mo ni nofoaga e lua i te aho nei.”—Sen 32:10.
Sen. 31:41, 42 Koeni kua tau uafulu taku nofo i tou fale; nee au gaue kia koe lolotoga tau e hogofulu ma fa ke totogi ai ou ofafine e toko lua, pea mo tau e ono ke totogi ai taku faga manu, kae ko koe, nee ke fetogi tua hogofulu toku totogi. 42 Kanapau nee mole tokoni mai te Atua o taku tamai ko Apalahamo kia au, te Atua ae e mataku ki ai taku tamai ko Isaake, nee ke haga leva o kapu au mo oku nima atea. Kae nee sio te Atua ki toku mamahi mo te kinakina o oku nima i te gaue; koia i te aho anafi nee ina fakaha tona faitotonu kia au.
Sen. 30:43 Nee asilisili mau koloa leva te tagata aia: Nee lahi tana faga ovi, mo ana faga tao, mo ana fafine faifekau, mo ana tagata faifekau, mo ana faga kamelo, pea mo ana faga asino.
Sen. 32:10 Eteleno, e mole au gali mo te u kalasia fuli ae nee ke tuku mai kia au, mo tou agatonu katoa kia au ko tau tagata faifekau; koteuhi nee au fakalaka i te Solotane aeni mo toku tokotoko, pea koeni kua au nofo mo ni nofoaga e lua i te aho nei.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Senesi 31:1-18) Nee logo leva ia Sakopo ki te u palalau a te u foha a Lapane, ae nee ui: Kua too e Sakopo te u mea fuli a tatatou tamai, pea kua ina fakatupu tona koloa fuli aki te u mea o tatatou tamai. 2 Nee fakatokagai foki e Sakopo te u mata o Lapane, nee mole kei tatau tana sio kia ia mo ae i mua atu. 3 Koia nee ui leva e te Eteleno kia Sakopo: Liliu ki te fenua o au tamai, pea mo te kogamea ae nee ke tupu ai, pea e au nofo anai mo koe. 4 Nee paui leva e Sakopo ia Lasele mo Lea ae nee nonofo i te u gaueaga ia tafa o tana faga manu liliki. 5 Pea nee ina ui leva kia naua: E au sio ki te u mata o takolua tamai e mole kei tatau ia kia au mo mua atu; kae nee kau mo au te Atua o taku tamai. 6 E kolua iloi lelei nee au gaue ki takolua tamai i toku malohi katoa. 7 Pea nee kakaai au e takolua tamai, o ina fetogi tua hogofulu toku totogi; kae nee mole fakagafua e te Atua ke ina fai he mea e kovi kia au. 8 Kapau e ina ui: Ko tou totogi ko te u ovi pulepule, pea nee fanaui leva e te u ovi fafine ni uhi pulepule. Pea kapau e ina ui: Ko tou totogi anai ko te u ovi sikasika, pea nee fanaui leva e te u ovi fafine fuli ni uhi sikasika. 9 Kua too e te Atua mai takolua tamai tana faga manu, o foaki mai kia au. 10 Nee au moemisi pea nee au sio ki te u ovi tagata ae nee olo ki te u ovi fafine, nee natou pulepule, mo ilaila pea mo matohitohi. 11 Pea nee ui mai leva e te aselo a te Atua kia au i te moemisi: Sakopo! Nee au tali: Koeni au! 12 Nee ina ui mai: Sio ou mata: E pulepule mo matohitohi te u ovi tagata fuli aena nee olo ki te u ovi fafine; koteuhi nee au sio ki te u mea fuli ae nee fai e Lapane kia koe. 13 Ko te Atua au o Petele, te kogamea ae nee ke vali lolo ai he maka fakamanatu, ae nee ke fai ai te fakapapau. I te aho nei, ke ke tuu ki oluga, pea ke mavae i te fenua aeni, o toe liliu ki te fenua ae nee ke tupu ai. 14 Nee tali leva e Lasele mo Lea kia ia: Pe e kei ma mau he vaega pe ko he tofiga i te fale o tama tamai? 15 Pe nee mole sio ia ia kia maua o hage ko ni fafine matapule, o tupu ai tana fakatau maua, kae ina kai tana paaga? 16 Koia kua ma mau ai te koloa fuli ae kua too e te Atua mai tama tamai, e maua mo ama fanau. Fai i te aho nei te u mea fuli ae e fakaha atu e te Atua kia koe. 17 Nee tuu ake leva ia Sakopo ki oluga, o fakaheka ana fanau mo ona ohoana ki ni kamelo. 18 Pea nee ina ave leva tana faga manu katoa mo ana mea fuli ae nee ina mau, ae nee gaue ki ai i Patane-Alame; pea nee alu leva ia ia ki tana tamai ko Isaake i te fenua ko Kanaane.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 20-26 ʼO APELILI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 32-33
“ ʼE Kotou Faiga Koa Ke Kotou Maʼu Tapuakina?”
32:24-28 Nee nofo toko tahi leva ia Sakopo. Pea nee fagatua leva he tagata mo ia o kaku ki te mafoata. 25 I te sio a te tagata nee mole malohi ia ia ia ia, nee ina taai leva ia Sakopo i te hokoga o tona kauaga; pea nee mahui leva te kauaga o Sakopo i tana fagatua mo te tagata aia. 26 Pea nee ui leva e te tagata: Tuku mai au ke au alu, koteuhi kua malama mai te mafoata. Nee tali leva e Sakopo: E mole au tuku anai ia koe ke ke alu, kae e heeki ke tapuaki mai kia au. 27 Nee ui leva e te tagata kia ia: Ko ai tou higoa? Pea nee ina tali leva: ko Sakopo. 28 Pea nee toe ui leva e te tagata: E mole ke toe higoa anai ko Sakopo, kae e ke higoa anai ko Iselaele; koteuhi nee ke fagatua mo te Atua pea mo ni tagata, pea kua ke malo.
(Senesi 32:24) Nee nofo toko tahi leva ia Sakopo. Pea nee fagatua leva he tagata mo ia o kaku ki te mafoata.
ʼE Koutou Kumi Moʼoni Koa Ia Sehova?
ʼE lahi te ʼu faʼifaʼitaki ʼo nātou ʼaē neʼe nātou faiga mālohi ʼi te kumi ʼo Sehova. Ia nātou ʼaia neʼe kau ai ia Sakopo, ʼaē neʼe tautakao mo te ʼaselo ʼa te ʼAtua ʼo aʼu ki te mafoa ʼo te ʼaho. Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ai, neʼe fakatoʼo kia Sakopo ia te higoa ko Iselaele (Ko Ia ʼaē neʼe tau mo te ʼAtua) koteʼuhi neʼe tau, neʼe ina haga fai, peʼe tau mālohi, mo te ʼAtua. Neʼe tapuakina ia ia e te ʼaselo ʼuhi ko tana faiga mālohi.—Senesi 32:24-30.
Senesi 32:24-30 Nee nofo toko tahi leva ia Sakopo. Pea nee fagatua leva he tagata mo ia o kaku ki te mafoata. 25 I te sio a te tagata nee mole malohi ia ia ia ia, nee ina taai leva ia Sakopo i te hokoga o tona kauaga; pea nee mahui leva te kauaga o Sakopo i tana fagatua mo te tagata aia. 26 Pea nee ui leva e te tagata: Tuku mai au ke au alu, koteuhi kua malama mai te mafoata. Nee tali leva e Sakopo: E mole au tuku anai ia koe ke ke alu, kae e heeki ke tapuaki mai kia au. 27 Nee ui leva e te tagata kia ia: Ko ai tou higoa? Pea nee ina tali leva: ko Sakopo. 28 Pea nee toe ui leva e te tagata: E mole ke toe higoa anai ko Sakopo, kae e ke higoa anai ko Iselaele; koteuhi nee ke fagatua mo te Atua pea mo ni tagata, pea kua ke malo. 29 Pea nee fehui leva e Sakopo kia ia: E au kole atu kia koe, fakaha mai kia au tou higoa. Nee tali leva e te tagata: Kotea e ke kumi mai ai toku higoa? Pea nee tapuaki leva ia ia kia Sakopo i te kogamea aia. 30 Nee foaki leva e Sakopo te higoa ko Peniele ki te kogamea aia; koteuhi nee ina ui: Kua au sio mata ki te Atua, pea nee ina fakamauli toku mauli.
(Senesi 32:25, 26) I te sio a te tagata nee mole malohi ia ia ia ia, nee ina taai leva ia Sakopo i te hokoga o tona kauaga; pea nee mahui leva te kauaga o Sakopo i tana fagatua mo te tagata aia. 26 Pea nee ui leva e te tagata: Tuku mai au ke au alu, koteuhi kua malama mai te mafoata. Nee tali leva e Sakopo: E mole au tuku anai ia koe ke ke alu, kae e heeki ke tapuaki mai kia au.
it-1-F 356 ¶5
Ketu
Sakopo. ʼI te teitei taʼu 97 ʼa Sakopo, neʼe fagatua ʼi te po katoa mo he ʼaselo neʼe ina kofuʼi te sinoʼi tagata. Neʼe malo ʼi te ʼaselo ʼaia ʼa te ʼAtua he neʼe ina lava puke ia ia ʼo kaku ki tana tapuakinaʼi ia ia. ʼI tanā fagatua ʼaia, neʼe lave e te ʼaselo ki te hokoga ʼo te kauaga ʼo Sakopo, ʼo mahuʼi ai tona hui. Pea neʼe ketu leva ia Sakopo. (Sen 32:24-32; Ose 12:2-4) ʼO kamata ʼi te ʼaho ʼaia, ʼuhi ko te ketu ʼaia ʼa Sakopo, neʼe ina manatuʼi ai neʼe mole malo moʼoni ia ʼi te ʼaselo malohi ʼaupito ʼa te ʼAtua, logo la neʼe ui fenei age e te ʼaselo: “Nee ke fagatua mo te Atua pea mo ni tagata, pea kua ke malo.” Neʼe lava fagatua ia Sakopo mo te ʼaselo he neʼe loto ki ai e te ʼAtua pea neʼe ina fakagafua, ke ha lelei ai neʼe loto moʼoni ia Sakopo ke tapuakinaʼi ia ia.
