ARTÍCULO DE ESTUDIU 44
CANCIÓN 138 Ti corona sicarú nga guicha toope
Zanda chuʼluʼ nayecheʼ neca maʼ huaniisiluʼ
«Neca maʼ huaniisicaʼ zudiirucaʼ cuananaxhi» (SAL. 92:14).
TEMA
Xiñee nabé risaca nga chuʼ ca xpinni Cristu ni maʼ huaniisi nayecheʼ ne xi zanda gúnicabe para cadi gusaana de chúʼcabe nayecheʼ.
1, 2. ¿Ximodo ruuyaʼ Jehová ca hermanu ni maʼ ziniisi ne qué rusaana de gúnicaʼ ni nabe? (Salmo 92:12-14; laaca zanda gúʼyaluʼ imagen).
NUU lugar nabé rusisácabe ca binni ni maʼ huaniisi. Peru laaca nuu lugar ra qué riná binni guihuinni pa maʼ huaniisi. Guzéʼtenu ti ejemplu, casi peʼ guʼyaʼ ca binni ni maʼ huaniisi guiree ti guicha toope íquecaʼ nagueendaca ráxhacaʼ ni. Peru cadi pur gáxhacabe ni zusaana de guireecani. Ni bizéʼtenu riʼ rusihuínnini nagana nga guiene tuuxa maʼ ziniisi.
2 Yanna, ¿ximodo ruuyaʼ Bixhózenu ni nuu guibáʼ ca hermanu ni maʼ ziniisi yaʼ? (Prov. 16:31). Ruchaaga laacabe casi yaga ni rudii stale cuananaxhi (biindaʼ Salmo 92:12-14). Ne biaʼsi nga ni ruchaaga Jehová laacabe. Ca yaga ni maʼ xadxí nuu nápacani stale bandaga ne stale guieʼ. Tobi de ca yaga ni jma ridxagayaanu ne guizáʼ sicarú nga ni láʼ cerezo de flor japonés, ribani yaga riʼ jma de ti mil iza. Cásica ca yaga riʼ, ca xpinni Cristu ni maʼ huaniisi guizáʼ sicarúcabe, jmaruʼ si nezalú Jehová. Cadi ca guicha toope si stícabe nga ruuyaʼ Jehová, sínuque ruuyabe ca cualidad sicarú ni nápacabe. Ruuyabe qué rusaana ca hermanu ni maʼ huaniisi de gúnicaʼ xhiiñabe né stale gana ora nuucaʼ galán ne ora cadíʼdicaʼ lu guendanagana.
Casi ca yaga ni maʼ xadxí de nabani ne rudii cuananaxhi, zaqueca nga zeeda gaca ca hermanu ni maʼ huaniisi, guizáʼ sicarúcabe nezalú Jehová ne qué rusaana de iquiiñeʼ laacabe. (Biiyaʼ párrafo 2).
3. Bizeeteʼ ximodo biquiiñeʼ Jehová caadxi de ca xpinni ni maʼ huaniisi para gaca ni racalaʼdxiʼ.
3 Qué rusaana Jehová de gusisaca laanu neca maʼ huaniisinu.a Stale biaje riquiiñebe ca xpínnibe ni maʼ huaniisi para guni ni racaláʼdxibe. Guzéʼtenu caadxi ejemplu. Maʼ huaniisi Sara ora gudxi Jehová laa zapa ti xiiñiʼ ne de laa zaree ti guidxi risaca ne de familia stiʼ zeeda Mesías (Gén. 17:15-19). Laaca maʼ huaniisi Moisés dxi bidiibe laa ti dxiiñaʼ risaca, cuee ca israelita de guidxi Egipto (Éx. 7:6, 7). Ne laaca maʼ huaniisi apóstol Juan ora biquiiñebe laa para gucaa gaayuʼ libru ni zeeda lu Biblia.
4. Casi riete lu Proverbios 15:15, ¿xi cualidad zacané ca hermanu ni maʼ huaniisi gudxiilucaʼ ca guendanagana sticaʼ? (Laaca zanda gúʼyaluʼ imagen ca).
