Bed Ma Cwinyi Nwang Pien Jehovah Tye Kwedi!
“Bed oteka ma cwiny nwang; pe komi omyel. . . . Pien Rwot Lubangani tye kwedi.”—YOC. 1:9.
1, 2. (a) Kit mene ma bikonyowa me lweny ki atematema? (b) Itwero gonyo te lok ni niye-ni nining? Mi lapor.
TIC pa Jehovah keliwa yomcwiny madit adada. Ento kadi bed kit meno, pekki ma gudo dano ducu-ni gudo wan bene dok waromo ‘neno can pi lubo kit ma atir.’ (1 Pet. 3:14; 5:8, 9; 1 Kor. 10:13) Wek walweny ki atematema magi i yo maber, mitte ni wabed ki niye kacel ki tekcwiny.
2 Niye obedo gin ango? Lakwena Paulo ocoyo ni: “Niye aye ma moko gin ma dano geno, en gin ma niangowa maber ni, jami ma pe gineno komgi gitye.” (Ibru 11:1) Nyig lok me leb Grik ma kigonyo ni ‘moko gin ma dano geno-ni’ polle kimaro tic kwede iwinye me biacara dok pol kare nyuto ni gin moni wang ma obedo pa ngat moni i anyim. I yo acel-lu bene, jo ma gitye ki niye ni Lubanga bicobo cikkene gibedo ki gen ni gibinongo gin ma giketo gengi iye. Niyewa weko wabedo ki tekcwiny ni wabineno kit ma cikke ma watye ki gen iye ma kicoyo pigi i Baibul-li gibicobbe kwede, dok bene watye ki gen i kom lok pa lunebi kadi bed lokgi-ni peya ocobbe.
3, 4. (a) Tekcwiny obedo gin ango? (b) Yo acel mene ma waromo jingo kwede ki niyewa kacel ki tekcwinywa?
3 Tekcwiny kigonyo tere ni obedo “nwang cwiny i yo me cwiny, kit ma wawinyo kwede ki i cwinywa, ki dong lok kacel ki timo gin moni labongo lworo kadi bed ariya mo ongolle nyo watye i peko.” (The New Interpreter’s Dictionary of the Bible) Ka cwinywa nwang, ci nongo watek dok pe walwor.—Mar. 6:49, 50; 2 Tem. 1:7.
4 Niye ki tekcwiny gubedo kit ma pigi tego adada. Ket kong ni waniang ni myero wadong niyewa ento cwinywa pe nwang kono? Dano mapol ata ma kicoyo lok komgi i Baibul guweko lanen maber i kit me bedo ki niye kacel ki tekcwiny. Pi meno, yo acel me jingo niyewa kacel ki tekcwinywa aye me nyamo lanen pa jo mogo ki kin jo magi.
JEHOVAH PE OWEKO YOCWA
5. Gin ango ma onongo Yocwa myero otim wek ocob ticce?
5 Kong dong wadwoku wiwa cen i cencwari 35 angec. Mwaki pyera angwen dong okato nicakke ma Jehovah olaro kwede Luicrael milion mapol ata ki i opii i lobo Ejipt. Lanebi Moses aye otelo wigi. Ma mwakane oromo 120, en oneno Lobo ma Kiciko Pire-ni ki ka mabor, ci oto i wi Got Nebo. Ngat ma oleyo kakare aye Yocwa, dano ma “opong ki cwiny me ryeko.” (Nwo. 34:1-9) Luicrael onongo dong gicok mayo lobo Kanaan. Wek en ocob ticce me telo Luicrael, Yocwa onongo mito ryeko pa Lubanga. Dok bene myero en onyut niye i kom Jehovah dok obed ma cwinye nwang.—Nwo. 31:22, 23.
6. (a) Yocwa 23:6 cuko cwiny me bedo ki tekcwiny me timo gin ango? (b) Pwony ango ma wanongo ki i Tic pa Lukwena 4:18-20 ki dong Tic pa Lukwena 5:29?
