Wi Lubele ma i LAIBRARI ME INTANET
Wi Lubele
LAIBRARI ME INTANET
Acholi
  • BAIBUL
  • BUKKE
  • COKKE
  • w14 2/1 pot 5-7
  • Ngat ma Tye I Nge Lweny ki Deno Can

Vidio mo pe kany.

Timwa kica, peko mo manok otimme i kom vidio.

  • Ngat ma Tye I Nge Lweny ki Deno Can
  • Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah—2014
  • Wi lok matinotino
  • Pwony macok rom
  • LANYUT ME KARE ME AGIKKI
  • TURO TIC PA CATAN WOKO
  • Kit Ma Wangeyo Kwede Ni Watye “I Kare me Agikki”
    Lubanga Tika Ada Paro Piwa?
  • Kitiyo ki Cente Trilion Mapol me Lweny—Okelo Adwogi Ango?
    Pwony Mukene
Wi Lubele Tito pi Ker pa Jehovah—2014
w14 2/1 pot 5-7

LOK MA I POK NGEYE | LWENY MA OLOKO LOBO

Ngat ma Tye I Nge Lweny ki Deno Can

I Novemba 11, 1918, Lweny me I me wi lobo ogik. Cato wil ocung, dano gukato ka myel i dye gudo. Ento yomcwiny man pe orii pi kare malac. Can mukene marac adada makato muduku oleyo kaka lweny me wi lobo.

Two mo marac adada ma kilwongo ni two aburu me Spain omako lumony i lobo France i Juni 1918. Two man oneko jo mapol adada. Me labolle, i nge dwe manok keken, two man oneko lumony me Amerika i lobo France makato ma kicelogi acela. Lumony gudok ki two aburu-ni i lobogi i nge lweny man, ma oweko onya oyotoyot i twok lobo ducu.

Mwaki ma olubo lweny meno opong ki kec kacel ki can lim. Pol pa lobbe ma i Ulaya onongo gitye i kec i kare ma lweny ogik i 1918. I 1923, cente me lobo Germany onongo konye pe. I nge mwaki abicel, rwom me kwo odok piny i twok lobo lung pienni cente onongo pe i cing dano. Ki dong me agikkine, i 1939, lweny me aryo me wi lobo ocakke​—ci omedde ki ka ma lweny me acel-li ogik iye. Anga ma okelo pekki magi ma gubedo ka lubbe aluba-ni?

LANYUT ME KARE ME AGIKKI

Lok pa lunebi konyowa me niang gin mumiyo jami mogo ma pigi tego gutimme con i tekwaro pa dano, calo Lweny me I me Wi Lobo. Yecu Kricito otito ni “rok bilweny ki rok wadi,” ki bene kec ki dong two mapatpat bipoto i kabedo mapol i lobo. (Matayo 24:3, 7; Luka 21:10, 11) En owaco ki lupwonnyene ni jami magi maraco-ni gibitimme macalo lanyut me kare me agikki piny. Buk me Niyabo tito jami mukene ma nyuto ni pekki ma i loboni obino macalo adwogi me lweny ma otimme i polo.​—Nen bok ma wi lokke tye ni “Lweny i Lobo ki dok i Polo.”

Buk me Niyabo bene loko i kom jo angwen ma gingweco ki aguragura. Lungwec adek ginyuto peko ma Yecu kong oloko i komgi con​—lweny, kec, ki dong two. (Nen bok ma wi lokke tye ni “Tika Lungwec ki Aguragura Angwen-ni Gitye ka Ngwec?”) Ada, lweny me acel me wi lobo okelo twon can mo ma pud peya ogik kadi wa i kareni. Baibul tito ka maleng ni man ducu obedo yub pa Catan. (1 Jon 5:19) Tika kibijuke woko?

Buk me Niyabo jingo cwinywa ni Catan dong “karene tye manok” keken. (Niyabo 12:12) Man aye gin mumiyo en tye ki akemo madwong dok tye ka kelo can malit atika i lobo. Ento, pekki ma watye ka denone-ni bene moko botwa ni kare pa Catan dong nok.

TURO TIC PA CATAN WOKO

Lweny me I me Wi Lobo okelo alokaloka madit adada i lobo. Okelo lweny mapol mapat pat ki dong bedo ki akalakala i kom lutela. Nyuto bene ni kiryemo Catan ki i polo. (Niyabo 12:9) Dok bene Catan, laloc me lobo-ni, kite odoko rac calo kit laloc aconya ma ngeyo ni ninone dong onyiko cok. Ka nino meno oo, ci deno can ma Lweny me I me Wi Lobo okelo-ni bigik.

Lok pa lunebi miniwa gen ni Yecu Kricito, Kabakawa me polo, cok “turo tic pa Catan woko.” (1 Jon 3:8) Dano milion mapol gilego ni Ker pa Lubanga obin. Tika in bene ilego? Ker meno bimiyo dano ma lugen gineno ka miti pa Lubanga​—ento pe pa Catan​—timme i lobo. (Matayo 6:9, 10) Ka Ker pa Lubanga tye ka loc, lweny me wi lobo nyo lweny mo keken pe dok bibedo tye! (Jabuli 46:9) Pwony jami mukene madok i kom Ker meno, wek ibed kwo i kare ma nongo kuc opong i twok lobo lung!​—Icaya 9:6, 7.