4 Stale guendanagana nga rapa binni ora maʼ ziniisi. Peru dede cuxidxihuiiniʼ ti hermana ora guníʼ ca diidxaʼ riʼ: «Lácaxa tutiica nga rigola». Nuu ti cualidad ni zacané ca hermanu ni maʼ huaniisi gudxiilucaʼ ca guendanagana ni gápacaʼ, laani nga: guendanayecheʼb (biindaʼ Proverbios 15:15). Lu artículo riʼ zadúʼyanu xi zanda guni ca hermanu para cadi gusaana de chuʼcaʼ nayecheʼ. Laaca zadúʼyanu ximodo zanda gacané congregación laacabe. Peru ante, zadúʼyanu xiñee raca nagana para laanu chuʼnu nayecheʼ ra maʼ ziniisinu.
Ti cosa ni zacané ca ni maʼ huaniisi gudxiilucaʼ ca guendanagana ni gápacaʼ nga chuʼcaʼ nayecheʼ ne cadi guireecaʼ gana. (Biiyaʼ párrafo 4).
XIÑEE ZÁNDACA GACA NAGANA PARA CA BINNI HUANIISI CHUʼCAʼ NAYECHEʼ
5. ¿Gunáʼ nga ca cosa ni zándaca cuee gana laanu ora maʼ ziniisinu?
5 ¿Gunáʼ nga ca cosa ni zándaca cuee gana laanu ora maʼ ziniisinu yaʼ? Zándaca ziuʼnu triste purtiʼ maʼ qué zanda gúninu ca cosa ni bíninu dxiqué. O zándaca guiníʼ íquenu pabiáʼ galán bibáninu dxi nahuiininu purtiʼ guyuʼnu nazaaca (Ecl. 7:10). Ti hermana láʼ Ruby guníʼ: «Dede para guiniibeʼ riuubaʼ lade, guizáʼ raca nagana para naa gacuaʼ lari. Qué randa gucaaʼ media ñeeʼ purtiʼ qué randa rindisaʼ ñeeʼ, ti cosa ni cadi nagana guni ti binni. Cumu guizáʼ riuubaʼ nayaʼ ne maʼ qué randa runiibeʼ ca bicuininayaʼ la? maʼ raca nagana para naa guneʼ stale cosa». Ti hermanu ni biʼniʼ dxiiñaʼ Betel ni láʼ Harold, guníʼ: «Nuu biaje ridxiicheʼ purtiʼ maʼ qué randa runeʼ ca cosa ni riuuladxeʼ guneʼ. Gucaʼ ti binni ni nabé riuulaʼdxiʼ guni ejerciciu, ne guizáʼ guyuuladxeʼ quiteʼ béisbol. Ora riguítedu béisbol, riníʼcabe “¡Lagutiidiʼ pelota ca Harold para guni ganarnu!”. Peru zuluaʼsiaʼ maʼ qué zanda gundaa pelota ca yanna».
6. a) ¿Xi xcaadxi cosa zándaca cuʼ laanu triste? b) ¿Xi zanda gacané ca hermanu ni maʼ huaniisi guiníʼ íquecaʼ pa naquiiñeʼ gusaanacaʼ de gusacaʼ carru? (Laaca zanda gúʼyaluʼ lu revista riʼ artículo ni láʼ «¿Ñee naquiiñeʼ gusaana de gusayaʼ la?»).
6 Zándaca guireeluʼ gana purtiʼ maʼ qué zanda gúniluʼ ca cosa ca stúbiluʼ. Ne zacá rizaaca ni ora caquiiñeʼ gapa tuuxa laanu o naquiiñeʼ chindézanu ra lidxi tobi de ca xiiñinu. O zándaca pur maʼ huaranu o pur maʼ huaxiéʼ ridúʼyanu maʼ qué randa rusanu carru o chuunu stúbinu paxaraa. ¡Pabiáʼ triste, ¿njaʼ?! Peru ti cosa ni zanda gacané laanu pa maʼ qué randa rúninu ca cosa ni riuuláʼdxinu gúninu dxiqué nga guietenaláʼdxinu nabé risácanu para Jehová ne para xcaadxi binni. Laaca nánnanu riene Jehová ximodo cayuni sentirnu. Ruuyabe pabiáʼ nadxiinu ne rusisácanu laabe ne zaqueca ca hermanu stinu (1 Sam. 16:7).
