ALATIKE AKO 46
KATIKO 17 “ʼE Au Loto Ki Ai”
Ko Sesu Totatou Pelepitelo Lahi Mo Manavaʼofa
“ʼE tou maʼu he pelepitelo lahi ʼe lotomahino ki ʼotatou vaivaiʼaga.”—HEP. 4:15.
TE MANATU TAFITO
Ko Sesu ʼe ko totatou Pelepitelo Lahi ʼae ʼe lelei age, koteʼuhi ʼe lotomahino kia tatou pea ʼe tokoni mai ia aluʼaga kehekehe.
1-2. (1) He koʼe neʼe fekauʼi ifo e Sehova tona ʼAlo ki te kele? (2) Kotea ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaeni? (Hepeleo 5:7-9)
KUA hili ki ai teitei taʼu ʼe 2 000, neʼe fekauʼi ifo e Sehova ʼAtua tona ʼAlo ʼofaina ki te kele. Kotea tona tupuʼaga? Neʼe loto e Sehova ke foaki e Sesu tona maʼuli moʼo totogi te tagata mai te agahala mo te mate, pea mo pulihi te ʼu fihifihia fuli ʼae ʼe tupu mai ia Satana. (Soa. 3:16; 1 Soa. 3:8) Neʼe toe iloʼi e Sehova ʼe tokoni anai te maʼuli ʼa Sesu ʼi te kele ke liliu ko he Pelepitelo Lahi ʼe lotomahino mo manavaʼofa. Neʼe kamata e Sesu tana gaue ʼaia hili tana papitema ʼi te taʼu 29 H.T.S.a
2 ʼI te alatike ʼaeni, ʼe tou vakaʼi anai pe neʼe tokoni feafeaʼi te ʼu aluʼaga ʼae neʼe hoko kia Sesu ʼi te kele, ke liliu ko he Pelepitelo Lahi ʼe lotomahino. ʼE maʼuhiga ke tou mahino ki ai, he ʼe faigafua ai anai hatatou faikole kia Sehova, pea mo nonofo ovi kia te ia, tafito moka tou mamahi ʼuhi ko ʼatatou lakahala.—Lau ia Hepeleo 5:7-9.
TE MAʼULI ʼO TE ʼALO ʼOFAINA ʼI TE KELE
3-4. Kotea te ʼu fetogi maʼuhiga neʼe hoko kia Sesu ʼi tana haʼu ki te kele?
3 Kua hoko ki te tokolahi ia tatou ni fetogi ʼi totatou maʼuli. Ohage la neʼe lagi tou mavae mai totatou fenua peʼe mai totatou famili mo kaumeʼa. ʼE feala ke faigataʼa te taʼi ʼu fetogi ʼaia. Kae neʼe heʼeki he fetogi neʼe tou fai ʼe tatau mo ʼae neʼe fai e Sesu. ʼI selo, neʼe ko ia te ʼuluaki ʼaselo mo maʼuhiga ʼaupito. Neʼe ʼofainaʼi e Sehova pea neʼe fiafia tuʼumaʼu pe ʼi tana gaue ʼi te “toʼomataʼu” ʼo te ʼAtua. (Pes. 16:11; Taag. 8:30) Kae ʼe ui ia Filipe 2:7 neʼe lotolelei ke ina “tuku ia meʼa fuli ʼae neʼe ina maʼu” ʼi selo ke haʼu ʼo maʼuli fakatahi mo te hahaʼi agahala ʼi te kele. Neʼe kau ai tona tuʼulaga maʼoluga.
4 Ke ke toe fakakaukauʼi te kamata mai ʼo te maʼuli ʼo Sesu ʼi te kele. Neʼe tupu ia Sesu ʼi he famili masiva. ʼE tou iloʼi te fahaʼi ʼaia ʼuhi ko te molaga ʼae neʼe fai e ʼana matuʼā ʼi tana ʼosi tupu. Neʼe nā momoli he ʼu kiʼi manulele ʼe lua. (Lev. 12:8; Luka 2:24) Ki muli age, ʼi te maʼu logo ʼa te Hau agakovi ko Helote ki te kua tupu ʼa Sesu, neʼe faiga ke ina matehi. Koia, neʼe feholaki te famili ki Esipito ʼo nonofo ai ʼi he kiʼi temi. (Mat. 2:13, 15) Neʼe kehe leva te maʼuli ʼo Sesu ʼi te kele ʼi ʼae ʼi selo.
5. Kotea ʼae neʼe tokagaʼi e Sesu ʼi tana ʼi te kele? Pea neʼe tokoni feafeaʼi ki ai te fahaʼi ʼaia ke liliu ko he Pelepitelo Lahi ʼe manavaʼofa? (Vakaʼi mo te pāki.)
