Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke
MARCI 2-8
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | ACAKKI 22-23
“Lubanga Otemo Abraim”
(Acakki 22:1, 2) I nge lok meno ducu, Lubanga otemo Abraim kun wacce ni, “Abraim!” En ogamo ni, “Ana ene.” 2 Owacce ni, “Kwany wodi Icaka, iter, en wodi acel keken, ma imaro-ni, wot kwede i lobo Moria, wek icit ityere kunnu, obed gitum awanga i kom got mo ma abititti ki kunnu.”
w12-E 1/1 23 para. 4-6
Pingo Lubanga Owaco ki Abraim ni Otyer Wode?
Nen kong gin ma Jehovah owaco bot Abraim: ‘Kwany wodi Icaka, en wodi acel keken, ma imaro-ni, wek icit ityere obed gitum awanga.’ (Acakki 22:2) Jehovah oloko i kom Icaka ni “en wodi acel keken, ma imaro-ni.” Jehovah onongo ngeyo kit ma Icaka pire tek kwede bot Abraim. Dok onongo ngeyo kit ma Wode, Yecu pire tek kwede bote. Jehovah onongo maro Yecu adada, ma oweko en oloko kwede atir ki i Polo tyen aryo kulu, kun lwonge ni “Woda ma amaro.”—Marako 1:11; 9:7.
Baibulwa me New Word Translation nyuto ni Jehovah otiyo ki nyig lok ni “akwayi.” Ngat mo ma okwano Baibul matut owaco ni nyig lok ma Lubanga otiyo kwede-ni onongo nyuto ni “RWOT ngeyo kit ma timo gin ma en tye ka penyone-ni lit kwede.” Kit ma watwero goyone kwede i wiwa, gin meno onongo biweko Abraim kumu adada; i yo acel-lu bene, watwero goyo arem ma Jehovah owinyo i kare ma tye ka neno ka Wode deno can nio wa i to. Labongo akalakala mo, meno aye arem ma lit ma loyo arem mo keken ma Jehovah owinyo nyo biwinyone i anyim.
Ki lok ada, kadi bed ni watwero bedo ki tam mapol i kom gin ma Jehovah openyo Abraim me timone, wiwa myero opo ni Jehovah pe oye ni Abraim otyer wode. En pe oye ni Abraim owok ki i arem ma lit loyo ma lanyodo twero winyone; en olaro Icaka woko ki i to. Ento, Jehovah oye ni ‘Wode kikome oto piwa.’ (Jo Roma 8:32) Pingo Jehovah oye me winyo arem malit kit meno? En otimo meno wek “wabed kwo.” (1 Jon 4:9) Man nyuto mar madit ma Lubanga tye kwede piwa! Meno pe tugo cwinywa bene me nyuto marwa pire?
(Acakki 22:9-12) Ka guo i kabedo ma Lubanga yam otitte, ci Abraim ocano keno tyer, ka ocano yen i wiye, otweyo wode Icaka, ci opyelo i wi keno, obuto i wi yen. 10 Abraim otingo cinge, okwanyo pala me neko wode. 11 Lamalaika pa Rwot olwonge ki i polo, kun wacce ni, “Abraim! Abraim!” En ogamo ni “An atye ene.” 12 Owacce ni, “Pe iket cingi i kom latin-nu, pe itim gin mo i kome bene; dong tin atyeko niang atir ni ilworo Lubanga, pien pe itwona wodi, wodi acel keken, nen imiya.”
(Acakki 22:15-18) Dok lamalaika pa Rwot olwongo Abraim nia ki i polo tyen me aryone kun waco ni, 16 “Rwot owacci, Dong akwongnge ki nyinga kekena ni, pi tim man, ma pe itwona wodi, ma kun en wodi acel keken-ni, 17 abimiyi gum ada; abimiyo likwayi ginya mapol macalo lwak lakalatwe me polo, ma rom ki kweyo ma i dog nam. Dok likwayi aye gibiloyo gang pa merokgi; 18 rok ducu ma i lobo gibilimo gumgi ki i kom likwayi, pien ityeko woro doga.”