6 Ryeko, nwang cwiny, kacel ki niye ma Yocwa onyuto i kare me mayo lobo Kanaan-ni nen calo ojingo cwiny jo Icrael. Ento, medo i kom tekcwiny me lweny ki lumonegi, Luicrael onongo bene gimito tekcwiny ma kiromo wacci pe nen ki woko, tekcwiny me timo gin ma Yocwa mito ni gutim. I agikki me kwone, i kare ma tye ka ciko jo Icrael, en owaco ni: “Wucung matek kun wulubo gin ducu ma gicoyo i buk me cik pa Moses, pe wungak wudok i yo tung acuc nyo yo tung acam.” (Yoc. 23:6) Wan bene wamito tekcwiny wek wawiny Jehovah kare ducu. Man kwako kare mogo ma dano gimito ni watim gin ma pe rwatte ki miti pa Lubanga. (Kwan Tic pa Lukwena 4:18-20; 5:29.) Ka walego bot Jehovah, ci en bikonyowa me bedo ki tekcwiny ma kit meno.
KIT MA WAROMO WEKO KWOWA WOK MABER
7. Ngo ma Yocwa onongo myero otim wek oti ticce ki nwang cwiny dok ocob kakare?
7 Wek wabed ki nwang cwiny me timo miti pa Lubanga, omyero wakwan Lokke ci waket i tic. Meno aye gin ma kiwacci Yocwa otim i kare ma oleyo ka wang Moses, ni: “Bed oteka ma lacwinye nwang, bed ma igwokke ka lubo cik ma yam laticca Moses ociki kwede. . . . Buk man me cik pe bia ki i dogi, ento ibibedo ka lwodone i cwinyi dyeceng ki dyewor, wek igwokke ka lubo gin ducu ma gicoyo iye-ni. Kit meno bimiyo itiyo ki ryeko, dok kwoni wok maber.” (Yoc. 1:7, 8, NW) Yocwa olubo tira meno, ci ‘kwone owok maber.’ Ka wan bene watimo kumeno, ci wabibedo ki nwang cwiny dok wabicobo ticwa i tiyo tic pa Lubanga.
Ginacoya me mwaka 2013: ‘Bed oteka ma cwinyi nwang, Jehovah Lubangani tye kwedi.’—Yoc. 1:9
8. Ginacoya me mwaka 2013 kikwanyo ki i buk mene, dok itamo ni ginacoya man bikonyi nining?
8 Cwiny Yocwa nen calo ojing adada i kare ma Jehovah owacce ni: “Bed oteka ma cwinyi nwang; pe komi omyel, pe cwinyi oryangnge, pien Rwot Lubangani tye kwedi ka ma iwoto iye ducu.” (Yoc. 1:9) Jehovah bene tye kwedwa. Pi meno, omyero komwa ‘pe omyel, cwinywa pe oryange’ kadi bed watye i atematema matek nyo pe. Ma dong pire tek loyo aye lok ni: ‘Bed oteka ma cwinyi nwang, Jehovah Lubangani tye kwedi.’ Lok man ma tye i Yocwa 1:9 ni kityeko yerone me bedo ginacoya me mwaka 2013. Lok man bijingo cwinywa pi mwaka lung, ki dong lok kacel ki tic pa jo mukene ma gubedo ki niye ki nwang cwiny.
GUNYUTO NWANG CWINY ITIMO MITI PA LUBANGA
9. I yo mene ma Rakab onyuto kwede niye kacel ki nwang cwiny?
9 I kare ma Yocwa ocwalo lurot piny aryo i lobo Kanaan, Rakab, dako ma malaya-ni okanogi woko ci onyuto yo mapat bot lumony pa kabaka me Jeriko. Pi niyene kacel ki nwang cwinye, en kacel ki wadine gubwot i kare ma Luicrael gumayo Jeriko. (Ibru 11:30, 31; Yak. 2:25) Rakab oweko kwone me apoli apoli-ni wek etim gin ma Jehovah mito. Jo mukene ma gudoko Lukricitayo bene gubedo ki niye, nwang cwiny, dok guloko kit me kwogi wek gitim jami ma yomo cwiny Lubanga.