5 ʼI te maʼuli ʼa Sesu ʼi te kele, neʼe sio ki te maʼuli mamahi ʼa te hahaʼi. ʼE mahino ia, neʼe ina logoʼi ohage ko te hahaʼi fuli te kafo mamahi moka mate he tahi neʼe ʼofa mamahi ai. Neʼe lagi sio ki te mate ʼo tana tamai tauhi ko Sosefo. Pea neʼe toe felaveʼi ia Sesu ʼi tana minisitelio mo he kau kilia, he kau kivi, he kau palalisia pea mo he ʼu matuʼā ʼe putu. Pea neʼe manavaʼofa kia natou ʼaia. (Mat. 9:2, 6; 15:30; 20:34; Mko. 1:40, 41; Luka 7:13) ʼE moʼoni, ʼi tana ʼi selo neʼe sio ifo ki te maʼuli mamahi ʼa te hahaʼi. Kae ʼi tana ʼi te kele leva, neʼe feala ke mahino lelei age ki te mamahi ʼae neʼe logoʼi e te hahaʼi. (Esa. 53:4) Pea ohage ko te hahaʼi fuli, neʼe toe gaʼegaʼe ia Sesu mo hoha pea mo lotomamahi.
Neʼe manavaʼofa ia Sesu ki te hahaʼi mo mahino ki ʼonatou mamahi (Vakaʼi te palakalafe 5)
ʼE LOTOMAHINO SESU KI TE HAHAʼI
6. Kotea ʼae ʼe tou ako mai te ʼu palalau fakata ʼa te polofeta ko Esaia ʼo ʼuhiga mo te lotomahino mo te manavaʼofa ʼo Sesu? (Esaia 42:3)
6 Lolotoga te minisitelio ʼa Sesu neʼe lotomahino ʼosi kia natou ʼae neʼe gaohi koviʼi e ʼihi. Neʼe ina fakahoko ai te lea fakapolofeta. ʼI te Koga Tohi-Tapu Fakahepeleo, ʼe tau fakatatau te hahaʼi ʼae ʼe malolohi mo maʼuʼuli lelei ki he ʼoloto ʼe fakavai lelei, peʼe ki he ʼu fuʼu ʼakau lalahi mo malolohi. (Pes. 92:12; Esa. 61:3; Sel. 31:12) Kae ʼe fakatatau te kau masisiva mo natou ʼae ʼe mamahi ki he kaho kua mapelu, pea mo he vavae ʼo he malama taki ʼe mu veliveli, pea kua vave mate. (Lau ia Esaia 42:3; Mat. 12:20) ʼAki te takitaki ʼa te ʼAtua, neʼe fakaʼaogaʼi e te polofeta ko Esaia te ʼu palalau fakata ʼaia moʼo fakaha fakatomuʼa te ʼofa ʼo Sesu, pea mo tona manavaʼofa ki te hahaʼi, ʼae neʼe meʼa noaʼi e ʼihi.
7-8. Neʼe fakahoko feafeaʼi e Sesu te lea fakapolofeta ʼa Esaia?
7 ʼI tana Evaselio, neʼe fakaha ai e Mateo neʼe fakahoko e Sesu te ʼu palalau ʼae neʼe tohi e Esaia. Neʼe tohi fenei e Mateo: “ ʼE mole ina fasiʼi anai te kaho ʼae kua mapelu pea ʼe mole ina matehi anai te vavae ʼae ʼe mu veliveli.” Neʼe fai e Sesu ni milakulo maʼa natou ʼae neʼe mamahi, peʼe maʼa natou ʼae neʼe mole kei ʼi ai hanatou ʼamanaki. Neʼe natou hage ko he kaho kua mapelu pea mo he vavae ʼe mu veliveli pea kua vave mate. Ohage la, neʼe ʼi ai te tagata neʼe kovi ʼosi tona kilia. Neʼe mole feala hona faitoʼo ke toe fakatahi mo tona famili mo ʼona kaumeʼa. (Luka 5:12, 13) Pea neʼe toe ʼi ai mo te tagata ʼae neʼe tuli mo ʼalelo vale. Fakakaukauʼi age muʼa te meʼa ʼae neʼe logoʼi e te tagata ʼaia moka sio ki te faipalalau ʼa te hahaʼi, kae mole mahino ki te ʼu meʼa ʼae ʼe natou lau. (Mko. 7:32, 33) Kae neʼe mole gata ai.