Sen 32:24-32 Nee nofo toko tahi leva ia Sakopo. Pea nee fagatua leva he tagata mo ia o kaku ki te mafoata. 25 I te sio a te tagata nee mole malohi ia ia ia ia, nee ina taai leva ia Sakopo i te hokoga o tona kauaga; pea nee mahui leva te kauaga o Sakopo i tana fagatua mo te tagata aia. 26 Pea nee ui leva e te tagata: Tuku mai au ke au alu, koteuhi kua malama mai te mafoata. Nee tali leva e Sakopo: E mole au tuku anai ia koe ke ke alu, kae e heeki ke tapuaki mai kia au. 27 Nee ui leva e te tagata kia ia: Ko ai tou higoa? Pea nee ina tali leva: ko Sakopo. 28 Pea nee toe ui leva e te tagata: E mole ke toe higoa anai ko Sakopo, kae e ke higoa anai ko Iselaele; koteuhi nee ke fagatua mo te Atua pea mo ni tagata, pea kua ke malo. 29 Pea nee fehui leva e Sakopo kia ia: E au kole atu kia koe, fakaha mai kia au tou higoa. Nee tali leva e te tagata: Kotea e ke kumi mai ai toku higoa? Pea nee tapuaki leva ia ia kia Sakopo i te kogamea aia. 30 Nee foaki leva e Sakopo te higoa ko Peniele ki te kogamea aia; koteuhi nee ina ui: Kua au sio mata ki te Atua, pea nee ina fakamauli toku mauli. 31 Nee hopo ake leva te laa, i te temi ae nee fakalaka ai leva ia Sakopo i Peniele. Nee ketu ia Sakopo o tupu ko tona kauaga. 32 Koia ae e mole kai ai e te u fanau o Iselaele o kaku mai ki te aho nei te kanomate o te alaga, ae e pipiki ki te hokoga o te kauaga, koteuhi nee taai e te Atua ia Sakopo i te hokoga o tona kauaga.
Ose 12:2-4 E valoki foki e te Eteleno ia Suta, pea e ina tauteai anai ia Sakopo o fakatatau ki tana aga, e ina totogi kia ia o mulimuli ki ana gaue. 3 I te fatu o te fae nee kukumi leva e Sakopo te mulivae o tona tehina, pea nee fagatua ia ia mo te Atua i te temi o tona malohi. 4 Nee fagatua leva ia ia mo he aselo, pea nee malo leva ia ia, nee tagi leva ia ia, pea nee ina fai leva kia ia ni kole. I Petele nee mau e Sakopo te Eteleno, pea koena te kogamea ae nee folafola ai ia ia kia tatou.
(Senesi 32:27, 28) Nee ui leva e te tagata kia ia: Ko ai tou higoa? Pea nee ina tali leva: ko Sakopo. 28 Pea nee toe ui leva e te tagata: E mole ke toe higoa anai ko Sakopo, kae e ke higoa anai ko Iselaele; koteuhi nee ke fagatua mo te Atua pea mo ni tagata, pea kua ke malo.
it-1-F 1212
Iselaele
1. Ko te higoa ʼae neʼe foaki e te ʼAtua kia Sakopo ʼi tana teitei taʼu 97. ʼI te po ʼae neʼe fakalaka ai ia Sakopo ʼi te liuʼa ʼo Sapoke, ʼo alu ʼo fakafelaveʼi ki tona tehina ko Esau, neʼe fagatua ai mo he ʼaselo. Neʼe faʼa kataki pe ia Sakopo ʼi tana fagatua ʼaia, koia neʼe fetogi ai tona higoa ʼaki te higoa ko Iselaele, pea neʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼo tona tapuakinaʼi e te ʼAtua. Moʼo fakamanatuʼi te ʼu meʼa ʼaia neʼe hoko, neʼe fakahigoaʼi e Sakopo te koga meʼa ʼaia ko Peniele. (Sen 32:22-31; vakaʼi SAKOPO N° 1.) Ki muli age, neʼe fakamoʼoni e Sehova ʼi te kolo ko Petele, te fetogi ʼaia ʼo te higoa ʼo Sakopo. Pea ʼo kamata ʼi te temi ʼaia ʼo kaku ki te fakaʼosi ʼo tona maʼuli, neʼe tau fakahigoa ia ia ko Iselaele. (Sen 35:10, 15; 50:2; 1Klk 1:34) Kae ko te higoa Iselaele ʼae ʼe ha tuʼa 2 500 tupu, ʼe lahi age tona fakaʼuhiga ki te hologa ʼo Sakopo, ia te hahaʼi ʼo Iselaele.—Ek 5:1, 2.
Sen 32:22-31 Nee tuu ake leva la ia i te po aia o too ona ohoana e toko lua, mo ana fafine faifekau e toko lua, mo ana fanau e toko hogofulu ma tahi, pea nee ina tuku leva natou ke fakalaka i te hua ko Sapoke. 23 Nee ina too leva natou, pea nee ina ui leva ke natou fakalaka i te vaitafe, mo te u mea fuli ae nee ina mau. 24 Nee nofo toko tahi leva ia Sakopo. Pea nee fagatua leva he tagata mo ia o kaku ki te mafoata. 25 I te sio a te tagata nee mole malohi ia ia ia ia, nee ina taai leva ia Sakopo i te hokoga o tona kauaga; pea nee mahui leva te kauaga o Sakopo i tana fagatua mo te tagata aia. 26 Pea nee ui leva e te tagata: Tuku mai au ke au alu, koteuhi kua malama mai te mafoata. Nee tali leva e Sakopo: E mole au tuku anai ia koe ke ke alu, kae e heeki ke tapuaki mai kia au. 27 Nee ui leva e te tagata kia ia: Ko ai tou higoa? Pea nee ina tali leva: ko Sakopo. 28 Pea nee toe ui leva e te tagata: E mole ke toe higoa anai ko Sakopo, kae e ke higoa anai ko Iselaele; koteuhi nee ke fagatua mo te Atua pea mo ni tagata, pea kua ke malo. 29 Pea nee fehui leva e Sakopo kia ia: E au kole atu kia koe, fakaha mai kia au tou higoa. Nee tali leva e te tagata: Kotea e ke kumi mai ai toku higoa? Pea nee tapuaki leva ia ia kia Sakopo i te kogamea aia. 30 Nee foaki leva e Sakopo te higoa ko Peniele ki te kogamea aia; koteuhi nee ina ui: Kua au sio mata ki te Atua, pea nee ina fakamauli toku mauli. 31 Nee hopo ake leva te laa, i te temi ae nee fakalaka ai leva ia Sakopo i Peniele. Nee ketu ia Sakopo o tupu ko tona kauaga.
Sen 35:10, 15 10 Pea nee ui leva e te Atua kia ia: Ko tou higoa ko Sakopo. E mole ke toe higoa anai ko Sakopo, kae e ke higoa anai ko Iselaele. Pea nee foaki leva e te Atua kia ia te higoa ko Iselaele. 15 Nee foaki leva e Sakopo te higoa ko Petele, fale o te Atua, ki te kogamea aia nee palalau ai te Atua kia ia.
Sen 50:2 Pea nee ina fakatotonu leva ki te u toketa ae nee gaue kia ia ke natou fakatologa te sino o tana tamai, pea nee fakatologa leva e te u toketa ia Iselaele.
1Klk 1:34 Nee tupu leva maia Apalahamo ia Isaake. Ko te u foha o Isaake: ko Esau mo Iselaele.
Ek 5:1, 2 Nee olo leva ia Moisese mo Alone kia Falaone, o ui kia ia: Koeni te folafola a te Eteleno, ko te Atua o Iselaele: Tuku ke olo taku hahai, ke natou fai he aho fakafiafia kia au. 2 Nee tali e Falaone: Ko ai te Eteleno ke au fakalogo ki tona leo, pea ke au tuku ke alu ia Iselaele? E mole pe au iloi te Eteleno, pea e mole au tuku anai ke alu ia Iselaele.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Senesi 32:11) E au kole atu kia koe, ke ke fakamauli au mai toku tehina ko Esau, koteuhi e au mataku kia ia, pea e au mamahi naa hau o tamatei au, mo te u fafine, mo te u fanau.