10. Gin ango ma Ruth otimo me bedo i woro me ada, dok adwogi maber ango ma en onongo?
10 Ma dong Yocwa oto, Ruth, ma obedo anyira Moab-ni ocung matek me nyuto tekcwinye pi woro me ada. Pien cware onongo obedo Laicrael, en nen calo onongo tye ki ngec mo manok i kom Jehovah. Naomi, ma onongo bedo i Moab dok tye dako to ki bene daa Ruth-ni omoko tamme me dok cen i Beterekem, i lobo Icrael. I kare ma gitye i yo, Naomi obedo ka bako doge bot Ruth ni odok cen bot lutugi, ento Ruth ogamo ni: “Pe ibed ka lega ni aweki, nyo ni adok cen awek lubo kori . . . jo tuwu gibibedo jo tuwa bene, dok Lubangani bibedo Lubangana.” (Ruth 1:16) Ruth pe oloko tamme. Lacen, Boaj, ma obedo wat pa Naomi-ni onyomo Ruth, ma onywalo latin awobi ci odoko daa pa Daudi ki pa Yecu bene. Ada, Jehovah goyo laane i kom tic me nwang cwiny kacel ki niye.—Ruth 2:12; 4:17-22; Mat. 1:1-6.
JO MAPOL GUKETO KWOGI KA MADING!
11. I yo ango ma Yekoyada gin ki Yekoceba gunyuto kwede ki nwang cwiny, dok adwogine obedo ningo?
11 Niyewa kacel ki cwinywa doko tek ka waneno kit ma Lubanga konyo kwede jo ma giketo mitine kacel ki konyo omegigi bedo mukwongo. Me lapore, tam kong i kom Lalamdog Madit Yekoyada gin ki dakone Yekoceba. I kare ma Kabaka Akajia oto, minne Atalia oneko lutino ker ducu kono Yoaci keken aye obwot ci Atalia ogamo ker woko. Yekoyada gin ki Yekoceba guketo kwogi ka mading kun gilaro kwo pa Yoaci, wod pa Akajia dok gukane pi mwaki abicel. I mwaka me abirone, Yekoyada oketo Yoaci odoko kabaka ci oweko kineko Atalia woko. (2 Luker 11:1-16) I ngeye, Yekoyada okonyo Kabaka Yoaci me roco ot pa Lubanga. Ma Yekoyada oto ki mwaka 130, kiyiko en i kin luker “pien en obedo ka tiyo tic maber i Icrael, kun tiyo pi Lubanga ki ot legane.” (2 Tekwaro 24:15, 16) Medo i kom meno, tic me nwang cwiny ma Yekoyada gin ki dakone gutimo-ni ogwoko doggola ma Meciya myero oa ki iye cakke ki i kom Daudi.
12. Ebed-melek onyuto nwang cwiny nining?
12 Ebed-melek, laco ma gikolo, ma onongo tiyo i ot pa Kabaka Jedekia, oketo kwone ka mading pi Jeremia. Kabaka omiyo Jeremia i cing rwodi me Juda, ma guloko lok goba i kom Jeremia ni mito mayo ker ci kibole i wang it ma opong ki coto wek oto kunnu. (Jer. 38:4-6) Kadi bed man onongo keto kwone ka mading pien onongo pe kimaro Jeremia, Ebed-melek obako doge bot Jedekia ma ka lanebi Jeremia. Jedekia oye ci ocwalo Ebed-melek ki co 30 me laro Jeremia. Kun tiyo ki Jeremia, Lubanga owaco bot Ebed-melek ni en pe bito ka Lubabilon gubino ka turo Jerucalem. (Jer. 39:15-18) Lubanga miyo mot bot jo ma ginyuto nwang cwiny i tiyo ticce.