Lweny i Lobo ki dok i Polo

I kine ka mwaki ma romo 1900 ma peya Lweny me I me Wi Lobo ocakke, Catan otemo bito Yecu ki “ker ducu ma i wi lobo.” (Matayo 4:8, 9) Yecu okwero bita man woko, ento lacen en olwongo Larac-ci ni “lalo lobo man.” (Jon 14:30) Medo i kom meno, lakwena Jon ocoyo ni “lobo ducu tye i te loc pa Larac.”​—1 Jon 5:19.

Kit macalo Catan Larac-ci tye ki twero madit i loboni, pore me mokone ni en aye okelo lweny me acel me wi lobo kacel ki adwogine. Labongo akalakala, buk me Niyabo tito ni Catan aye ma oweko jami maraco gitye ka timme i lobo nicakke i 1914. Magi aye jami mutimme ma gicoyogi i Niyabo cura 12:

  • Tyeng 7 Lweny ocakke i wi polo i kin Mikael (Yecu Kricto) ki min kulu madit-ti (Catan).

  • Tyeng 9 Larac-ci, “labwol dano ma i wi lobo ducu,” kibolo piny i lobo kany.

  • Tyeng 12 “Ento wun lobo ki nam, wubineno can malit atika, pien Ladot dong olor piny obino woko piny botwu ma tye ki akemo madwong, pien ngeyo ni karene tye manok!”

Kwano mwaka ma lubbe ki Baibul ki dok jami ma gubedo ka timme i loboni ginyuto ni lweny man ma obedo i polo-ni otimme i nge keto Ker pa Lubanga i polo i 1914.a I mwaka meno ma pire tek-ki, lweny otimme i lobo ki dok i polo.

a Nen dul me 8 i buk me Baibul Mono Ada Pwonyo Gin Ango? ma Lucaden pa Jehovah aye gucoyo.

Tika Lungwec ki Aguragura Angwen-ni Gitye ka Ngwec?

Kabaka me polo tye ka ngwec ki aguragura matar

Aguragura matar, ma langwec kwede obedo kabaka me polo. Kabaka Yecu Kricito en kikome aye tye ka ngwec pi gwoko kit ma atir. (Jabuli 45:4) Ticce me acel aye obedo me ryemo Catan kacel ki jogine ki i polo.​—Niyabo 6:2; 12:9.

Aguragura makwar adada ki lumony ma gitye i dog lweny

Aguragura makwar adada, ma langwec kwede gimiye twero me “kwanyo kuc woko ki i wi lobo.” (Niyabo 6:4) Nicakke i 1914, lweny obedo ka timme teretere ma okelo can madit bot dano. I nge mwaki 21 ma Lweny me I me Wi Lobo ogik kwede, lweny me aryo me wi lobo ocakke dok dano mapol guto iye makato lweny me acel-li. Byek mo ma kikati kwede nyuto ni Lweny me II me Wi Lobo oneko dano ma romo milion 60 kulu. Cakke i 1945, lweny matino tino obedo mapol ata dok bene oneko dano mapol. Jo ma gukwano lok me tekwaro gibyeko ni dano makato milion miya acel kulu guto i lweny mapat pat ma obedo ka timme nicakke i 1901 me o i 2000.

Aguragura macol ki lutino ma kec tye ka nekogi

Aguragura macol, ma langwec kwede omako mijan i cinge me nyuto kec. (Niyabo 6:5, 6) I kare me lweny me acel me wi lobo, kigeng ma lumony guketo oweko dano ma romo 750,000 guto woko ki kec. Anywali Russia ma welgi kato milion aryo kulu guto ki kec i 1921. Kec bene oneko jo mapol i kabedo mukene. Kibyeko ni dano ma romo milion 70 kulu guto ki kec nicakke i 1901 me o i 2000. Mwaka ki mwaka, lutino makato milion adek ma mwakagi pud pe o abic gito pienni pe gicamo cam ma tye ki moje.

Aguragura ma obedo kibworo ki lutwo

Aguragura ma obedo kibworo, ma langwec kwede tiyo ki two gemo me kelo to. (Niyabo 6:8) Two aburu me Spain aye pud dong obedo two mukwongo marac loyo i cencwari me 20. Peya kimoko wel dano ma twoni onekogi, ento byek mo acel ma kitimo wacci two aburu man oneko dano ma romo milion 50 kulu. Buk mo ma nyinge Man and Microbes wacci: “Two man obedo two ma pud dong rac loyo i tekwaro. Kadiwa two ma ladep nyo kiridep aye kelo, pe oneko dano oyotoyot kuman.” Two gwok iguda, maleria, ki dong aona opio gitye i kin two mukene maraco ma oneko dano milion mapol i cencwari me 20.

    Gin akwana i leb Acholi (1996-2025)
    Kat Woko
    Dony i Iye
    • Acholi
    • Nywakki
    • Jami ma imito
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik pi Tic Kwede
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Dony i Iye
    Nywakki