(Senesi 32:13-15) Nee nofo leva ia Sakopo i te pouli i te kogamea aia. Nee ina filifili leva i te u mea ae nee ovi age kia la he molaga ki tona tehina ko Esau: 14 Ko te u tao fafine e luageau, mo te u tao tagata e uafulu, mo te u ovi fafine e luageau, mo te u ovi tagata e uafulu, 15 mo te u kamelo fafine e tolugofulu pea mo onatou uhi ae kei natou fakahuhu, mo pipi fafine e fagofulu, mo pipi tagata e hogofulu, mo asino fafine e uafulu, mo asino tagata e hogofulu.
Ko He ʼu Palalau Lelei ʼe Lagolago Ki He ʼu Felōgoi Lelei
10 Ko he ʼu palalau lelei pea mo he fai palalau ʼe lelei, ʼe ʼaoga moʼo fakahoko pea mo taupau he ʼu felōgoi tokalelei. ʼI tona fakahagatonu, ko tatatou faiga lahi ʼaē ke hikihiki ke lelei tatatou ʼu felōgoi mo ʼihi ʼe feala ke hikihiki ai mo te lelei ʼo tatatou ʼu fai palalau ʼaē mo nātou. ʼE feala ke faigafua he fai palalau faʼitaliha mokā ʼe tou fai fakamālotoloto maʼa ʼihi ia he ʼu gāue ʼe lelei, ohagē ko hatatou tokoni kiā nātou, mo foaki age he meʼa ʼofa, mo fakahā kiā nātou te tali kāiga. ʼE feala pē foki ke “hili he ʼu mamala kakaha” ki he tahi pea mo ina fakahā ai he ʼu kalitātē, ʼo faigafua ai te palalau ki he ʼu fihifihia pea mo fakatokatoka.—Loma 12:20, 21.
11 Neʼe mahino ki te pāteliaka ko Sakopo ia te faʼahi ʼaia. Ko tona māhaga, ia Esau, ʼi te lahi fau ʼaē ʼo tona ʼita kiā ia, neʼe maʼua ai ke hola Sakopo naʼa matehi ia ia e Esau. Hili ni ʼu taʼu, neʼe toe liliu age ia Sakopo. Neʼe haʼu ia Esau ʼo fakafetaulaki mo ia, mo tana ʼu tagata e toko 400. Neʼe kole e Sakopo ke tokoni age Sehova kiā ia. Pea neʼe ina ʼave fakatomuʼa maʼa Esau ia he toe meʼa ʼofa lahi ko he ʼu faga manu. Neʼe fua lelei ia te foaki meʼa ʼofa ʼaia. ʼI tanā felāveʼi, neʼe kua malū ifo ia te loto ʼo Esau, pea neʼe lele ʼo fāʼufua kiā Sakopo.—Sen 27:41-44; 32:6, 11, 13-15; 33:4, 10.
Sen. 27:41-44 Nee tupu leva i te loto o Esau he fehia lahi kia Sakopo, o tupu ko te tapuaki ae nee tuku kia ia e tana tamai; pea nee ui leva e Esau i tona loto: Kua vave pe te u aho o te putu o taku tamai, pea e au tamatei anai toku tehina ko Sakopo. 42 Nee fakaha leva kia Lepeka te u palalau o tana tama uluaki ko Esau. Pea nee ina paui leva tana tama muli ko Sakopo, o ui kia ia: Koeni, e fia taui e tou tehina ko Esau kia koe, pea e ina kumi ke tamatei koe. 43 Koia siaku tama, i te aho nei fakalogo mai ki toku leo! Tuu o hola ki toku tuagaane ko Lapane, i Salani; 44 pea ke nofo leva i ai i he kii temi veliveli, o kaku ki te fimalie o te loto o tou tehina,
Sen. 32:6, 11, 13-15 6 Nee toe liliu age leva te u tagata avelogo kia Sakopo, o ui: Nee matou olo o fakafelavei ki tou tehina ko Esau; pea koeni kua haele mai ia ia kia koe mo te u tagata e fageau. 11 E au kole atu kia koe, ke ke fakamauli au mai toku tehina ko Esau, koteuhi e au mataku kia ia, pea e au mamahi naa hau o tamatei au, mo te u fafine, mo te u fanau. 13 Nee nofo leva ia Sakopo i te pouli i te kogamea aia. Nee ina filifili leva i te u mea ae nee ovi age kia la he molaga ki tona tehina ko Esau: 14 Ko te u tao fafine e luageau, mo te u tao tagata e uafulu, mo te u ovi fafine e luageau, mo te u ovi tagata e uafulu, 15 mo te u kamelo fafine e tolugofulu pea mo onatou uhi ae kei natou fakahuhu, mo pipi fafine e fagofulu, mo pipi tagata e hogofulu, mo asino fafine e uafulu, mo asino tagata e hogofulu.
Sen. 33:4, 10 4 Nee lele leva la Esau o fakafelavei kia ia; pea nee ina folahi leva ona nima kia Sakopo, o faufua ki tona kia mo uma kia la. Pea nee na fetagihi leva. 10 Pea nee tali leva e Sakopo: Kailoa, e au kole atu kia koe, kapau kua ke ofa kia au, tali te molaga kua au fai atu kia koe. Koteuhi kua au sio ki ou mata o hage ko taku sio kia mata o te Atua, koteuhi kua ke tali au i te loto lelei.
(Senesi 33:20) Pea nee ina fakatuu leva i ai he aletale, ae nee ina foaki leva ki ai te higoa ko Ele-Eloe-Iselaele (Atua, ko te Atua o Iselaele).
it-1-F 641 ¶4
ʼAtua, Ko Te ʼAtua ʼo Iselaele
Neʼe foaki kia Sakopo te higoa ʼae ko Iselaele ʼi te temi ʼae neʼe felaveʼi ai mo te ʼaselo ʼa Sehova ʼi Peniele. Pea hili tana toe felaveʼi ʼae mo tona tehina ko Esau ʼi te tokalelei, neʼe alu leva ʼo nofo ʼi Sukoti, pea ki muli age ʼi Siseme. ʼI tana ʼi ai, neʼe ina totogi hona moʼi kele mai te ʼu foha ʼo Amole, pea neʼe ina fakatuʼu ai tona fale la. (Sen 32:24-30; 33:1-4, 17-19) “Pea nee ina fakatuu leva i ai he aletale, ae nee ina foaki leva ki ai te higoa ko Ele-Eloe-Iselaele (Atua, ko te Atua o Iselaele).” (Sen 33:20) ʼI tana fakapipiki tona higoa ʼae ko Iselaele ki te higoa ʼo te ʼaletale, neʼe fakaha ai e Sakopo tana tali te higoa ʼaia ʼo feia mo te takitaki ʼo te ʼAtua, ʼae neʼe ina ʼaumai haohaoa ia ia ki te Kele ʼo Te Fakapapau. ʼE ha tuʼa tahi pe te kupusiga palalau ʼaia ʼi te Tohi-Tapu.
Sen 32:24-30 Nee nofo toko tahi leva ia Sakopo. Pea nee fagatua leva he tagata mo ia o kaku ki te mafoata. 25 I te sio a te tagata nee mole malohi ia ia ia ia, nee ina taai leva ia Sakopo i te hokoga o tona kauaga; pea nee mahui leva te kauaga o Sakopo i tana fagatua mo te tagata aia. 26 Pea nee ui leva e te tagata: Tuku mai au ke au alu, koteuhi kua malama mai te mafoata. Nee tali leva e Sakopo: E mole au tuku anai ia koe ke ke alu, kae e heeki ke tapuaki mai kia au. 27 Nee ui leva e te tagata kia ia: Ko ai tou higoa? Pea nee ina tali leva: ko Sakopo. 28 Pea nee toe ui leva e te tagata: E mole ke toe higoa anai ko Sakopo, kae e ke higoa anai ko Iselaele; koteuhi nee ke fagatua mo te Atua pea mo ni tagata, pea kua ke malo. 29 Pea nee fehui leva e Sakopo kia ia: E au kole atu kia koe, fakaha mai kia au tou higoa. Nee tali leva e te tagata: Kotea e ke kumi mai ai toku higoa? Pea nee tapuaki leva ia ia kia Sakopo i te kogamea aia. 30 Nee foaki leva e Sakopo te higoa ko Peniele ki te kogamea aia; koteuhi nee ina ui: Kua au sio mata ki te Atua, pea nee ina fakamauli toku mauli.
Sen 33:1-4, 17-19 Nee hiki ake leva e Sakopo ona mata, o sio: koeni, kua kaku age ia Esau, mo te u tagata e toko fageau. Nee ina vaevae leva te u fanau ia Lea, mo Lasele, mo te u fafine faifekau e toko lua. 2 Nee ina tuku leva ke tuu ki mua te u fafine faifekau mo ana fanau, pea hoa atu ki ai ia Lea mo ana fanau, pea muli atu leva ia Lasele mo Sosefo. 3 Nee alu leva ia ia totonu i onatou mua, pea nee punou ia ia ki te kele o tua fitu la mua o tana kaku ki tona tehina. 4 Nee lele leva la Esau o fakafelavei kia ia; pea nee ina folahi leva ona nima kia Sakopo, o faufua ki tona kia mo uma kia la. Pea nee na fetagihi leva. 17 Nee alu leva ia Sakopo ki Sukoti. Pea nee ina fakatuu leva i te kogamea aia he fale kia ia, mo ni falepola ki ana faga manu. Koia ae nee ina foaki ai leva te higoa ko Sukoti ki te kogamea aena. 18 I tana liliu mai Patane-Alame, nee tau manuia leva ia Sakopo ki te kolo ko Siseme, i te fenua o Kanaane, pea nee ina fakatuu leva tona falela o ovi ki te kolo. 19 Nee ina totogi leva te kii moi kele ae nee tuu ai tona falela, mai te u foha o Amole, ko te tamai a Siseme, aki ni foi kesita e teau.
