Kapite 123
“Koʼeni Te Tagata!”
ʼI TONA lave ʼaē kia ia ʼo tana aga pea mo tana ʼiloʼi ʼaē ʼe mole hana hala, neʼe toe faigaʼi e Pilato te tahi puleʼaki ke fakahāo ai ia Sesu. “ ʼE ʼi ai takotou agaʼi fenua, ko tana ʼui ʼaia ki te hahaʼi, ke ʼau tuku atu he tahi ʼi te Pāsikate.”
Pea ʼi te ʼi ai ʼo te tagata fai fakapō logona ʼi tona ʼu fale pilisoni, ʼe higoa ko Palapasi, neʼe ina fehuʼi ki te hahaʼi: “Ko ai ʼaē ʼe koutou loto ke ʼau tuku atu, ko Palapasi peʼe ko Sesu, ʼaē ʼe higoa ko Kilisito?”
Kaʼe ʼi tonatou fakanekeneke e te kau pelepitelo pule, neʼe kalaga te hahaʼi ke tuku age ia Palapasi kae matehi ia Sesu. Neʼe mole tuku te faiga ʼa Pilato. Moʼo tali age kia nātou, neʼe ina toe fehuʼi ki te hahaʼi: “Ko ai ʼaē ʼe koutou loto ke ʼau tuku atu ʼi te toko lua?”
“Ko Palapasi”, ko te kalaga ʼaia ʼa te hahaʼi.
“Koteā anai te meʼa ka ʼau fai kia Sesu, ʼaē ʼe higoa ko Kilisito?” ko te fehuʼi ʼaia ʼa Pilato, ʼi tona ōfo.
ʼAki te leʼo e tahi neʼe kalaga fēnei te hahaʼi: “Ke haʼi ia ia ki he pou!” “Haʼi ia ia ki he pou! Haʼi ia ia ki he pou!”
ʼI tana ʼiloʼi ʼaē ʼe loto te hahaʼi ke matehi te tagata ʼaē ʼe mole hana hala, neʼe fakaʼoʼono ia Pilato: “Koteā te kovi ʼaē neʼe fai e te tagata nei? Neʼe mole ʼau maʼu hana hala ʼe tonu ke matehi ai; ʼe ʼau tauteaʼi anai pea ʼe ʼau toe tuku age anai ia ia.”
Kae logope te ʼu faiga ʼa Pilato, ko te hahaʼi ʼi te kua kovi ʼaupito ʼo tonatou ʼiʼita, ʼi tonatou fakalaga e te kau takitaki lotu, neʼe mole tuku tanatou kalaga ʼaē: “Ke haʼi ia ia ki he pou!” ʼI te fakaʼāsili ʼo tonatou ʼiʼita e te kau pelepitelo, kua loto te hahaʼi ki he toto. Koteā leva te ʼui, neʼe hoki ʼosi atu pe ia ʼaho e nima, ko ʼihi ʼi te kau Sutea ʼaia neʼe lagi nātou kau ʼi tona tali ʼo kalaga fakafiafia ki ai ʼi tana hū faka Hau ʼaē ki Selusalemi! Kae ʼi te temi ʼaenī, kapau neʼe ʼi ai he kau tisipulo ʼa Sesu, ka neʼe mole nātou hā.
ʼI tana sio ʼaē ʼe mole he ʼuhiga ʼo tana ʼu faiga, kae kua malaga ai he maveuveu, neʼe toʼo e Pilato te moʼi vai pea fanofano ai ʼona nima ia muʼa ʼo te hahaʼi, ʼo ʼui maʼana: “ ʼE ʼau ʼātea ʼau ʼi te toto ʼo te tagata nei. ʼA koutou pe tona vakaʼi.” Pea neʼe tali e te hahaʼi fuli ki ai ʼo ʼui maʼa nātou: “Ke haʼu tona toto kia mātou pea mo ʼamatou fānau!”