7. ¿Xi zacané laanu cadi chuʼnu triste pa riníʼ íquenu maʼ qué zadúʼyanu dxi guinítiluʼ guidxilayú malu riʼ?
7 Sti cosa ni zanda cuʼ laanu triste nga guiníʼ íquenu maʼ qué zadúʼyanu dxi guinítiluʼ guidxilayú malu riʼ. Ni zacané laanu cadi chuʼnu triste nga guietenaláʼdxinu né stale paciencia cabeza Jehová guedandá dxi gunitilú guidxilayú malu riʼ (Is. 30:18). Ne cusihuínnibe paciencia purtiʼ cudiibe tiempu binni para gunibiaʼcaʼ laabe ne quixhe íquecaʼ gúnicaʼ ni nabe (2 Ped. 3:9). Nga runi, ora chuʼnu triste, galán guiníʼ íquenu guiráʼ binni, dede né familia stinu, purtiʼ laaca zanda guicaacaʼ ndaayaʼ pur paciencia stiʼ Jehová ante gueeda fin stiʼ guidxilayú riʼ.
8. ¿Xi zándaca gueeda guni ca binni ni maʼ huaniisi pur ca guendanagana ni nápacaʼ?
8 Guiranu, pa joven laanu o maʼ huaniisinu, ora guni sentirnu nuunu triste zándaca guininu o gúninu xiixa ne despué gaca arrepentirnu pur laani (Ecl. 7:7; Sant. 3:2). Ne nga peʼ nga ni bizaaca Job, ti hombre ni qué nixeleʼ de Dios. Cumu guizáʼ naná nuube la? biquiiñebe caadxi diidxaʼ ni qué nusihuinni respetu (Job 6:1-3, nota). Ne laaca zándaca pur ti guendahuará gúninu o guininu xiixa ni cadi biaʼnu gúninu o guininu. Peru cadi purtiʼ si maʼ huaniisinu o huaranu guiníʼ íquenu gastiʼ naca guininu diidxaʼ ni guniná sti binni o síñenu laacaʼ gaca ca cosa ca modo rábinu. Ne pa gudiʼnu cuenta bininanu tuuxa la? nagueendaca guyúbinu gutiidiláʼdxibe ni bíninu laabe (Mat. 5:23, 24).
CONSEJU NI ZACANÉ LAANU PARA CADI GUSAANA DE CHUʼNU NAYECHEʼ
¿Xi zanda gacané laanu para cadi gusaana de chuʼnu nayecheʼ neca nápanu guendanagana pur maʼ huaniisinu? (Biiyaʼ párrafo 9 hasta 13).
9. ¿Xiñee galán gudiʼnu lugar gacanécabe laanu? (Laaca zanda gúʼyaluʼ ca imagen ca).
9 Gudiʼnu lugar gacanécabe laanu (Gál. 6:2). Zándaca zaca nagana para laanu gudiʼnu lugar gacanécabe laanu. Ti hermana láʼ Gretl, guníʼ: «Stale biaje qué rinaʼyaʼ gacanécabe naa purtiʼ runeʼ sentir zudieeʼ dxiiñaʼ laacabe. Yené tiempu naa guiziideʼ gacaʼ humilde ne guieneʼ caquiiñeʼ chuʼ tu gacané naa». Peru ora gudiʼnu lugar gacané xcaadxi laanu, rudiʼnu lugar binni ni cayacané laanu ca chuʼ nayecheʼ (Hech. 20:35). Ne laanu laaca riuʼnu nayecheʼ ra guidúʼyanu pabiáʼ nadxiicabe ne rizaaláʼdxicabe laanu.
(Biiyaʼ párrafo 9).
10. ¿Xiñee galán gudiʼnu xquixe peʼ ca ni gacané laanu? (Laaca zanda gúʼyaluʼ imagen ca).