Sen 33:20 Pea nee ina fakatuu leva i ai he aletale, ae nee ina foaki leva ki ai te higoa ko Ele-Eloe-Iselaele (Atua, ko te Atua o Iselaele).
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Senesi 32:1-21) Nee alu leva la Sakopo i tona ala; pea nee fakafetaulaki leva kia ia ni aselo a te Atua. 2 I tana sio kia natou, nee ui leva e Sakopo: Ko te kau tau a te Atua! Pea nee ina foaki leva ki te kogamea aia te higoa ko Mahanaimi. 3 Nee fekau leva e Sakopo ni tagata avelogo ke muamua ia ia ki tona tehina ko Esau, i te fenua ko Seili, ae e kau ki Etome. 4 Nee ina tuku leva kia natou te fakatotonu aeni: Koeni te mea ae ke koutou fakaha anai ki toku aliki ko Esau: E palalau fanai mai kia koe tau tagata faifekau ko Sakopo: Nee au nofo i te fale o Lapane o kaku mai ki te aho nei; 5 kua au mau ni aku faga pipi, mo ni faga asino, mo ni faga ovi, mo ni tagata faifekau, mo ni fafine faifekau; pea e au fekaui atu kia koe ni tagata avelogo ke fakaha ki toku aliki te mea aia, o tupu ke ke tali lelei, tau tagata faifekau. 6 Nee toe liliu age leva te u tagata avelogo kia Sakopo, o ui: Nee matou olo o fakafelavei ki tou tehina ko Esau; pea koeni kua haele mai ia ia kia koe mo te u tagata e fageau. 7 Nee mataku leva ia Sakopo, o mamahi lahi osi. Nee ina vaeluai leva te hahai ae nee nonofo mo ia, mo te u ovi, mo te u pipi, mo te u kamelo, i ni nofoaga e lua. 8 Koteuhi nee ina ui leva: Kapau e hau anai ia Esau o tamatei he tahi nofoaga, pea e feala anai ke feholaki he tahi nofoaga. 9 Nee faikole leva ia Sakopo, o ui: Atua o taku tamai ko Apalahamo, Atua o taku tamai ko Isaake, Eteleno ae nee ina ui mai kia au: Toe liliu ki tou fenua, pea ki te kogamea ae nee ke tupu ai, pea e au fai anai kia koe te mea ae e lelei. 10 Eteleno, e mole au gali mo te u kalasia fuli ae nee ke tuku mai kia au, mo tou agatonu katoa kia au ko tau tagata faifekau; koteuhi nee au fakalaka i te Solotane aeni mo toku tokotoko, pea koeni kua au nofo mo ni nofoaga e lua i te aho nei. 11 E au kole atu kia koe, ke ke fakamauli au mai toku tehina ko Esau, koteuhi e au mataku kia ia, pea e au mamahi naa hau o tamatei au, mo te u fafine, mo te u fanau. 12 Pea ko koe, nee ke ui mai kia au: E au fai anai kia koe te mea ae e lelei, pea e au fakaliliu anai tou hakoga ke tatau mo te one o te tai, ae e mole feala hona lau. 13 Nee nofo leva ia Sakopo i te pouli i te kogamea aia. Nee ina filifili leva i te u mea ae nee ovi age kia la he molaga ki tona tehina ko Esau: 14 Ko te u tao fafine e luageau, mo te u tao tagata e uafulu, mo te u ovi fafine e luageau, mo te u ovi tagata e uafulu, 15 mo te u kamelo fafine e tolugofulu pea mo onatou uhi ae kei natou fakahuhu, mo pipi fafine e fagofulu, mo pipi tagata e hogofulu, mo asino fafine e uafulu, mo asino tagata e hogofulu. 16 Nee ina tuku leva tana faga manu aia ki ana tagata faifekau, fakavaevae natou i onatou faahiga, pea nee ina ui leva kia natou: Ke koutou olo i oku mua, pea ke koutou tuku he vaha i ae faga manu mo ae faga manu. 17 Pea nee ina tuku leva te fakatotonu aeni ki te tagata faifekau ae nee alu i mua: Ka felavei anai toku tehina ko Esau mo koe, pea ka ina fehui atu anai: Pe ko ai tou pule? Pe e ke alu ki fea? Pea a ai te faga manu aena e haele i ou mua? 18 Pea e ke tali anai kia ia: A tau tagata faifekau ko Sakopo; ko he molaga ae nee ina fakamomoli mai ki tona aliki ko Esau. Pea koeni ia ia totonu e hau i omatou muli. 19 Nee ina toe tuku leva te fakatotonu aena ki te lua, mo te tolu, pea mo natou fuli ae nee muli i te faga manu: Koena te mea ae e tonu ke koutou fakaha kia Esau moka koutou felavei anai mo ia. 20 Pea e koutou toe ui anai: Koeni tau tagata faifekau ko Sakopo e muli mai ia matou. Koteuhi nee ui leva e Sakopo: E au fakafimaliei anai tona loto aki te molaga aena e ave i oku mua. Pea ka au sio anai ki ona mata, e lagi ina tali lelei anai au. 21 Pea nee ina fakamuamua leva te molaga; kae nee nofo leva ia i te po aia i te nofoaga.
Kotea ʼAe ʼe Maʼuhiga ʼAupito Kia Au?
Sen 32:24-31 Nee nofo toko tahi leva ia Sakopo. Pea nee fagatua leva he tagata mo ia o kaku ki te mafoata. 25 I te sio a te tagata nee mole malohi ia ia ia ia, nee ina taai leva ia Sakopo i te hokoga o tona kauaga; pea nee mahui leva te kauaga o Sakopo i tana fagatua mo te tagata aia. 26 Pea nee ui leva e te tagata: Tuku mai au ke au alu, koteuhi kua malama mai te mafoata. Nee tali leva e Sakopo: E mole au tuku anai ia koe ke ke alu, kae e heeki ke tapuaki mai kia au. 27 Nee ui leva e te tagata kia ia: Ko ai tou higoa? Pea nee ina tali leva: ko Sakopo. 28 Pea nee toe ui leva e te tagata: E mole ke toe higoa anai ko Sakopo, kae e ke higoa anai ko Iselaele; koteuhi nee ke fagatua mo te Atua pea mo ni tagata, pea kua ke malo. 29 Pea nee fehui leva e Sakopo kia ia: E au kole atu kia koe, fakaha mai kia au tou higoa. Nee tali leva e te tagata: Kotea e ke kumi mai ai toku higoa? Pea nee tapuaki leva ia ia kia Sakopo i te kogamea aia. 30 Nee foaki leva e Sakopo te higoa ko Peniele ki te kogamea aia; koteuhi nee ina ui: Kua au sio mata ki te Atua, pea nee ina fakamauli toku mauli. 31 Nee hopo ake leva te laa, i te temi ae nee fakalaka ai leva ia Sakopo i Peniele. Nee ketu ia Sakopo o tupu ko tona kauaga.
Ose 12:3, 4 I te fatu o te fae nee kukumi leva e Sakopo te mulivae o tona tehina, pea nee fagatua ia ia mo te Atua i te temi o tona malohi. 4 Nee fagatua leva ia ia mo he aselo, pea nee malo leva ia ia, nee tagi leva ia ia, pea nee ina fai leva kia ia ni kole. I Petele nee mau e Sakopo te Eteleno, pea koena te kogamea ae nee folafola ai ia ia kia tatou.
Mal 3:10 Koutou aumai ki te fale tanaki koloa te u vaega hogofulu fuli, o tupu ke i ai he meakai i toku fale; koutou ahiahii au i te mea aia, e ui e te Eteleno o te atu fua tau. Pea e koutou sio anai pe e mole au avahi anai Kia koutou te u matapa o te atu lagi, pee mole au liligi anai kia koutou te tapuakina o lahi osi.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 27 ʼO APELILI–3 ʼO MAIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 34-35
“Te ʼu Nunuʼa ʼo Te ʼu Fakakaugā Kovi”
34:1, 2, 7, 25 Pea ko Tina, te taʼahine ʼa Lea, ʼae neʼe ina fanauʼi mai a Sakopo, neʼe hana agamahani hana ’alu ki te ’u taʼahine ’o te fenua. 2 Pea nee sio leva ia Siseme kia ia, foha o Amole, ko te hau o te fenua. Pea nee ina too leva te taahine, o momoe mo ia, pea nee ina fakamatagafuai leva ia ia. 7 Pea nee toe liliu ake leva te u foha o Sakopo mai te gaueaga, o logo ki te mea ae kua hoko. Pea nee loto mamahi te u tagata aena pea nee lita kovi osi, koteuhi kua fai e Siseme he mea fakaufiufi i Iselaele, i tana momoe mo te ofafine o Sakopo. Koteuhi nee mole tonu ke fai te mea aena i Iselaele. 25 I te tolu aho, kei lolotoga mamahi te u tagata o te kolo, ko Simeone mo Levi, tuagaane o Tina, ko te u foha e lua o Sakopo, nee na too leva ana heleta; pea nee na ulufi leva te kolo ae nee tokalelei, pea nee na matematehi leva te u tagata fuli.