13. I yo ango ma lutino awobe adek me Ibru-ni gunyuto kwede nwang cwiny, dok lanengi-ni romo konyowa nining?
13 I kine ka mwaki 600 ma peya kinywalo Kricito, lutino awobe adek ma gin Luibru, ma giworo Jehovah gunongo mot pi nwang cwiny kacel ki niyegi. Kabaka Nebukadnejar olwongo ludito ducu me Babilon dok owaccigi-ni guwor cal me jabu ma eyubo. Ngat ma pe bitimo man bito, gibibole i ruk mac ma lyet adada. Awobe Ibru adek-ki guloko i yo me woro bot Nebukadnejar ni: “Lubangawa ma waworo-ni bitwero larowa ki i ruk mac mukur malyet-ti; dok en bene bilarowa kwanyowa woko ki i cingi, in kabaka. Ento ka ce pe, myero in kabaka inge maber ni, wan pe wabiworo lubangani dok pe wabiworo cal lubanga me jabu ma itiyo ci icibo ocung likung-ngi.” (Dan. 3:16-18) Ma lubbe ki kit ma kitito kwede i Daniel 3:19-30, laro lutino awobe adek magi pud dong obedo me yomcwiny adada. Kadi bed ni pe kibiburowa ni kibibolo i ruk mac mukur ma lyet adada, ento i kine mukene warwatte ki jami ma keto gwoko gennewa ka mading. Ento bene waromo bedo ki gen ni Lubanga bigoyo laa i komwa pi bedo ki niye kacel ki nwang cwiny.
14. Ma lubbe ki Daniel cura 6, Daniel onyuto nwang cwiny nining, dok adwogine obedo ningo?
14 Daniel onyuto niye kacel ki nwang cwiny i kare ma lumone gubito Kabaka Dario ni oket cik ni ka kibinongo “ngat mo ka lega bot lubanga nyo ka woro dano mukene ma pe in kabaka, pi nino pyeradek, dano macalo meno gibibolo woko i kin lwak labwor.” I kare ma Daniel oniang ni kiketo cing i cik meno, en otugi a cutcut “ocito i ode odonyo i kicikane ma tye malo ma tye ki wang dirica, ci oyabo dirica ma okemo yo tung Jerucalem; ci obedo ka rumo conge piny ka lega kun miyo pwoc bot Lubangane tyen adek nino ki nino, kit macalo yam con kong obedo ka timone-ni.” (Dan. 6:6-10) Kibolo Daniel i kin lwak labwor kadi bed ni onyuto nwang cwiny, ento Jehovah olarre woko.—Dan. 6:16-23.
15. (a) Akwila gin ki Pricikila guweko lanen ango me nwang cwiny ki niye? (b) Lok ma Yecu owaco i Jon 13:34 ni te lokke ngo, dok Lukricitayo mapol gunyuto mar ma kit meno nining?
15 Baibul wacci Akwila gin ki Pricikila ‘gudyero kwogi pi laro kwo pa Paulo.’ (Tic. 18:2; Rom. 16:3, 4) Gin gunyuto nwang cwiny kun gitimo gin ma Yecu owaco ni: “Amiyowu cik manyen, ni, wumarre kekenwu; wumarre kekenwu macalo ceng amarowu.” (Jon 13:34) Cik ma Kimiyo bot Moses waco ni ngat moni myero omar lawote kit ma marre kwede kekene. (Levi. 19:18) Ento cik ma Yecu omiyo-ni tye cik “manyen,” pien cik-ki wacci omyero wato pi jo mukene, kit ma Yecu oto kwede-ni. Lukricitayo mapol gunyuto mar ma kit meno ki nwang cwiny kun ‘gidyero kwogi’ pi luye luwotgi wek lumonegi pe guket awano i komgi nyo gunekgi.—Kwan 1 Jon 3:16.
Lukricitayo me kare macon pe guworo laloc me Roma
16, 17. Kitemo niye pa Lukricitayo mogo i kare macon nining, dok man rom aroma ki gin mutimme i kom Lukricitayo me karewa-ni nining?
