Ya Mo agu Apai Nafuda Ngbatunga Aboro
Atingidi Nyasi?
“SA DAGBA biama nga ga bange agu aboro du rogo zegino naraka rogo rungo, bange aguyo ki du nga 1,300,000,000 naraka wa du yo nibasasa kurii dorari sa rogo marã Amerikani rogo uru sa, na 1,000,000,000 kingia bange aguyo ainonga ka gedapai na ka kehe ya, na agu akurayo 1,300,000,000 arengbanga ka gbia gigiri mbirimbiri ime te na 1,000,000,000 nakoba be gomoro warago naagira.” Wogu waraga pangbanga agumbaha Ireland yo tipa gupai namanga rogo zegino.
Nagbere gupai nga, aboro arengbanga ka gbia agu ziga nika zeresa agu apai nyeanye kindi nafuda ngbatunga aboro rogo zegino te! Gu fudifudiapai re nawira gupai nga, si ima gbera kisusi ho oni akparia gupai ni nga, badungu agu aboro narungo gumba yo payo rogo gu tingidapai du kuari re, i nga agu adee gbiati agude adunga gene beyo ka banda tiyo be gi fudifudiapai re ya. Anga si ni bagbegberepai nga, zavura kina awere, rogo gi 21 kama agarã re, kura aboro “nagbarasapa badungu agu arengo du be akurayo na a’uru dunduko adunga bagedaha tini ya tee”?—The State of the World’s Children 2000.
“Vovo Zegino Nika Ye Mbata fu Nyasa gu Rikaaboro Naraka Awere”
Gu riigbu nga The United Nations Children’s Fund afura tipa gu kido duhe nani ki ya, ‘i rengbe arengba ka dia gu gbegbereapai kusayo gi fudifudiapai naye nani kurii aboro re.’ Gi riigbu re aya wee gi kereapai gi badungu aboro ahihe awere re “aimanga du ni gupai nika zanganga manga ya te, watadu ni gupai adunga ba ariaha tini ya te.” Nirengo, gu riigbu re aima tingida “aboro dunduko ya i moibangiriyo tipa vovo zegino nga gu nika ye mbata fu nyasa gu rikaaboro naraka awere.” Gi riigbu re na gu maabangirise nga, gi vovo zegino re nikangia gu zegino ngbatunga aboro nika du rogoho “zanga rungo, zanga kparakapai dagba aboro, zanga zuũ na zanga akaza.”
Gupai nangarasa ngbatunga agu aboro nagumba ngbatunga agu apai re nga, zavura kina awere, gupai namanga nga, aboro gu duho namanga nyanyakii asunge rogo ngera fuo aboro ka zeresa gu fudifudiapai namanga yo ni sangbana “agu avura namanga ti mburu akuraha nga gu nawira digidoho tini te.” Ni kpiapai, vuru gu 15 agarã susi, gu riigbu du rimoho nga the Chernobyl Children’s Project, “afu undo rogo mangasunge ka zeresa gu rungo dungu akama agude aambu behe be gu kaza nga kenisa naye ni sangbana gu kere uturo ahe nagbadi kurogo wege ho gu gbigiwi nangia ga Chernobyl asu ni.” (The Irish Examiner, April 4, 2000) Rengo ngaha, nga, agu ariigbu namangasunge ka undo aboro, naundo aboro aundo gbe nirengo nga gu badungu aboro narungo be sangbana vura na agu gberango naye ni sangbana gu mangaapai nga ga zegino.
Wa vura duhe wo, agu aboro rimisi tiyo kurogo ngbatunga agu a’asadatise nga ga weneringise ka undo aboro re nga aperengo. I ima ino gupai nga, gu fudifudiapai aboro “agbia tiyo nani ima rengba na arago dunduko na ki ima dua tarãha nyanyakii kisusi gu si adu mbata fu agarã bawe kusayo.” David Begg, nga bangere kurii gu riigbu nga the Irish charity Concern, nayaa, “amangisunge fu undo, agu aboro nasongoda gu sunge re gbiati agu aboro nafu undo, aima mangaha zaaza” ho ime akangbii ahiisi arago ni Mozambique yo. Ko agbia gupai kuti ni nga, “Ono ani nisarani arengbanga ka sovura na diabese kuti ngbatunga gu banaru agberango re te.” Nibipa gu undo i amanga asadatise Afirika yo ka fuhe fu aboro, ko aidi kuti gupai nirengo nga: “Gu bete amaabangirise duho tipa diabese kumbatayo rogo gipai re wa kina agu abaro naki ho si ambeda ni ka bisa.” Dungu aboro rengbe ka berã gupai nga, gi fugo re nga gurusigurusi gupai namanga rogo zegino dunduko.
Ya mo ruhe aru fu rani ani moibangirani tipa gu “vovo zegino nika ye mbata fu nyasa gu rikaaboro naraka awere” nga gu aboro amaabangiriyo tipaha? Wa vura duhe nga daha ada i tambua agu aboro na’asada tiyo rogo weneringise ka undo akurayo, nirengo, si daada ani wisigi gu kura maabangirise du kia tipa gu vovo zegino kina ruru mangaapai gbiati pazereda nika du rogoho. Ziazia Kekeapai nafura tipa gu maabangirise re, a wa ani ka wisigoho rogo gu paparaha naye re.
[Gu kpiahe du ti kpewaraga 2 aye be]
Kpewaraga 3, agude: UN/DPI Photo by James Bu