(Senesi 34:1) Ko Tina, te taahine ae nee fanaui e Lea kia Sakopo, nee alu leva o ahiahi ki te u taahine o te fenua.
Ko Sikemi—Ko Te Kolo ʼi Te Mafa
Neʼe koteā te sio ʼa te kau talavou ʼo te kolo ʼaia, ki te taʼahine kei taupoʼou ʼaia, ʼaē neʼe haʼu tuʼumaʼu ki tonatou kolo—pea ʼe hā mai neʼe haʼu tokotahi pe? Ko te foha ʼo te pule “neʼe sio kia ia, pea neʼe ina ʼave ia ia ke nā momoe pea neʼe ina fakaʼalikiʼi ia ia.” He koʼe neʼe feala ke tuʼutāmaki ia Tina ʼi tana fakakaumeʼa mo te kau Kanaane ʼaē neʼe nātou fai te ʼu aga heʼeʼaoga? Neʼe ina fai koa te faʼahi ʼaia he neʼe fia kaumeʼa mo te tahi ʼu finemui ʼo tona taʼiake? Ko Tina neʼe logogataʼa koa pea mo fia faʼitaliha ohage ko ʼihi ʼo tona ʼu tokolua? Koutou lau te fakamatala ʼo te tohi ʼo Senesi, pea koutou faiga ke koutou mahino ki te lotomamahi pea mo te ufiufi ʼaē neʼe tau mo Sakopo pea mo Lea, ʼi te ʼu fua kovi ʼaē neʼe hoko ki tanā taʼahine ʼuhi ko tana ʼalu tuʼumaʼu ki Sikemi.—Senesi 34:1-31; 49:5-7; vakaʼi foki Te Tule Leʼo, Fakafalani ʼo te ʼaho 15 ʼo Sūnio 1985, ʼi te pasina 31.
Senesi 34:1-31 Pea ko Tina, te taʼahine ʼa Lea, ʼae neʼe ina fanauʼi mai a Sakopo, neʼe hana agamahani hana ’alu ki te ’u taʼahine ’o te fenua. 2 Pea nee sio leva ia Siseme kia ia, foha o Amole, ko te hau o te fenua. Pea nee ina too leva te taahine, o momoe mo ia, pea nee ina fakamatagafuai leva ia ia. 3 Pea nee pipiki leva tona loto ki te ofafine o Sakopo ko Tina. Nee manako leva ia ia ki te taahine, pea nee poto leva ia ia i te palalau ki tona loto. 4 Pea nee ui leva e Siseme ki tana tamai ko Amole: Tuku mai te taahine aena ke au ohoana mo ia. 5 Nee logo leva ia Sakopo kua ina fakamatagafuai tona ofafine ko Tina; kae nee mole ina fai leva he mea, koteuhi nee nonofo ona foha i te u gaueaga mo te faga manu; pea nee talitali leva ia la ke natou toe liliu age. 6 Nee alu leva ia Amole, tamai a Siseme, kia Sakopo o palalau kia ia. 7 Pea nee toe liliu ake leva te u foha o Sakopo mai te gaueaga, o logo ki te mea ae kua hoko. Pea nee loto mamahi te u tagata aena pea nee lita kovi osi, koteuhi kua fai e Siseme he mea fakaufiufi i Iselaele, i tana momoe mo te ofafine o Sakopo. Koteuhi nee mole tonu ke fai te mea aena i Iselaele. 8 Kae nee palalau leva ia Amole kia natou, o ui: Kua pipiki te loto o toku foha ko Siseme ki takotou taahine; koia e au kole atu ai kia koutou ke koutou foaki mai ia ia ke ohoana mo toku foha. 9 E koutou fakatahi anai mo matou. E koutou foaki mai anai kia matou akotou taahine, pea e matou foaki atu anai kia koutou amatou taahine. 10 E koutou nonofo anai mo matou, pea e tuu anai te fenua o fakalogo atu kia koutou. Koutou nonofo i te fenua, o faikoloa i ai mo totogi ai ni okotou kele. 11 Pea nee ui leva e Siseme ki te tamai mo te u tuagaane o Tina: Koutou fakamolemole mai kia au, pea e au foaki atu anai te mea ae e koutou ui mai anai ki ai. 12 Koutou fakaha mai kia au he totogi lahi, mo ni meaofa lahi, pea e au foaki atu anai kia koutou te mea ae e koutou ui mai anai ki ai. Kae kehe pe ke koutou foaki mai te taahine ke ohoana mo au. 13 Nee tali leva e te u foha o Sakopo, o palalau fakakaka kia Siseme mo tana tamai ko Amole, o tupu kua fakamatagafuai e Siseme tonatou tuagaane ko Tina. 14 Nee natou tali leva kia naua: E mole feala ke matou foaki atu tomatou tuagaane ke ohoana mo he tagata heeki silikosisioi; koteuhi e fakaufiufi te mea aia kia matou. 15 Kae e feala anai ke matou tali te mea ae e kolua loto ki ai, mo kapau e koutou liliu anai o tatau mo matou, mo kapau e silikosisioi anai te u tagata fuli o koutou. 16 E matou foaki atu anai amatou taahine ke ohoana mo koutou, pea e matou too anai akotou taahine ke ohoana mo matou. E matou nonofo anai mo koutou, pea e tou fakatahi anai ko he hahai e tahi. 17 Kae kapau e mole koutou tali ke koutou silikosisio, pea e matou too anai tomatou tuagaane, pea e matou olo anai. 18 Nee tali lelei leva te fakatokatoka aia e Amole mo tona foha ko Siseme. 19 Pea nee mole tuai leva te fakahoko e te tupulaga te mea aia, koteuhi nee manako aupito ia ia ki te ofafine o Sakopo. Pea nee tuu ia ia ki mua i te fale katoa o tana tamai. 20 Nee alu leva ia Amole mo tona foha ko Siseme ki te matapa o te kolo, pea nee na palalau leva ki te hahai o te kolo, o ui: 21 E agalelei te u tagata aeni kia tatou; ke natou nonofo i te fenua, pea ke natou gaue i ai, ke avahi lahi te fenua kia natou. E feala anai ke tou ohoana mo anatou taahine, pea e tou foaki anai atatou taahine ke ohoana mo natou. 22 Kae e loto anai te u tagata aeni ke nonofo mo tatou, pea ke tou fakatahi ko he hahai e tahi, mo kapau e silikosisioi anai te u tagata fuli o tatou, ke tou tatau mo natou. 23 Kapau e tou tali anai te mea ae e natou loto ki ai, pea e natou omai anai o nonofo mo tatou; pea e liliu anai anatou faga manu, mo onatou koloa ko akotou mea.24 Nee io leva natou fuli ae nee olo ki te matapa o te kolo kia Amole mo tona foha ko Siseme: pea nee silikosisioi leva te u tagata fuli o te kolo. 25 I te tolu aho, kei lolotoga mamahi te u tagata o te kolo, ko Simeone mo Levi, tuagaane o Tina, ko te u foha e lua o Sakopo, nee na too leva ana heleta; pea nee na ulufi leva te kolo ae nee tokalelei, pea nee na matematehi leva te u tagata fuli. 26 Nee na tamatei foki aki te heleta ia Amole mo tona foha ko Siseme; pea nee na too leva ia Tina mai te fale o Siseme pea nee na mavae leva mai ai. 27 Nee oho ake leva te u foha o Sakopo ki te kau mate, o too onatou teu, pea nee natou too leva te u koloa o te kolo, o tupu ko te matagafua ae nee fai ki tonatou tuagaane. 28 Nee natou too leva anatou faga manu: te u ovi, mo te u tao, mo te u pipi, mo te u asino. Nee natou too leva te u mea fuli ae nee mau i te kolo mo te u gaueaga. 29 Nee natou ave leva te u koloa fuli, mo te u fanau fuli mo te u fafine, pea mo te u mea fuli ae nee mau i te u loto fale. 30 Pea nee ui leva e Sakopo kia Simeone mo Levi: kua kolua fai he mea fakamamahi kia au, koteuhi kua au fakalialia kia mata o te hahai o te fenua aeni, ki te kau Kanaane mo te kau Felesi. E kau fakatahi anai te u hahai aena kia au. E natou omai anai o matehi au mo toku famili, koteuhi e lavaki osi aku tagata. 31 Nee na tali leva kia ia: pe e tonu ke gaohi tomatou tuagaane ko he fafine faiaga?
Sen 49:5-7 Ko Simeone mo Levi e tautehina; ko ana heleta ko te u mea gaue o te fakapo. 6 Ke aua naa kau toku laumalie ki ana fono fakafufu. Ke aua naa fakatahi toku laumalie ki ana fakatahiga, koteuhi nee na matematehi ni tagata i tona lita, pea nee na tuutuusi te u vae o te u pipi i tona agakovi. 7 Ke malaia tona itaita, koteuhi nee kovi osi ona ita! Ke malaia tona itaita, koteuhi nee fakapo la! Koia e au fakavaevae anai naua i te fenua o Sakopo, pea e au veteki anai naua i te fenua o Iselaele.