8 ʼI te temi ʼa Sesu, tokolahi te kau Sutea neʼe natou tui ko natou ʼae neʼe mahahaki mo maʼimoa, neʼe ko tonatou tautea ʼaia ʼuhi ko ʼanatou agahala peʼe ko te ʼu agahala ʼa ʼanatou matuʼā. (Soa. 9:2) Neʼe logoʼi e natou ʼaia ʼe mole honatou ʼuhiga ʼuhi ko te akonaki hala ʼaia. Kae neʼe fakamalolo natou e Sesu pea mo ina akoʼi age ʼe tokaga te ʼAtua kia natou. Neʼe fakahoko ai te lea fakapolofeta ʼa Esaia. Koia kotea ʼae ʼe tou ako mai te meʼa ʼae ʼe logoʼi e Sesu ʼo ʼuhiga mo tatou ia ʼaho nei?
9. ʼE fakaha feafeaʼi ia Hepeleo 4:15, 16 ʼe lotomahino moʼoni totatou Pelepitelo Lahi ʼae ʼi selo, ki te hahaʼi agahala?
9 Lau ia Hepeleo 4:15, 16. ʼE feala ke tou tui papau ʼe lotomahino tuʼumaʼu mai anai ia Sesu kia tatou. Kotea tona fakaʼuhiga? Ko he tahi ʼe lotomahino ʼe malave kia ia te ʼu mamahi mo te ʼu meʼa ʼae ʼe logoʼi e he tahi kehe. Ko te kupu Fakakeleka ʼae neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “lotomahino” ko tona fakaʼuhiga ʼe ina logoʼi moʼoni te mamahi mo te ʼu meʼa ʼe logoʼi e he tahi. Neʼe toe fakaʼaogaʼi pe e Paulo te kupu Fakakeleka ʼaia ia Hepeleo 10:34 moʼo fakaha ʼe tou manavaʼofa kia natou ʼae ʼe pilisoni. Ka tou lau te ʼu fakamatala ʼo te ʼu milakulo ʼa Sesu, ʼe tou tokagaʼi ai neʼe malave ʼosi kia Sesu ia te mamahi ʼa te hahaʼi. Neʼe mole ina fakamalolo pe ia te hahaʼi ʼuhi pe ko hona maʼua ke ina fai. Kae neʼe ʼofa moʼoni pea mo fia tokoni kia natou. Ohage la, ʼi tana fakamalolo te tagata kilia, neʼe feala pe ke ina fakamalolo mai mamaʼo, kae neʼe alu ia ʼo fāfā ki ai. ʼE lagi ko te hoki fāfā ʼaia ʼa he tahi ki te tagata kilia ʼaia talu mai ni lauʼi taʼu. Neʼe ʼave e Sesu te tagata tuli ke mamaʼo mai te logoaʼa ʼa te hahaʼi, pea neʼe ina fakamalolo ai. Pea neʼe haʼu he fafine neʼe fakahemala kia Sesu, ʼo palapalaʼi ʼona vaʼe ʼaki ʼona loʼimata pea mo holoholoʼi ʼaki tona lauʼulu. Neʼe fehiʼa he tagata Faliseo ki te fafine ʼaia. Kae neʼe palalau ia Sesu moʼo puipui ia ia, pea mo ina fakatonutonuʼi te tagata Faliseo. (Mat. 8:3; Mko. 7:33; Luka 7:44) ʼE ha mai ai neʼe tokagaʼi e Sesu ia natou ʼae neʼe mahahaki, peʼe ko natou ʼae neʼe agahala mamafa. Neʼe ina loto ke ʼomai kia te ia pea ke ina fakaha tona ʼofa kia natou. ʼE feala ke tou tui papau ʼe toe lotomahino ia Sesu kia tatou.
TOU FAʼIFAʼITAKIʼI TOTATOU PELEPITELO LAHI
10. Kotea te ʼu gaue neʼe fakahoko ia ʼaho nei moʼo tokoni ki te kau tuli pea mo te kau kivi? (Vakaʼi mo te ʼu pāki.)
10 ʼE tou fia mulimuli agatonu ia Sesu. Koia ʼe tou faiga ke tou fakaha totatou ʼofa pea mo manavaʼofa ki te hahaʼi. (1 Pet. 2:21; 3:8) Logo la ʼe mole feala ke tou fakamalolo he kau tuli peʼe ko he kau kivi, kae ʼe feala hatatou tokoni kia natou ʼi te faʼahi fakalaumalie. Ohage la, kua maʼu ʼi te temi nei he ʼu tohi ia lea ʼe 100 tupu ʼi te fakatuli. Pea kua fakaliliu he ʼu tohi maʼa te kau kivi ia lea ʼe 60. Pea ʼe tou toe maʼu he ʼu ʼata viteo ia lea ʼe 100 tupu ʼe fakamatala ai e he tahi te ʼu meʼa ʼae ʼe ha. Neʼe fakahoko te ʼu gaue ʼaia moʼo tokoni ki te kau tuli mo te kau kivi ke natou fakaovi kia Sehova pea mo tona ʼAlo.
