Guiropa libru de Reyes
9 Para bisendacaa profeta Eliseo tobi de ca xiiñiʼ ca profeta que ne rábibe laa: «Bixhii ndaaniluʼ ne guca purá, gucuaa frascu aceite riʼ ne guyé Ramot-Galaad. 2 Ora chindaluʼ raqué, biyubi Jehú, xiiñiʼ Jehosafat, xiiñiʼ Nimsí. Bidxiña ra nuunebe ca bíʼchibe ne gudxi laabe chinebe lii ndaaniʼ cuartu ni nuu dede dentru de ndaaniʼ yoo que. 3 Despué bindaateʼ aceite daʼ ndaaniʼ frascu ca íquebe ne gudxi laabe: “Ndiʼ nga ni ná Jehová: «Cabieeʼ lii para gácaluʼ rey stiʼ Israel»”. De racá bixheleʼ ra puertaʼ ne biree guxooñeʼ».
4 Para biree mozo stiʼ profeta que zeʼ Ramot-Galaad. 5 Ora yendabe, zuba ca xaíque stiʼ ejércitu que raqué. Para nabe: «Jefe, niaʼ ti razón para lii». Óraque gunabadiidxaʼ Jehú: «¿Tu para yaʼ?». Para nabe: «Para lii, jefe». 6 Óraque biasa Jehú ne guyuu ndaaniʼ yoo que. De raqué bindaateʼ mozo que aceite que íquebe ne guníʼ: «Ndiʼ nga ni ná Jehová, Dios stiʼ Israel: “Cabieeʼ lii para gácaluʼ rey stiʼ Israel, xquidxi Jehová. 7 Caquiiñeʼ gunduuxeluʼ familia stiʼ Acab, rey stiluʼ, ne naa zuquixeʼ rini stiʼ ca profeta stinneʼ ne stiʼ guiráʼ ca xpinni Jehová ni biiti Jezabel. 8 Guiráʼ ca de familia stiʼ Acab zati; zunduuxeʼ de ndaaniʼ guidxi Israel guiráʼ hombre* ni naca de familia stiʼ Acab, dede né ca ni qué zanda gaca defender ne ca ni qué gapa ti puestu risaca. 9 Zunduuxeʼ familia stiʼ Acab cásica binduuxeʼ familia stiʼ Jeroboán xiiñiʼ Nebat ne cásica binduuxeʼ familia stiʼ Baasá xiiñiʼ Ahíya. 10 Ne zo biʼcuʼ Jezabel lu layú stiʼ Jezreel, ne guirutiʼ zucaachiʼ laa”». De raqué bixheleʼ mozo que ra puertaʼ ne biree guxooñeʼ.
11 Ora biguetaʼ Jehú ra nuu ca xaíque ejércitu stiʼ rey que, gunabadiidxacaʼ laabe: «¿Nuu xi cayaca la? ¿Xi beeda guni loco ca ra nuuluʼ pue?». Para rábibe laacaʼ: «Maca nánnatu ximodo ca binni ca ne modo riniʼcaʼ». 12 Para nacaʼ: «¡Coʼ, gudxi laadu xi gúdxibe lii!». Óraque gúdxibe laacaʼ xi gudxi hombre que laabe: «Ndiʼ ne ndiʼ nga gúdxibe naa, ne despué guniʼbe: “Ndiʼ nga ni ná Jehová: «Cabieeʼ lii para gácaluʼ rey stiʼ Israel»”». 13 Ngue runi nagueendaca gucuaa cada tobi de laacabe xhaba, bichiaacabe ni xañeebe, lu ca escalón que ne bixhídxicabe cachu ne guníʼcabe: «¡Maʼ naca Jehú rey!». 14 De raqué biyubi Jehú xiiñiʼ Jehosafat, xiiñiʼ Nimsí, modo guuti Jehoram.
Ndaaniʼ guidxi Ramot-Galaad nga guyuu Jehoram ne guidubi guidxi Israel, yetindenécabe Hazael, rey stiʼ Siria. 15 Despué biguetaʼ Jehoram guidxi Jezreel para guianda ca herida stiʼ purtiʼ bininá ca siriu laa dxi gudindenebe Hazael, rey stiʼ Siria.
Para ná Jehú: «Pa nuutu pur naa la? cadi gudiitu lugar guiree guirutiʼ ndaaniʼ guidxi riʼ para cheʼ chitidxi ni ca ni nuu Jezreel». 16 Despué gudxiʼbaʼ Jehú lu carru stiʼ ne biree zeʼ Jezreel, purtiʼ raqué nuu Jehoram nexheʼ cayanda ca herida sti’, ne yeguuya Ocozías, rey stiʼ Judá, laabe. 17 Ora biʼyaʼ guardia* ni dxiʼbaʼ lu torre stiʼ Jezreel que zeeda ti grupu naroʼbaʼ de ca xpinni Jehú, guníʼ: «Cayuuyaʼ zeeda jma hombre». Óraque ná Jehoram: «Bisendacaa ti soldadu ni rié lu caballu ne gudxi laa chiguidxagalú laacabe ne guinabadiidxaʼ laacabe: “¿Zedadxitu la?”». 18 Para gudxiʼbaʼ ti soldadu que ti caballu ne biree zidxagalú laacabe ne ná rabi laacabe: «Ndiʼ nga ni ná rey: “¿Ñee zedadxitu la?”». Peru bicabi Jehú laabe: «¿Xiñee caniʼluʼ de “guendariuudxí”? ¡Dananda naa nga laani!».