(Senesi 34:2) Nee sio leva ia Siseme kia ia, foha o Amole, ko te hau o te fenua. Pea nee ina too leva te taahine, o momoe mo ia, pea nee ina fakamatagafuai leva ia ia.
“Kotou Hola Mai Te Fai Folonikāsio”
14 ʼE lagi ʼi te manatu ʼa Tina ʼe mole ina fai anai he ʼu felāveʼi fakasino ʼi tana sio ʼaē kiā Sekemi. Kae neʼe fai pē e Sekemi te meʼa ʼaē neʼe fai e te kau Kanaane tokolahi mokā tupu honatou ʼu holi ki he ʼu felāveʼi fakasino. Tatau aipē pe neʼe fakafisi mālohi ia Tina kiai, kae ko Sekemi neʼe ina “ ʼave ia ia” pea “neʼe ina fakaʼalikiʼi ia ia.” ʼE hā mai ki muli age neʼe “manako” Sekemi iā Tina, kae neʼe mole pulihi ai te meʼa ʼaē neʼe ina fai kiā ia. (Senesi 34:1-4) Pea neʼe mole ko Tina tokotahi pē ʼaē neʼe mamahi ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko kiā ia. Neʼe toe ʼulihi ai mo tona fāmili kātoa pea mo fakaufiufi kiā nātou, ʼuhi ko tana fili ʼaē ʼo tona ʼu kaumeʼa.—Senesi 34:7, 25-31; Kalate 6:7, 8.
Senesi 34:1-4 Pea ko Tina, te taʼahine ʼa Lea, ʼae neʼe ina fanauʼi mai a Sakopo, neʼe hana agamahani hana ’alu ki te ’u taʼahine ’o te fenua. 2 Pea nee sio leva ia Siseme kia ia, foha o Amole, ko te hau o te fenua. Pea nee ina too leva te taahine, o momoe mo ia, pea nee ina fakamatagafuai leva ia ia. 3 Pea nee pipiki leva tona loto ki te ofafine o Sakopo ko Tina. Nee manako leva ia ia ki te taahine, pea nee poto leva ia ia i te palalau ki tona loto. 4 Pea nee ui leva e Siseme ki tana tamai ko Amole: Tuku mai te taahine aena ke au ohoana mo ia.
Senesi 34:7, 25-31 7 Pea nee toe liliu ake leva te u foha o Sakopo mai te gaueaga, o logo ki te mea ae kua hoko. Pea nee loto mamahi te u tagata aena pea nee lita kovi osi, koteuhi kua fai e Siseme he mea fakaufiufi i Iselaele, i tana momoe mo te ofafine o Sakopo. Koteuhi nee mole tonu ke fai te mea aena i Iselaele. 25 I te tolu aho, kei lolotoga mamahi te u tagata o te kolo, ko Simeone mo Levi, tuagaane o Tina, ko te u foha e lua o Sakopo, nee na too leva ana heleta; pea nee na ulufi leva te kolo ae nee tokalelei, pea nee na matematehi leva te u tagata fuli. 26 Nee na tamatei foki aki te heleta ia Amole mo tona foha ko Siseme; pea nee na too leva ia Tina mai te fale o Siseme pea nee na mavae leva mai ai. 27 Nee oho ake leva te u foha o Sakopo ki te kau mate, o too onatou teu, pea nee natou too leva te u koloa o te kolo, o tupu ko te matagafua ae nee fai ki tonatou tuagaane. 28 Nee natou too leva anatou faga manu: te u ovi, mo te u tao, mo te u pipi, mo te u asino. Nee natou too leva te u mea fuli ae nee mau i te kolo mo te u gaueaga. 29 Nee natou ave leva te u koloa fuli, mo te u fanau fuli mo te u fafine, pea mo te u mea fuli ae nee mau i te u loto fale. 30 Pea nee ui leva e Sakopo kia Simeone mo Levi: kua kolua fai he mea fakamamahi kia au, koteuhi kua au fakalialia kia mata o te hahai o te fenua aeni, ki te kau Kanaane mo te kau Felesi. E kau fakatahi anai te u hahai aena kia au. E natou omai anai o matehi au mo toku famili, koteuhi e lavaki osi aku tagata. 31 Nee na tali leva kia ia: pe e tonu ke gaohi tomatou tuagaane ko he fafine faiaga?
(Senesi 34:7) Pea nee toe liliu ake leva te u foha o Sakopo mai te gaueaga, o logo ki te mea ae kua hoko. Pea nee loto mamahi te u tagata aena pea nee lita kovi osi, koteuhi kua fai e Siseme he mea fakaufiufi i Iselaele, i tana momoe mo te ofafine o Sakopo. Koteuhi nee mole tonu ke fai te mea aena i Iselaele.
(Senesi 34:25) I te tolu aho, kei lolotoga mamahi te u tagata o te kolo, ko Simeone mo Levi, tuagaane o Tina, ko te u foha e lua o Sakopo, nee na too leva ana heleta; pea nee na ulufi leva te kolo ae nee tokalelei, pea nee na matematehi leva te u tagata fuli.
w09-F 1/9 21 ¶1-2
Ka Ke Mamahi Ki He Tahi
ʼI te agamahani, ʼe tou fia lagavaka moka neʼe fai mai e he tahi he aga ʼe kovi, ke fakamaʼamaʼa ai totatou lotomamahi. Ohage la, ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu te fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼu foha ʼo te pateliaka Hepeleo ko Sakopo. ʼI tanatou logo ʼae neʼe fakaʼalikiʼi e Siseme, te tagata Kanaane, tonatou tokolua ko Tina, neʼe natou “loto mamahi . . . pea nee iita kovi osi.” (Senesi 34:1-7) Moʼo lagavaka ki te meʼa ʼae neʼe fai ki tonatou tokolua, neʼe fonofono te tau tehina ko Simeone mo Levi ke nā fai he meʼa kovi kia Siseme mo tona loto fale. Neʼe nā aga fakakaka, pea neʼe nā ulufi leva te kolo ʼo Kanaane ʼo tamateʼi te hahaʼi tagata fuli, ʼo kau ai ia Siseme.—Senesi 34:13-27.
Senesi 34:1-7 Ko Tina, te taahine ae nee fanaui e Lea kia Sakopo, nee alu leva o ahiahi ki te u taahine o te fenua. 2 Pea nee sio leva ia Siseme kia ia, foha o Amole, ko te hau o te fenua. Pea nee ina too leva te taahine, o momoe mo ia, pea nee ina fakamatagafuai leva ia ia. 3 Pea nee pipiki leva tona loto ki te ofafine o Sakopo ko Tina. Nee manako leva ia ia ki te taahine, pea nee poto leva ia ia i te palalau ki tona loto. 4 Pea nee ui leva e Siseme ki tana tamai ko Amole: Tuku mai te taahine aena ke au ohoana mo ia. 5 Nee logo leva ia Sakopo kua ina fakamatagafuai tona ofafine ko Tina; kae nee mole ina fai leva he mea, koteuhi nee nonofo ona foha i te u gaueaga mo te faga manu; pea nee talitali leva ia la ke natou toe liliu age. 6 Nee alu leva ia Amole, tamai a Siseme, kia Sakopo o palalau kia ia. 7 Pea nee toe liliu ake leva te u foha o Sakopo mai te gaueaga, o logo ki te mea ae kua hoko. Pea nee loto mamahi te u tagata aena pea nee lita kovi osi, koteuhi kua fai e Siseme he mea fakaufiufi i Iselaele, i tana momoe mo te ofafine o Sakopo. Koteuhi nee mole tonu ke fai te mea aena i Iselaele.
Senesi 34:13-27 Nee tali leva e te u foha o Sakopo, o palalau fakakaka kia Siseme mo tana tamai ko Amole, o tupu kua fakamatagafuai e Siseme tonatou tuagaane ko Tina. 14 Nee natou tali leva kia naua: E mole feala ke matou foaki atu tomatou tuagaane ke ohoana mo he tagata heeki silikosisioi; koteuhi e fakaufiufi te mea aia kia matou. 15 Kae e feala anai ke matou tali te mea ae e kolua loto ki ai, mo kapau e koutou liliu anai o tatau mo matou, mo kapau e silikosisioi anai te u tagata fuli o koutou. 16 E matou foaki atu anai amatou taahine ke ohoana mo koutou, pea e matou too anai akotou taahine ke ohoana mo matou. E matou nonofo anai mo koutou, pea e tou fakatahi anai ko he hahai e tahi. 17 Kae kapau e mole koutou tali ke koutou silikosisio, pea e matou too anai tomatou tuagaane, pea e matou olo anai. 18 Nee tali lelei leva te fakatokatoka aia e Amole mo tona foha ko Siseme. 19 Pea nee mole tuai leva te fakahoko e te tupulaga te mea aia, koteuhi nee manako aupito ia ia ki te ofafine o Sakopo. Pea nee tuu ia ia ki mua i te fale katoa o tana tamai. 20 Nee alu leva ia Amole mo tona foha ko Siseme ki te matapa o te kolo, pea nee na palalau leva ki te hahai o te kolo, o ui: 21 E agalelei te u tagata aeni kia tatou; ke natou nonofo i te fenua, pea ke natou gaue i ai, ke avahi lahi te fenua kia natou. E feala anai ke tou ohoana mo anatou taahine, pea e tou foaki anai atatou taahine ke ohoana mo natou. 22 Kae e loto anai te u tagata aeni ke nonofo mo tatou, pea ke tou fakatahi ko he hahai e tahi, mo kapau e silikosisioi anai te u tagata fuli o tatou, ke tou tatau mo natou. 23 Kapau e tou tali anai te mea ae e natou loto ki ai, pea e natou omai anai o nonofo mo tatou; pea e liliu anai anatou faga manu, mo onatou koloa ko akotou mea. 24 Nee io leva natou fuli ae nee olo ki te matapa o te kolo kia Amole mo tona foha ko Siseme pea nee silikosisioi leva te u tagata fuli o te kolo. 25 I te tolu aho, kei lolotoga mamahi te u tagata o te kolo, ko Simeone mo Levi, tuagaane o Tina, ko te u foha e lua o Sakopo, nee na too leva ana heleta; pea nee na ulufi leva te kolo ae nee tokalelei, pea nee na matematehi leva te u tagata fuli. 26 Nee na tamatei foki aki te heleta ia Amole mo tona foha ko Siseme; pea nee na too leva ia Tina mai te fale o Siseme pea nee na mavae leva mai ai. 27 Nee oho ake leva te u foha o Sakopo ki te kau mate, o too onatou teu, pea nee natou too leva te u koloa o te kolo, o tupu ko te matagafua ae nee fai ki tonatou tuagaane.