10 Gudiʼnu xquixe peʼ ca ni racané laanu (Col. 3:15; 1 Tes. 5:18). Ora runi xcaadxi xiixa pur laanu, riéchenu, neca nuu biaje riaandaʼ laanu gudiʼnu xquixe peʼ laacabe. Peru pa guxidxinenu laacabe ne gudiʼnu xquixe peʼ laacabe la? zacanenu laacabe guni sentírcabe rusisácanu ni rúnicabe pur laanu. Leah nga ti hermana ni rapa ca hermanu huaniisi ni nuu Betel, sicaríʼ guniʼbe: «Rusaana tobi de ca hermana ni rapaʼ caadxi guiʼchihuiiniʼ ra rudii xquixe peʼ naa pur rapa laa. Neca chupa chonna si diidxaʼ cani peru rusihuínnicani pabiáʼ nadxiibe naa. ¡Guizáʼ riuuladxeʼ ora rúnibe ni! Riuaaʼ nayecheʼ ne runeʼ sentir rusisácabe ni runeʼ pur laabe».
(Biiyaʼ párrafo 10).
11. ¿Ximodo zanda gacanenu xcaadxi binni? (Laaca zanda gúʼyaluʼ imagen ca).
11 Gacanenu xcaadxi binni. Ora riguixhe íquenu gudiʼnu de ni nápanu, tiempu stinu ne stipa stinu para gacanenu xcaadxi binni, zacaneni laanu cadi guiníʼ íquepenu ca guendanagana stinu. Ti proverbio africano ruchaaga ca binni huaniisi casi ca libru ni guizáʼ ruundaʼ binni ni nuu ndaaniʼ ti biblioteca. Peru pa nexheʼ si ti libru la? qué zanda gusiidini xcaadxi. Nga runi, galán gácanu casi ca libru ni guizáʼ ruundaʼ binni, ne gusíʼdinu ca joven ca ni nánnanu ne zaqueca gábinu laacaʼ guiráʼ ni maʼ bizaacanu lu xquendanabáninu. Galán guinabadiidxanu laacabe xiixa ne gucaadiaga chaahuinu ni gábicabe laanu. Gusiénenu laacabe ni jma galán zanda gúnicabe ne ni jma zusiecheʼ laacabe nga guzuubacabe stiidxaʼ Jehová. Ne ra gúninu ni laaca ziuʼnu nayecheʼ purtiʼ caguixhedxinu ladxidóʼcabe ne caguʼnu gana laacabe (Sal. 71:18).
(Biiyaʼ párrafo 11).
12. ¿Xi cayabi Jehová ca xpinni ni maʼ huaniisi lu Isaías 46:4? (Laaca zanda gúʼyaluʼ imagen ca).
12 Guinábanu Jehová gudii laanu stipa. Neca riuu ora ridxáganu o ridxaga xquendabiaaninu, peru Jehová qué rirá stipa stiʼ ne qué ridxaga (Is. 40:28). Cumu guizáʼ nápabe stipa ne qué rirá ni la? riquiiñebe stipa stibe para gacanebe ca xpínnibe ni maʼ huaniisi ni qué rixeleʼ de laabe (Is. 40:29-31). Laapebe cayabibe laacaʼ zacanebe laacaʼ (biindaʼ Isaías 46:4). Ne siempre runi Jehová ni maʼ guníʼ (Jos. 23:14; Is. 55:10, 11). Guizáʼ riuʼnu nayecheʼ ora runi orarnu ne ora ridúʼyanu pabiáʼ nadxii Jehová laanu ne racané laanu.
(Biiyaʼ párrafo 12).