Kua maʼu ʼatatou tohi ia lea ʼe 1 000 tupu
Fahaʼi hema: Ia lea ʼe 100 ʼi te Fakatuli
Fahaʼi mataʼu: Ia lea ʼe 60 tupu maʼa te kau kivi
(Vakaʼi te palakalafe 10)
11. ʼE fakaha feafeaʼi e te kautahi ʼa Sehova ia te manavaʼofa ʼo Sesu ki te hahaʼi fuli? (Gaue 2:5-7, 33) (Vakaʼi mo te ʼu pāki.)
11 ʼE faiga ia te kautahi ʼa Sehova ke tokoni ki te hahaʼi ʼo te ʼu fenua kehekehe. Ke ke manatuʼi hili te fakatuʼuake ʼo Sesu, neʼe ina foaki te laumalie maʼoniʼoni ke feala kia natou fuli neʼe fakatahitahi ki te ʼaho lahi ʼo te Penikosite, ke natou tahi logo ki te logo lelei ʼi ‘tana lea totonu.’ (Lau ia Gaue 2:5-7, 33.) ʼE mulimuli te kautahi ki te takitaki ʼa Sesu. Koia, ʼe ina foaki he ʼu tohi kua fakaliliu ia lea ʼe 1 000 tupu. Pea kua toe fakaliliu pe la ni tohi ʼi ʼihi lea kae mole kaugamalie natou ʼe palalau ai. Ohage la, tokosiʼi te hahaʼi ʼe palalau ʼi ʼihi lea ʼo te potu Noleto mo Saute ʼo Amelika. Kae kua fakaliliu he ʼu tohi ia lea ʼe 160 tupu ʼi te ʼu lea ʼaia ke feala ki te tokolahi hanatou logo ki te logo lelei. Pea kua toe fakaliliu ʼatatou tohi kia lea ʼe 20 tupu ʼi te ʼu lea Romani. Ko te toko lauʼi afe hahaʼi ʼe palalau ʼi te ʼu lea ʼaia, neʼe natou tali ia te moʼoni.
Fahaʼi hema: Ia lea ʼe 160 ʼi te potu Noleto mo Saute ʼo Amelika
Fahaʼi mataʼu: Ia lea ʼe 20 tupu ʼi te ʼu lea Romani
(Vakaʼi te palakalafe 11)
12. Kotea te tahi ʼu gaue ʼe fai e te kautahi ʼa Sehova maʼa tatou?
12 Neʼe mole gata pe te faiga ʼa te kautahi ʼa Sehova ke ina fakamafola ia te logo lelei. Kae ʼe toe tokoni kia natou ʼae ʼe tau mo ni tuʼutamaki fakanatula. ʼE lotolelei te toko lauʼi afe tehina mo tuagaʼane ke olo ʼo tokoni kia natou ʼaia. ʼE toe laga e te kautahi he ʼu fale fono ke akoʼi ai te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼofa ʼo te ʼAtua kia natou.
ʼE FEALA KE TOKONI MAI TOTATOU PELEPITELO LAHI
13. ʼE tokoni feafeaʼi mai ia Sesu?
13 Ko Sesu ʼe ko totatou tagata tauhi ovi lelei. Koia, ʼe tokaga ke tou maʼu te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga kia tatou ʼi te faʼahi fakalaumalie. (Soa. 10:14; Efe. 4:7) ʼI ʼihi temi, ʼe tou felaveʼi mo ni aluʼaga ʼe tou hage ai ko he vavae ʼe mu veliveli peʼe ko he kaho kua mapelu. ʼE feala ke tou lotovaivai ʼaupito ʼuhi he ʼe tou tau mo he mahaki ʼe kovi, pe neʼe tou fai he lakahala, pe neʼe tou tokakovi mo he tahi ʼi te kokelekasio. ʼE lagi kei tou mamahi pe, ʼo faigataʼa ai hatatou manatuʼi tafito tatatou ʼamanaki ʼi te ka haʼu. Kae ke ke manatuʼi ʼe sio ia Sesu ki te aluʼaga ʼae ʼe ke tau mo ia, pea ʼe mahino ki ʼau manatu loloto. Ko te manavaʼofa ʼaia ʼo Sesu, ʼe ina uga ai ia ia ke tokoni atu. Ohage la, ʼe ina foaki atu te laumalie maʼoniʼoni ke ke liliu ʼo malohi moka ke lotovaivai. (Soa. 16:7; Tito 3:6) Pea tahi, ʼe feala ke fakaʼaogaʼi e Sesu “he ʼu tagata ohage ko ni meʼa ʼofa” pea mo ʼihi tehina mo tuagaʼane moʼo fakalotomalohiʼi koe pea mo tokoni atu.—Efe. 4:8.