Winy Lubanga Wek Inong Adwogi Maber ki i Cikkene
Pi ber bedo pa dano ma gitye ki roc, Lubanga Jehovah bene otiyo ki kwong kun tiyo ki lok calo “‘kit macalo atye ma kwo-ni,’ man Rwot Lubanga [Jehovah] ma owaco.” (Ejek. 17:16) Baibul tito tyen makato 40 kulu ni Lubanga Jehovah okwongo kwong. Gwok nyo lapor ma ngene loyo obedo i kare ma Lubanga okwonge iye bot Abraim. Pi mwaki mapol, Jehovah ocikke tyen mapol bot Abraim, ma ka kiribogi kacel ginyuto ni lakwaro ma kiciko pire-ni bia ki i remo pa Abraim, ka dok Icaka. (Acak. 12:1-3, 7; 13:14-17; 15:5, 18; 21:12) Lacen, Jehovah otemo Abraim kun wacce ni otyer wode me amara-ni. Labongo galle, Abraim owinyo doge dok onongo cok tyero Icaka i kare ma lamalaika pa Lubanga ojuke. Ci Lubanga okwongo kwong man: “Dong akwonge ki nyinga kekena ni, pi tim man, ma pe itwona wodi, ma kun en wodi acel keken-ni, abimiyi gum ada; abimiyo likwayi ginya mapol macalo lwak lakalatwe me polo, ma rom ki kweyo ma i dog nam. Dok likwayi aye gibiloyo gang pa merokgi; rok ducu ma i lobo gibilimo gumgi ki i kom likwayi, pien ityeko woro doga.”—Acak. 22:1-3, 9-12, 15-18.
Yenyo Lonyo me Cwiny
(Acakki 22:5) Ka Abraim owaco bot awobe aryo ma tiyo bote-ni ni, “Wun wubed kong kany kacel ki kana; an ki latin-ni wabicito anyim loka ca ka woro Lubanga, ka dok wabidwogo botwu.”
Jehovah Olwonge ni “Ngat ma Amaro”
Ma peya oa ki bot luticce ma en owoto kwedgi-ni, Abraim owaccigi ni, ‘Wun wubed kong kany kacel ki kana; an ki latin-ni wabicito anyim loka ca ka woro Lubanga, ka dok wabidwogo botwu.’ (Acak. 22:5) Ngo ma onongo Abraim tye ka wacone? Tika en onongo tye ka bwolo luticce abwola, kun waccigi ni Icaka bidwogo kadi bed en onongo ngeyo ni ebityero Icaka woko? Pe. Baibul miniwa ngec mogo madok i kom ngo ma Abraim onongo tye ka tamone. (Kwan Jo Ibru 11:19.) Abraim otamo ni, “Lubanga tye ki twero me cero dano [Icaka] ki i kin jo muto.” Ada, Abraim onongo tye ki niye i kom nicer. En onongo ngeyo ni Jehovah odwoko kerogi me nywal i kare ma en ki Cara onongo dong gitii woko. (Ibru 11:11, 12, 18) Abraim onongo ngeyo ni pe tye gin mo ma loyo Jehovah. Pi meno, en onongo tye ki niye ni kadi bed gin mo keken otimme i nino meno, onongo pud kibicero wode me amara Icaka wek cikke pa Jehovah ocobbe kakare. Meno aye gin mumiyo kilwongo Abraim ni “kwaro dano ducu ma giye”!
(Acakki 22:12) Owacce ni, “Pe iket cingi i kom latin-nu, pe itim gin mo i kome bene; dong tin atyeko niang atir ni ilworo Lubanga, pien pe itwona wodi, wodi acel keken, nen imiya.”
w17.02-E 30 para. 1
Lapeny pa Lukwan Bukkewa
Me angwen, pe mitte ni Jehovah onge jami ducu ma bitimme i anyim. Tam ma jo mukene gitye kwede ni Lubanga yero atematema ma wabiwok ki iye nyuto ni en ngeyo jami ducu ma bitimme i anyim. Ento tam meno pe rwatte ki gin ma Baibul waco. Lubanga gire twero ngeyo gin me anyim. (Ic. 46:10) Ento Baibul nyuto ni en yero gin ma myero enge ayera. (Acak. 18:20, 21; 22:12) En tiyo ki kerone me ngeyo gin ma bitimme i anyim, ento bene weko wabedo agonya me timo gin ma iwa mito. Meno aye pe gin ma wamito ki bot Lubanga ma woro twerowa, dok tiyo ki kerone i yo mupore?—Nwo 32:4; 2 Kor. 3:17.
MARCI 9-15
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | ACAKKI 24
“Dako pi Icaka”
(Acakki 24:2-4) Ci Abraim owaco ki laticce ma tye i ode, ma onongo loyo jamine ducu, ma oteggi i kingi, ni, “Rwak cingi odony ki piny i te ema, 3 Wek ami ikwong ki nying Rwot, Lubanga me polo ki lobo, ni, pe ibinyomo nyako mo bot woda ma i kin anyira Kanaan, ma abedo i kingi-ni, 4 ento ibicito i lobo tuwa, i kakawa; en aye ibinyomo iye dako bot woda Icaka.”
wp16.3-E 14 para. 3
“Abiwot”
Abraim oweko Eliejer okwonge ni pe ebinyomo dako pi Icaka ki i kin mon me Kanaan. Pingo? Pien jo Kanaan onongo pe giworo Lubanga Jehovah. Abraim onongo ngeyo ni Jehovah tye ki yub me pwodo jo meno pi timgi marac-ci. Abraim onongo pe mito ni wode me amara, Icaka oribbe ki jo meno kacel ki timgi me tarwang. En onongo bene ngeyo ni wode tye ki tic ma pire tek i cobo cikke pa Lubanga.—Acakki 15:16; 17:19; 24:2-4.