13. Casi ná 2 Corintios 4:16-18, ¿xi cadi naquiiñeʼ guiaandaʼ laanu? (Laaca zanda gúʼyaluʼ imagen ca).
13 Cadi guiaandaʼ laanu zedandá dxi zaree ca guendanagana ni rapa binni ora maʼ ziniisi. Ora guiénenu zedandá dxi zaree ca cosa ni runiná laanu racaneni laanu guni huantarnu. Ne Biblia cayabi laanu zedandá dxi maʼ qué ziuu guendayooxhoʼ ne maʼ qué zaca huaranu (Job 33:25; Is. 33:24). ¡Pabiáʼ ratadxí ladxidoʼno ne riéchenu gánnanu huidxegá si maʼ qué zaca huaranu, zápanu stipa ne zabáninu galán ndaaniʼ paraísu ne nga zacané laanu cadi guiníʼ íquenu jma galán bibáninu dxiqué! (Biindaʼ 2 Corintios 4:16-18). Yanna, ¿ximodo zanda gacané xcaadxi laanu yaʼ?
(Biiyaʼ párrafo 13).
¿XIMODO ZANDA GACANENU CA BINNI NI MAʼ HUANIISI?
14. ¿Xiñee risaca guinínenu ne chigánnanu ca hermanu ni maʼ huaniisi?
14 Gúninu stipa gatigá chigánnanu laacabe ne guinínenu laacabe pur teléfono (Heb. 13:16). Ca binni ni maʼ huaniisi runi sentircaʼ nuucaʼ stúbicaʼ. Ti hermanu láʼ Pierrec, guníʼ: «Cumu guidubi dxi nuaaʼ ndaaniʼ yoo la? rireeʼ gana. Nuu biaje runeʼ sentir nacaʼ casi ti lión maʼ huaniisi ni deguyoo: cadxiichi ne puru buelta si cudii ndaaniʼ jaula stiʼ». Ora rigánnanu ca hermanu ni maʼ huaniisi rusihuínninu risácacabe para laanu ne nadxiinu laacabe. Zándaca guyuu biaje gudixhe íquenu guinínenu o nigánnanu ti hermanu de congregación stinu ni maʼ huaniisi, peru qué ñúninu ni. Cumu guiranu nuu xhiiñanu, ¿xi zacané laanu gúninu ca cosa «ni jma risaca», casi chigánnanu ca hermanu ni maʼ huaniisi yaʼ? (Filip. 1:10). Ti cosa ni zacané laanu nga quíxhenu ti alarma ni gusietenalaʼdxiʼ laanu naquiiñeʼ guséʼndanu ti mensaje o naquiiñeʼ guinínenu tuuxa hermanu ni maʼ huaniisi. Ne ora quixhe íquenu chigánnanu laacabe, galán quíxhenu xi dxi chuunu para cadi guiaandaʼ ni laanu.
15. ¿Xi zanda guni ca joven ne ca ni maʼ huaniisi?
15 Yanna, pa nácaluʼ joven, zándaca guiníʼ íqueluʼ, xi zanda güíneluʼ ca binni ni maʼ huaniisi ne xi zanda gúnitu juntu. Peru galán cadi guiníʼ ique xhaataluʼ ni, ni naquiiñeʼ gúniluʼ nga gácaluʼ ti buen amigu (Prov. 17:17). Guniné laacabe diidxaʼ ante guzulú ca reunión ca ne zaqueca ora guilúxecani. Zanda guinabadiidxuʼ laacabe, gunáʼ nga textu ni jma riuuláʼdxicabe o guiníʼcabe xiixa ni bizaacabe dxi nahuiinicabe ni bisixidxi laacabe. Sti cosa ni zanda gúniluʼ nga guni invitarluʼ laacabe para gúʼyatu programa sti JW Broadcasting®. Laaca zanda gacaneluʼ laacabe de xcaadxi modo, guzéʼtenu chupa chonna ejemplu, zanda gacaneluʼ laacabe gaca actualizar tableta o celular stícabe ne guni descargárcabe ca publicación ni chigaca estudiar lu reunión. Ti hermana láʼ Carol cayabi laanu ti cosa ni zanda gúninu: «Biʼniʼ invitar laacabe guninécabe lii xiixa ni riuuláʼdxiluʼ. Neca maʼ huaniiseʼ guizáʼ riuuladxeʼ guneʼ cosa ni rusiecheʼ naa. Riuuladxeʼ chaaʼ paxaraa, chisiéʼ, chitahuaʼ ne laaca riuuladxeʼ guuyaʼ ca ni bizáʼ Jehová». Sti hermana láʼ Maira, guníʼ: «Tobi de ca xhamigaʼ napa 90 iza, jma maʼ huaniisibe para naa, dídibe 57 iza luaʼ. Peru stale biaje nin qué riníʼ iqueʼ panda iza nápabe, purtiʼ rúnidu cosa juntu ni rusiecheʼ laadu casi guidúʼyadu xiixa película. Ora caquiiñeʼ xiixa conseju riaaʼ ra nuube ne laaca ruyúbibe naa ora caquiiñebe xiixa conseju».