16 Calo Yecu, Lukricitayo me kare macon guworo Jehovah ki nwang cwiny. (Mat. 4:8-10) Gin gukwero woro laloc me Roma ki wango odok ma ngwece kur bote. (Nen cal ma tye i pot karatac 10.) Daniel P. Mannix ocoyo i bukke ma wi lokke tye ni Those About to Die [Jo ma Kicok Nekogi] ni, “Lukricitayo manok keken aye gukwero, kadi bed ni i dye bar onongo tye keno tyer ma mac bedo ka lyel i wiye pi Lukricitayo magi me wango odok ma ngwece kur-ri. Gin ma onongo mitte ki bot mabuc moni aye ni en myero opwor odok-ki i mac ma tye ka lyel-li ci kimiye waraga dok kigonye woko. Dok bene onongo kitito bote kore kore ni en pe tye ka woro laloc me Roma; ento ye mere kekeni laloc me Roma obedo lubanga. Kadi bed kumeno, Lukricitayo manok adada aye guye timone wek gibed agonya.”
17 Lukricitayo ma kitweyogi i buc i kare pa Nazi, i lobo Germany, ma onongo kimito nekogi woko-ni kiminigi kare me loko tamgi wek gubed angonya ka ce guye keto cinggi ni pe dong gimito woro Jehovah. Jo manok keken aye guketo cinggi. I lweny ma obedo i Rwanda i kare mukato angec, Lucaden ma gitye Tutsi ki Hutu gugwoko luwotgi. Atematema ma kit man mito nwang cwiny ki niye.
NGE NI JEHOVAH TYE KWEDWA!
18, 19. Lanen mene me niye kacel ki nwang cwiny ma ginonge i Baibul dok giromo konyowa i ticwa me tito kwena?
18 Pud dong watye ki mot madit i kare-ni ni Lubanga ominiwa tic me tito Kwena me Ker-ri ki dong loko dano me doko lulub kor Yecu. (Mat. 24:14; 28:19, 20) Pud dong cwinywa yom ni Yecu owekiwa lanen maber adada! En “owoto i kin gangi madongo ki matino kun tito dok nyuto lok me kwena maber i kom ker pa Lubanga.” (Luka 8:1) Calo Yecu, wamito nwang cwiny ki niye wek watit Kwena me Ker-ri. Kikony pa Lubanga, waromo bedo ki nwang cwiny calo Nua. En obedo “latit lok me kit ma atir” i “lobo pa jo ma pe gilworo Lubanga,” ma onongo kicok tyekone woko i pii aluka-ni.—2 Pet. 2:4, 5.
19 Lega konyowa me medde ki tic me tito kwena-ni. Kigamo lega pa lupwonnye mogo pa Yecu i kare ma gulego ni myero ‘gitit lok pa Lubanga ki tekcwiny labongo lworo.’ (Kwan Tic pa Lukwena 4:29-31.) Ka ce ilworo tito kwena i ot ki ot, leg bot Jehovah ci en bigamo lega ni wek ibed ki niye matek kacel ki nwang cwiny.—Kwan Jabuli 66:19, 20.a
20. Macalo lutic pa Jehovah, kony ango ma watye kwede?
20 Pe yot me timo miti pa Lubanga ka watye i atematema. Ento, pe watye kenwa. Lubanga tye kwedwa. Wode, ma en aye Lawi kacokke bene tye kwedwa. Watye bene ki Lucaden luwotwa ma welgi kato 7,000,000 kulu i twok lobo lung. Kun waribbe kacel kwedgi, wamedde wunu ki bedo ki niye ka nongo watito kwena maber-ri kun wiwa pe wil i kom ginacoya me mwaka 2013 ma wacci: ‘Bed oteka ma cwinyi nwang, Jehovah Lubangani tye kwedi.’—Yoc. 1:9.
a Pi lanen mukene me nwang cwiny, nen pwony ma wi lokke tye ni “Bed Oteka ma Cwinyi Nwang” i Wi Lubele me Febuari 1, 2012.