Ko te fai ʼo te ligi toto ʼaia neʼe ina fakatokatoka koa he meʼa? ʼI te iloʼi e Sakopo te meʼa ʼae neʼe fai e ʼona foha, neʼe ina fakatonutonuʼi fenei natou: “Kua kolua fai he mea fakamamahi kia au, koteuhi kua au fakalialia kia mata o te hahai o te fenua aeni . . . E kau fakatahi anai te u hahai aena kia au. E natou omai anai o matehi au mo toku famili.” (Senesi 34:30) Neʼe mole he meʼa neʼe fakatokatoka ʼi te lagavaka ʼaia. Kae neʼe tonu leva ke nofo tokaga ia Sakopo mo tona famili naʼa ʼohofi natou e te hahaʼi ʼae kua iita. Neʼe fakatotonu leva e te ʼAtua ke mavae ia Sakopo mo tona famili ʼo olo ki Petele, ke lagi mole ʼohofi natou.—Senesi 35:1, 5.
Senesi 35:1, 5 1 Nee ui leva e te Atua kia Sakopo: Tuu ki oluga, o hake ki Petele, pea ke nofo i ai. E ke fakatuu anai i ai he aletale ki te Atua, ae nee ha kia koe i tau hola mai tou tehina ko Esau. 5 Pea nee natou olo leva. Nee mafola leva te mataku ki te Atua i te u kolo fuli ae nee ovi kia natou, pea nee mole tuli leva e he tahi te u foha o Sakopo.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Senesi 35:8) Nee mate leva ia Tepola, te fafine tauhi o Lepeka, pea nee tanu leva ia ia o ovi ki Petele, i lalo o te sene, ae nee foaki leva ki ai te higoa ko te sene o te u tagi.
it-1-F 603 ¶9
Tepola
1. Ko te fafine tauhi ʼo Lepeka. Neʼe alu ia Tepola mo Lepeka, ʼi te temi ʼae neʼe mavae ai mai te ʼapi ʼo tana tamai ia Petuele, ʼo olo ki Palesitina ke ʼohoana ia Lepeka mo Isaake. (Sen 24:59) Neʼe gaue ia Tepola lolotoga ni taʼu ʼi te loto fale ʼo Isaake, pea neʼe kau leva ki te loto fale ʼo Sakopo, lagi ʼi te ʼosi mate ʼa Lepeka. Neʼe lagi hili taʼu ʼe 125 ʼi te ʼosi ʼohoana ʼa Lepeka mo Isaake, pea mate leva ia Tepola ʼo tanu ʼi te lalo fuʼu ʼakau lahi ʼi Petele. Ko te higoa ʼae neʼe foaki ki te fuʼu ʼakau ʼaia (“te sene o te u tagi”) ʼe ha mai ai te toe ʼofainaʼi lahi ʼo te fafine ʼaia e Sakopo mo tona famili.—Sen 35:8.
Sen 24:59 Pea nee na tuku leva ke alu ia Lepeka ko tona tuagaane mo tana fafine tauhi, mo te tagata faifekau a Apalahamo, pea mo tana hahai.
Sen 35:8 Nee mate leva ia Tepola, te fafine tauhi o Lepeka, pea nee tanu leva ia ia o ovi ki Petele, i lalo o te sene, ae nee foaki leva ki ai te higoa ko te sene o te u tagi.
(Senesi 35:22-26) I te nofo a Iselaele i te fenua aia, nee alu leva ia Lupeni o momoe mo Pila, ko te ohoana o tana tamai. Pea nee iloi leva e Iselaele te mea aia, pea nee mamahi osi tona loto. Ko te u foha o Sakopo nee toko hogofulu ma lua. 23 Ko te u foha ia Lea: ko te uluaki o Sakopo ko Lupeni, mo Simeone, mo Levi, mo Suta, mo Isakale, mo Sapulone. 24 Ko te u foha ia Lasele: ko Sosefo mo Pesamino. 25 Ko te u foha ia Pila; ko te fafine faifekau a Lasele: ko Tane mo Nefetali. 26 Ko te u foha ia Silipa, ko te fafine faifekau a Lea: ko Kate mo Asele. Ko te u foha aia o Sakopo, ae nee tupu kia ia i Patane-Alame.
Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
ʼI te temi ʼo te kau Iselaele, neʼe tonu pe koa ke kui te Mesia ki he tagata neʼe ʼuluaki tupu ʼi he famili?
ʼI muʼa atu, neʼe ko tamatou manatu ʼaia, ʼuhi ko te vaega ʼo Hepeleo 12:16. ʼE ui ai ko Esau neʼe ina “meʼa noaʼi te ʼu meʼa taputapu” pea neʼe ina foaki kia Sakopo “tona ʼuhiga ʼuluaki tupu [ʼo ina fetogi] ʼaki he pa meʼa kai ʼe tahi.” Koia ʼae neʼe matou manatu ai, neʼe maʼu e Sakopo ia te pilivilesio ʼae ke liliu ko he kui ʼa te Mesia ʼi te temi ʼae neʼe ina maʼu ai te “ ʼuhiga ʼuluaki tupu.”—Mat. 1:2, 16; Luka 3:23, 34.
Kae, neʼe fai he ʼu fekumi loloto ʼo ʼuhiga mo te tahi ʼu fakamatala ʼi te Tohi-Tapu ʼe ha ai ʼe mole hoki liliu he tagata ko he kui ʼa te Mesia mo kapau neʼe ko he ʼuluaki tupu. Tou vakaʼi ʼihi ʼi te ʼu fakamatala ʼaia:
Ko Lupeni, neʼe ko te ʼuluaki foha ʼaia ʼo Sakopo pea mo Lea. Pea ko Sosefo, neʼe ko te ʼuluaki foha ʼaia ʼo Sakopo mo Lasele. ʼI te temi ʼae neʼe fai ai e Lupeni te aga heʼe ʼaoga, neʼe puli ai tona ʼuhiga ʼuluaki tupu pea ko Sosefo leva ʼae neʼe ina maʼu te ʼuhiga ʼuluaki tupu. (Sen. 29:31-35; 30:22-25; 35:22-26; 49:22-26; 1 Klk. 5:1, 2) Kae, neʼe mole hifo mai te Mesia mai ia Lupeni peʼe ko Sosefo. Neʼe hifo mai te Mesia mai ia Suta, ia te foha tuʼulaga fa ʼo Sakopo pea mo Lea.—Sen. 49:10.
Senesi 29:31-35 Nee sio leva te Eteleno nee mole ofa ia Sakopo kia Lea; pea nee ina fakafanaunau leva ia Lea, kae nee ina fakapaa leva ia Lasele. 32 Nee faitama leva ia Lea, pea nee ina fanaui leva he tama, o ina fakahigoa leva ko Lupeni, koteuhi nee ina ui leva: Kua sio te Eteleno ki toku fakamalaloi. I te aho nei e ofa anai toku ohoana kia au. 33 Nee toe faitama leva ia ia, pea nee ina fanaui leva he tahi tama, pea nee ina ui leva: Kua iloi e te Eteleno e mole ofainai au, pea kua ina foaki mai kia au te tama aeni. Pea nee ina foaki leva kia ia te higoa ko Simeone. 34 Nee toe faitama leva ia ia, o ina fanaui leva he tahi tama, pea nee ina ui leva: I te faiaga leva aeni, e pipiki anai toku ohoana kia au, koteuhi kua au fanaui kia ia ni foha e tolu. Pea nee ina foaki leva ki te foha aia te higoa ko Levi. 35 Nee toe faitama leva ia ia, o ina fanaui leva he tahi tama, pea nee ina ui leva: I te faiaga aeni, e au fakavikiviki anai ki te Eteleno. Pea nee ina foaki leva ki te foha aia te higoa ko Suta. Pea nee gata leva tana fanaunau.