16. ¿Xiñee jneza nga chinenu ca hermanu ni maʼ huaniisi doctor?
16 Chinenu laacabe ra nuu doctor. Zanda chinenu laacabe ca cita stícabe ne laaca zanda guiaananenu laacabe para chuʼnu seguru gaca tendércabe jneza (Is. 1:17). Laaca zanda gucaʼnu ni gabi doctor laacabe. Sicaríʼ guníʼ ti hermana láʼ Ruth: «Ora stubeʼ riaaʼ doctor qué runi tratárcabe naa jneza. Nuu biaje rábicabe naa “Ndaaniʼ íqueluʼ nuu guendahuará ca”. Peru ora riné tuuxa naa, maʼ gadxé si modo runi tratárcabe naa. Guizáʼ rudieeʼ xquixe peʼ ca hermanu ne ca hermana ni ribee tiempu para chinecaʼ naa ra nuu doctor».
17. ¿Ximodo zanda gacanenu ca hermanu ni maʼ huaniisi guni predicarcaʼ?
17 Guni predicarnenu laacabe. Nuu biaje maʼ qué gapa ca hermanu ni maʼ huaniisi stipa para guni predicarcaʼ de yoo pur yoo. ¿Ñee maʼ gudixhe íquenu guni invitarnu laacabe para guni predicarnenu laacabe né exhibidor la? Dede zanda chinenu ti silla para cuícabe. ¿O ñee maʼ gudixhe íquenu chiguninenu laacabe estudiu la? Dede zanda chinenu estudiante stinu ra lídxicabe. Ca ancianu zanda quixhe íquecaʼ cueecaʼ grupu ra lidxi ca hermanu ni maʼ huaniisi ti zacá ganda guni predicar ca hermanu ca. Risaca guiráʼ stipa ni gúninu para gacanenu laacabe purtiʼ zusihuínninu rusisácanu laacabe (Prov. 3:27; Rom. 12:10).
18. ¿Xi zadúʼyanu lu sti artículo ca?
18 Maʼ bisietenalaʼdxiʼ artículo riʼ laanu nadxii Jehová ne ca hermanu de congregación ca binni huaniisi. Dxandíʼ nga nagana ora maʼ zigola binni, peru zanda chuʼnu nayecheʼ purtiʼ cayacané Jehová laanu (Sal. 37:25). ¡Pabiáʼ ratadxí ladxidoʼno gánnanu zedandá dxi zabáninu nayecheʼ casi qué huayuu dxí guibáninu. Yanna, ¿pa laapenu cayápanu tuuxa de familia stinu ni maʼ huaniisi, ti xiiñinu o ti xhamígunu ni huará yaʼ? ¿Xi zacané laanu cadi gusaana de chuʼnu nayecheʼ? Lu sti artículo ca zacábinu pregunta ca.
CANCIÓN 30 Xhamiguaʼ, Bixhozeʼ ne Dios stinneʼ
a Biiyaʼ videu ni láʼ Nabé risaca ca hermanu stinu ni maʼ huaniisi. Ni zeeda lu jw.org ne lu JW Library®.
b IDEA RISACA: Ora riuʼnu nayecheʼ rusihuínninu tobi de ca cualidad stiʼ espíritu santu (Gál. 5:22). Nga runi, para guibáninu nayecheʼ, naquiiñeʼ gaca xhamígunu Jehová.
c Maʼ bidxaa lá binni riʼ.