Koia, ʼi tana fia fakafimālie te hahaʼi ka mole ina fai te meʼa ʼaē ʼe ina ʼiloʼi ʼe totonu, neʼe tuku e Pilato ke fai ki te loto ʼo te hahaʼi pea ina tuku age ai ia Palapasi. Neʼe ina toʼo ia Sesu pea neʼe ina faka huʼi tona kofu kae haha. Kae neʼe mole ko he haha ia e hage ko he haha māhani. Koʼeni te meʼa neʼe fakahā e te tohi (Journal de lʼAssociation des médecins américains) ʼo ʼuhiga mo te fakamamahi ʼaē ʼe fai ʼaki te huipi ʼi te kau Loma:
“Ko te meʼa haha māhani ʼaē ʼe fakaʼaoga ko te huipi nounou (flagrum peʼe flagellum) ʼe gaohi ʼaki te ʼu lauʼi kiliʼi pipi ʼe mole tatau tonatou ʼu loloa, neʼe fī peʼe tuku feiā pe, pea neʼe fakapipiki kiai ʼo fakavahavaha ia te ʼu fuaʼi lopa ukamea peʼe ko te ʼu kiʼi moʼi huiʼi akeno ʼe māsila lelei. (...) Pea ʼi te haha ʼaē e te kau solia loma ʼaki tonatou mālohi katoa pea mo liuliuga ki te tuʼa ʼo te tagata ʼaē ʼe tauteaʼi, ko te ʼu fuaʼi lopa ukamea ʼe nātou fakatupu te ʼu taulia ʼe loloto ka ko te ʼu lauʼi kiliʼi pipi pea mo te ʼu moʼi huiʼi akeno ʼe nātou tatala te kili. Pea ʼi te fai hoholo ʼo te haha ʼaia, ko te ʼu tatala ʼaia ʼe nātou haehae te ʼu kakano ʼaē ʼe lave ki te ʼu hui, ʼo hā ai te ʼu moʼi kakano toto.”
ʼI te ʼosi ʼo te fakamamahiʼi ʼaia, neʼe ʼave ia Sesu ki te fale ʼo te kovana, pea neʼe fekau ke ʼolo age kiai te kau solia katoa. Neʼe hoko atu e te kau solia tona fakalainoaʼi: ʼonatou fī te pale talatala ʼo ʼai ki te ʼulu ʼo Sesu. Pea nātou ʼai ki tona nima mataʼu te kaho pea mo kofuʼi ʼaki te pulupulu kula fakapōʼuli, ohage ko te ʼu pulupulu ʼo te ʼu hau. Pea nātou ʼui age ʼo manukinuki ki ai: “Mālo, hau ʼo te kau Sutea!” Pea nātou ʼanuʼanuhi pea mo nātou paki. ʼOnatou toʼo te kaho fefeka ʼaē ʼi tona nima pea nātou kinisi ʼaki tona ʼulu ʼo toe ʼāsili hū ai ki tona ʼulu te ʼu talatala māsila ʼo tona “pale” fakalainoa.
Ko te ʼalikiʼaga pea mo te faʼa kātaki fakaofoofo ʼaē neʼe fakahā e Sesu ʼi tona ʼu gaohi koviʼi ʼaia neʼe lave ʼaupito kia Pilato ʼo ina toe faigaʼi ai ke ina fakahāo ia Sesu. Koia neʼe ina ʼui ai ki te hahaʼi: “Koʼeni ʼe ʼau ʼaumai ia ia ki tuʼa kia koutou, koteʼuhi ke koutou ʼiloʼi ʼe mole ʼau maʼu ia te ia he hala.” ʼI te lagi manatu ʼa Pilato ka nātou sisio anai kia Sesu, ʼi tona kua ʼosi fakamamahiʼi, pea ʼe fakaʼofaʼofa ai leva kia nātou. ʼI te ʼai ʼo te pale talatala ki tona ʼulu pea mo tona fakakofuʼi ʼaki te pulupulu lanu kula, ko Sesu ʼaē kua tafe taʼataʼa tona fofoga pea mo te kua ʼiloga ʼaē ʼo te mamahi ia ia, neʼe haʼu kia muʼa ʼo te hahaʼi ʼaē kua loto fefeka. Pea ʼui ai leva e Pilato: “Koʼeni te tagata!”
Logope la te loloto ʼo tona kua lavea ʼi tona loto pea mo te kua vaivai ʼaupito ʼo te tagata ʼaia, ʼe ko ia ia ko te tagata ʼiloa ʼo te Hisitolia, ʼio, ko ia ko te tagata ʼaē ʼe lahi tokotahi ʼo te ʼu temi fuli. Ko te ʼalikiʼaga pea mo te fakatokatoka ʼa Sesu ʼe ko he fakaʼiloga ia ʼaia ʼo tona māʼoluga ʼo ia ʼo māʼiape la mo Pilato neʼe fakamoʼoni ki ai, heʼe hā mai ʼi tana ʼu palalau ia te fakaʼapaʼapa pea mo te fakaʼofaʼofa. Soane 18:39 ki te 19:5; Mateo 27:15-17, 20-30; Maleko 15:6-19; Luka 23:18-25.
▪ Koteā te puleʼaki neʼe fai e Pilato moʼo faigaʼi ke fakahāo ia Sesu?
▪ Neʼe feafeaʼi te faiga ʼaē ʼa Pilato ke ʼāteaina ia ia mai te maʼua fuli pe?
▪ E feafeaʼi koa te agaaga ʼo te haha ʼaē ʼe fai?
▪ ʼI te ʼosi ʼo tona haha, neʼe feafeaʼi te manukinukiʼi ʼaē ʼo Sesu?
▪ Koteā te tahi puleʼaki ʼaē neʼe fai e Pilato moʼo fakahāo ʼo Sesu?