Senesi 30:22-25 Nee manatui leva e te Atua ia Lasele, pea nee ina tali leva tana kole, o fakafanaunau leva ia ia. 23 Nee faitama leva ia Lasele, pea nee ina fanaui leva he tama, pea nee ina ui leva: kua too e te Atua toku matagafua. 24 Pea nee ina foaki leva te higoa ko Sosefo ki tana tama, o ui: Ke toe foaki mai e te Atua kia au he tahi foha! 25 I te osi o te fanaui e Lasele ia tana tama ko Sosefo, nee ui leva e Sakopo kia Lapane: Tuku mai la ke au alu, ke au toe liliu ki toku api, ki toku fenua.
Senesi 35:22-26 I te nofo a Iselaele i te fenua aia, nee alu leva ia Lupeni o momoe mo Pila, ko te ohoana o tana tamai. Pea nee iloi leva e Iselaele te mea aia, pea nee mamahi osi tona loto. Ko te u foha o Sakopo nee toko hogofulu ma lua. 23 Ko te u foha ia Lea: ko te uluaki o Sakopo ko Lupeni, mo Simeone, mo Levi, mo Suta, mo Isakale, mo Sapulone. 24 Ko te u foha ia Lasele: ko Sosefo mo Pesamino. 25 Ko te u foha ia Pila; ko te fafine faifekau a Lasele: ko Tane mo Nefetali. 26 Ko te u foha ia Silipa, ko te fafine faifekau a Lea: ko Kate mo Asele. Ko te u foha aia o Sakopo, ae nee tupu kia ia i Patane-Alame.
Senesi 49:22-26 Ko Sosefo, ko te huli aia o he fuu akau fua. Te huli o he fuu akau fua ia tafa o he matapuna vai; e malaga anai ona vaa i te fuga kaupa. 23 Nee fakatagai ia ia e ni tagata fainahau, pea nee natou nahaui ia ia aki anatou nahau, pea nee natou kapu ia ia i tonatou fehia. 24 Kae nee tuu malohi aipe tana nahau, pea nee fakamalohii ona nima e te u nima o te Atua malohi o Sakopo: Koia ae nee liliu ai ia ia ko te tagata tauhi manu, mo te utu o Iselaele. 25 Ko te gaue ia ia a te Atua o tau tamai, ae e tokoni anai kia koe. Ko te gaue aia a te Mafimafi, ae e tapuaki anai kia koe, ki te u tapuakina o te atu lagi i oluga, ki te u tapuakina o te vai i lalo, ki te u tapuakina o te u huhu mo te fatu o te fafine. 26 E fakalaka te u tapuakina o tau tamai I te u tapuaki o aku tamai, o kaku ki te u tumutumu o te u mouga heegata. Ke hifo te u tapuaki aena ki te ulu o Sosefo, ki te tumutumu o te ulu o te aliki o ona tehina!
1 Koloniko 5:1, 2 Koteuhi nee malohi age ia Suta i ona tehina, pea nee tupu mai tona hakoga he hau, kae nee nofo te pule o te uluaki mo Sosefo.
Senesi 49:10 E mole fakamamao anai te pale fakahau ia Suta, pea mo te tokotoko fakaaliki maia nima o tona hakoga, o kaku ki te aho ae e ha ai anai te Silo (ae e tonu ke ina mau ia ia), pea e fakalogo anai kia ia te hahai fuli.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu
(Senesi 34:1-19) Ko Tina, te taahine ae nee fanaui e Lea kia Sakopo, nee alu leva o ahiahi ki te u taahine o te fenua. 2 Pea nee sio leva ia Siseme kia ia, foha o Amole, ko te hau o te fenua. Pea nee ina too leva te taahine, o momoe mo ia, pea nee ina fakamatagafuai leva ia ia. 3 Pea nee pipiki leva tona loto ki te ofafine o Sakopo ko Tina. Nee manako leva ia ia ki te taahine, pea nee poto leva ia ia i te palalau ki tona loto. 4 Pea nee ui leva e Siseme ki tana tamai ko Amole: Tuku mai te taahine aena ke au ohoana mo ia. 5 Nee logo leva ia Sakopo kua ina fakamatagafuai tona ofafine ko Tina; kae nee mole ina fai leva he mea, koteuhi nee nonofo ona foha i te u gaueaga mo te faga manu; pea nee talitali leva ia la ke natou toe liliu age. 6 Nee alu leva ia Amole, tamai a Siseme, kia Sakopo o palalau kia ia. 7 Pea nee toe liliu ake leva te u foha o Sakopo mai te gaueaga, o logo ki te mea ae kua hoko. Pea nee loto mamahi te u tagata aena pea nee lita kovi osi, koteuhi kua fai e Siseme he mea fakaufiufi i Iselaele, i tana momoe mo te ofafine o Sakopo. Koteuhi nee mole tonu ke fai te mea aena i Iselaele. 8 Kae nee palalau leva ia Amole kia natou, o ui: Kua pipiki te loto o toku foha ko Siseme ki takotou taahine; koia e au kole atu ai kia koutou ke koutou foaki mai ia ia ke ohoana mo toku foha. 9 E koutou fakatahi anai mo matou. E koutou foaki mai anai kia matou akotou taahine, pea e matou foaki atu anai kia koutou amatou taahine. 10 E koutou nonofo anai mo matou, pea e tuu anai te fenua o fakalogo atu kia koutou. Koutou nonofo i te fenua, o faikoloa i ai mo totogi ai ni okotou kele. 11 Pea nee ui leva e Siseme ki te tamai mo te u tuagaane o Tina: Koutou fakamolemole mai kia au, pea e au foaki atu anai te mea ae e koutou ui mai anai ki ai. 12 Koutou fakaha mai kia au he totogi lahi, mo ni meaofa lahi, pea e au foaki atu anai kia koutou te mea ae e koutou ui mai anai ki ai. Kae kehe pe ke koutou foaki mai te taahine ke ohoana mo au. 13 Nee tali leva e te u foha o Sakopo, o palalau fakakaka kia Siseme mo tana tamai ko Amole, o tupu kua fakamatagafuai e Siseme tonatou tuagaane ko Tina. 14 Nee natou tali leva kia naua: E mole feala ke matou foaki atu tomatou tuagaane ke ohoana mo he tagata heeki silikosisioi; koteuhi e fakaufiufi te mea aia kia matou. 15 Kae e feala anai ke matou tali te mea ae e kolua loto ki ai, mo kapau e koutou liliu anai o tatau mo matou, mo kapau e silikosisioi anai te u tagata fuli o koutou. 16 E matou foaki atu anai amatou taahine ke ohoana mo koutou, pea e matou too anai akotou taahine ke ohoana mo matou. E matou nonofo anai mo koutou, pea e tou fakatahi anai ko he hahai e tahi. 17 Kae kapau e mole koutou tali ke koutou silikosisio, pea e matou too anai tomatou tuagaane, pea e matou olo anai. 18 Nee tali lelei leva te fakatokatoka aia e Amole mo tona foha ko Siseme. 19 Pea nee mole tuai leva te fakahoko e te tupulaga te mea aia, koteuhi nee manako aupito ia ia ki te ofafine o Sakopo. Pea nee tuu ia ia ki mua i te fale katoa o tana tamai.
‘Kotou Liʼaki Te ʼu ʼAtua Matapule’
Ek 20:3-5 E mole ke mau anai ni atua kehe i oku mua. 4 E mole ke fau anai kia koe he fakatata maka, pee ko he paaki o he mea pe e ke mau i oluga o te atu lagi, pee ko he mea ae e ke mau i lalo i te kele, pee ko he mea e mau i te tai ae e malalo age i te kele. 5 E mole ke punou anai i mua o te u mea aia, pea e mole ke tauhi anai kia natou; koteuhi ko au ko te Eteleno, tou Atua, ko au ko he Atua e finenonofo, ae e ina tauteai te agakovi a te tamai ki ana fanau, o kaku ki te tolu mo te fa o te taitupu o natou ae e agatuu mai kia au,
Sen 35:1-4 Nee ui leva e te Atua kia Sakopo: Tuu ki oluga, o hake ki Petele, pea ke nofo i ai. E ke fakatuu anai i ai he aletale ki te Atua, ae nee ha kia koe i tau hola mai tou tehina ko Esau. 2 Pea nee ui leva e Sakopo ki tona famili, mo natou fuli ae nee nonofo mo ia: Koutou too maia koutou te u atua matapule fuli ae e mau ia koutou, pea koutou fakamaa mo fetogi okotou kofu. 3 E tou tuu anai ki oluga, pea e tou hake anai ki Petele. E au fakatuu anai i ai he aletale ki te Atua, ae nee ina tali taku kole i te aho o toku mamahi, pea nee nofo mo au i te ala ae nee au fagona ai. 4 Nee natou tuku leva kia Sakopo te u atua matapule fuli ae nee mau ia natou, mo te u hau ae nee pipiki i onatou taliga. Pea nee tanu leva e Sakopo te u mea aia i lalo o te fuu akau lahi ae e ovi ki Siseme.
Pes 97:10 Koutou ʼae ’e ’o’ofa kia Sehova, kotou fehiʼa ki te meʼa ʼae ʼe kovi. ʼE ina taupau te maʼuli ’o ʼana kau agatonu; mai te nima ’o te kau agakovi, ’e ina haofaki ia natou.