14. Kotea ʼe feala ke tou fai moka tou lotovaivai?
14 Kapau ʼe ke lotovaivai, ke ke fakakaukauʼi te gaue ʼe fai e Sesu ʼi tona ʼuhiga Pelepitelo Lahi. Ke ke manatuʼi neʼe mole fekauʼi ifo pe e Sehova ia Sesu ki te kele ke haʼu ʼo mate maʼa tatou, kae ke toe mahino lelei age ki te ʼu fihifihia ʼe tau mo te tagata agahala. Ka tou lotovaivai ʼuhi ko ʼatatou agahala, peʼe ko ʼotatou vaivaiʼaga, ʼe lotolelei ia Sesu ke tokoni mai “ ʼi tona temi totonu.”—Hep. 4:15, 16.
15. Kotea ʼae neʼe tokoni ki he tehina ke toe liliu mai ki te kokelekasio?
15 ʼE toe takitaki e Sesu ia tana hahaʼi moka natou kumi fakamalotoloto, pea mo tokoni kia natou, ʼae neʼe fakamamaʼo mai te faga ovi ʼa Sehova. (Mat. 18:12, 13) Tou vakaʼi te aluʼaga ʼae neʼe hoko kia Stefano.b Neʼe toʼo ʼi te kokelekasio pea hili taʼu ʼe 12, neʼe toe fia kau leva ki he fono. ʼE ina ui fenei: “Neʼe au ufiufi, kae neʼe au toe fia kau ki te famili ʼofa ʼo Sehova. Ko te kau tagata ʼafeā ʼae neʼe felogoi mo au, neʼe natou agalelei. ʼI ʼihi temi neʼe au lotovaivai, he neʼe au manatuʼi taku liʼaki ia Sehova. Kae neʼe fakamanatuʼi mai e te kau tagata ʼafeā ʼe loto e Sehova mo Sesu ke hoko atu ʼaku faiga. ʼI toku toe fakahu, neʼe fakatalitali fakafiafia au e te kokelekasio. Pea ki muli age, neʼe tali e toku ʼohoana ke fai hana ako Tohi-Tapu. Pea ia ʼaho nei, kua ma tauhi fakatahi kia Sehova.” ʼE mahino ia, ʼe fiafia totatou Pelepitelo Lahi ʼi tana sio ki tatatou tokoni kia natou ʼae ʼe fakahemala, ʼe natou toe liliu mai.
16. He koʼe ʼe ke lotofakafetaʼi lahi ki te fakanofo e Sehova he Pelepitelo Lahi manavaʼofa?
16 ʼI te maʼuli ʼa Sesu ʼi te kele, neʼe tokoni ki te tokolahi ʼi tona temi totonu. Ia ʼaho nei, ʼe feala ke tou falala ʼe ina foaki tuʼumaʼu mai pe anai te tokoni ʼae ʼe ʼaoga kia tatou. Pea ʼi te malama foʼou ʼe tokoni anai ki te hahaʼi fakalogo ke natou ʼateaina ʼosi mai te ʼu nunuʼa ʼo te agahala. ʼE tou lotofakafetaʼi lahi ki totatou ʼAtua ko Sehova, ʼae neʼe ina fakanofo ia tona ʼAlo ko hotatou Pelepitelo Lahi ʼe manavaʼofa, ʼuhi he neʼe ʼofa mamahi ia tatou.
KATIKO 13 Ko Totatou Faʼifaʼitakiʼaga Ko Kilisito
a Kapau ʼe ke fia maʼu he tahi manatu pe neʼe fetogi feafeaʼi e Sesu ʼi tona ʼuhiga Pelepitelo Lahi ia te pelepitelo lahi ʼae ʼi Iselaele, vakaʼi te alatike “Ke Maʼuhiga Kia Koe Tau Atolasio Kia Sehova ʼi Tona Fale Lotu Fakalaumalie” ʼi Te Tule Leʼo ʼo Oketopeli 2023, p. 26, pal. 7-9.
b Neʼe fetogi ʼihi higoa.