De raqué guníʼ guardia que: «Yendá soldadu que de ra nuucabe, peru caʼruʼ guibiguetaʼ». 19 Para biseendaʼ rey que sti soldadu dxiʼbaʼ caballu, ne ora yendá ra nuucabe guníʼ: «Ndiʼ nga ni ná rey: “¿Ñee zedadxitu la?”». Peru bicabi Jehú laabe: «¿Xiñee caniʼluʼ de “guendariuudxí”? ¡Dananda naa nga laani!».
20 De raqué biʼniʼ avisar guardia que: «Yendabe dede ra nuucaʼ, peru caʼruʼ guibiguétabe. Ne xaíque stícabe zedagusá casi rusá Jehú, xnietu* Nimsí, purtiʼ loco laa para gusá». 21 Óraque guníʼ Jehoram: «¡Lacuu listu carru stinneʼ!». Ngue runi guluucabe listu carru stibe ni rinebe lu guerra, para biree Jehoram, rey stiʼ Israel, ne Ocozías, rey stiʼ Judá, zidxagalucaʼ Jehú, cada tobi dxiʼbaʼ lu carru stiʼ ni riné lu guerra. Bidxagalúcabe laabe lu layú stiʼ Nabot, jezreelita que.
22 Casi bi’ya’ Jehoram Jehú, guníʼ: «¿Zedadxiluʼ la? Jehú?». Peru bicábibe: «¿Ximodo naluʼ chuʼ guendariuudxí pa cayuni jñaaluʼ Jezabel jma cosa dxabaʼ* ne cayuni guiráʼ brujería stiʼ?». 23 Oraqueca bidiiné Jehoram carru stiʼ vuelta para bixooñelú ne rábibe Ocozías: «¡Biábanu lu ti trampa, Ocozías!». 24 Para gucuaa Jehú arcu stiʼ ne bindaabe ti flecha Jehoram, biaʼsi galaa deche Jehoram gucuá flecha que. Biree flecha que neza ra nuu ladxidoʼbe ne biábabe ndaaniʼ carru stibe. 25 Para ná Jehú rabi Bidcar, ti oficial stiʼ: «Gundisaʼ laabe ne bilaa laabe lu layú stiʼ Nabot, Jezreelita que. ¿Rietenaláʼdxiluʼ dxi zinándanu Acab, bixhózebe, lu carru de guerra* stinu la? Dxi que bizeeteʼ Jehová xi chiguizaacabe ora guníʼ: 26 “Ndiʼ nga ni ná Jehová: «Biiyaʼ bixhiiluʼ rini stiʼ Nabot ne stiʼ ca xiiñiʼ neegueʼ, nga runi gunna dxiichiʼ zuquixeʼ lii ni bíʼniluʼ riʼ —ná Jehová— ne laaca lú layú riʼ zuneʼ ni»”. Nga runi gundisaʼ laabe ne bilaa laabe lu layú ca, ti gácani casi guníʼ Jehová».
27 Ora biʼyaʼ Ocozías, rey stiʼ Judá, ni cazaaca que, bixooñelú neza ni riaana gaxha de yoo ni napa jardín que. (Despué, guzananda Jehú laabe ne guníʼ: «Né laabe laguuti». Para bininácabe laabe lu carru stibe neza zebe Gur, ti lugar ni nuu gaxha de Ibleam. Peru qué ñaanadxibe dede yendabe Meguidó ne raqué gútibe. 28 Para yené ca mozo stibe laabe Jerusalén ndaaniʼ ti carru ne bicaachicabe laabe ra gaʼchiʼ ca bixhozebiidabe,* ndaaniʼ Xquidxi David. 29 Guca Ocozías rey stiʼ Judá dxi maʼ ziné Jehoram, xiiñiʼ Acab, 11 iza de cayuni mandar).
30 Ora yendá Jehú Jezreel, gunna Jezabel ni. Ngue runi bitieebe lube color nayaaseʼ,* biguudabe guicha íquebe ne guleelube neza ra ventana que para guyadxibe xagueteʼ. 31 Ora ziyuu Jehú ra puertaʼ guidxi que, rábibe laa: «¿Xi tal xa Zimrí, hombre biiti señor stiʼ?». 32 Ora gundisalú Jehú para guyadxí neza ra nuu ventana que, gunabadiidxaʼ: «¿Tu nuu pur naa? ¿Tu laa?». Oraqueca biiyadxí chupa o chonna hombre ni runi dxiiñaʼ ndaaniʼ palaciu que laabe dede luguiáʼ que. 33 Óraque guniʼbe: «¡Lacuubí laabe!». Para guluubícabe Jezabel. Dede biacha* rini stibe guriá yoo ne ladi ca caballu que, ne gudiʼdiʼ Jehú luguiabe. 34 Despué de ngue, guyuu Jehú, gudó ne güeʼ, de raqué guníʼ: «Laguni favor lachindisaʼ gunaa yuudxuʼ ca ne lagucaachiʼ laa, purtiʼ xiiñiʼ rey laabe». 35 Peru, ora zindísacabe laabe para gucaachicabe laabe, maʼ nisi bichuga íquebe, ñeebe ne nabe nexheʼ raqué. 36 Ora biguetaʼ ca hombre que ra nuube para gábicaʼ laabe xi bíʼyacaʼ, guniʼbe: «Racá guca cumplir ca diidxaʼ ni gudxi Jehová Elías tisbita que, hombre ni runi xhiiñaʼ: “Zo biʼcuʼ xpeela Jezabel lu layú stiʼ Jezreel. 37 Ne lu layú stiʼ Jezreel zaca ca dxitaladi Jezabel abono para lu layú, ti zacá guirutiʼ guiníʼ «Jezabel ndiʼ»”».