(Acakki 24:11-15) En omiyo kinaga orumo conggi piny i nge gang ma cok ki wang pii i kin otyeno abwora, i kare ma mon gicito iye ka twomo pii. 12 Ci olego ni; “Ai Rwot, Lubanga pa laditta Abraim, mi lok ducu owotta maber tin. Alegi inyut mar meri ma pe lokke i kom rwoda Abraim. 13 Nen, acung i nget wang pii en, ki anyira ma i gang guebino bene ka twomo pii. 14 Nyako mo ma abilege pii amata, ni, ‘Kong icib aguluni piny, wek imiya pii amati,’ ci nyako ma biwaco gire kene ni, ‘Kong imati, ka dong abimiyo ki kinagani bene gimato’, wek en aye obed nyako ma iyero pi laticci Icaka. Kit meno bimiyo angeyo ni; in dong inyuto ki laditta mar meri ma pe lokke-ni.” 15 Ma pud peya otyeko lokke, ci nen, Labeka, nya pa Becweri, wod pa Mirika, dako pa Nakor, ma omin Abraim, otuc i wang pii ki agulu piine ma obolo i wi gwoke.
wp16.3-E 14 para. 4
“Abiwot”
Eliejer ocako tito ki jo me gang meno ni ma eo i wang pii ma cok ki Karan, elego Lubanga Jehovah. En olego Jehovah ni oyere nyako ma Icaka binyomo. Nining? Eliejer olego Lubanga ni owek anyaka ma en mito ni Icaka onyom obin i wang pii. Dok ka epenyo pii amata, ci oye miyo pii pire wa ki kinagane bene. (Acakki 24:12-14) Dok anga ma obino ci otimo kit meno kikome? Labeka! Go kong kit ma en owinyo kwede i kare ma Eliejer otito gin mutimme-ni bot lupacone!
(Acakki 24:58) Ka gilwongo Labeka, gipenyo kun giwacce ni “Ibiye wot ki laco man?” En ogamo ni “Abiwot.”
(Acakki 24:67) Icaka okelo Labeka i kema, ci obedo kwede, odoko dakone, kun mare bene. Kit meno cwiny Icaka ocako kwe ki i nge to pa minne.
wp16.3-E 14 para. 6-7
“Abiwot”
Cabit mogo manok angec, Eliejer bene okelo lok man bot Abraim, kun penye ni: ‘Ka dakone pe oye bino kweda kono?” Abraim ogamo ni: “Ci kwongnga dong pe bimaki.” (Acakki 24:39, 41) I gang pa Becweri, onongo kiparo bene pi tam pa anyaka. Eliejer onongo cwinye yom adada pien jamine owoto maber, mumiyo orwone en openyo ka etwero dok cen i Kanaan ki Labeka cutcut. Lupaco meno onongo pud gimito ni Labeka kong obed pi nino apar mo olo. Dong gumoko tam kit man: “Kong walwong nyako, wapenye.”—Acakki 24:57.
Labeka onongo dong myero omok tam ma pire tek adada ma bigudo kwone kulu. En onongo bidok iye nining? Tika en onongo bilego pi kica pa wonne ki omegine kun kwayogi ni gukonye wek pe ecit i kabedo ma pe engeyo-ni? Nyo en bineno man calo obedo mot ma etye kwede me cobo gin mo ma Lubanga Jehovah oye ni otimme? I kare ma en omiyo lagam, en onyuto kit ma ewinyo kwede i kom gin meno ma otimme atura dok onongo biloko kwone pi naka. En omiyo lagam macek ni: “Abiwot.”—Acakki 24:58.
Yenyo Lonyo me Cwiny
(Acakki 24:19, 20) Ka otyeko, ci owaco gire kene ni, “Abitwomo pii, amiyo ki kinagani bene, nio ka gumato pii oromogi.” 20 Oyotoyot oonyo pii i weer, ci oringo odok ka twomo pii i wang it, otwomo pii nio ka oromo kinaga ducu.
wp16.3-E 12-13
“Abiwot”
I wi otyeno mo ma en otyeko twomo pii ki i wang it, laco mo muteggi oringo me bino ka rwatte kwede. En owaco bote ni: “Alegi ba, kong imiya pii ma i aguluni amati.” En olego pii ki mwolo adada! Labeka onongo twero nenone ni laco-ni oa ka mabor. Pi meno, en otingo agulu pii ki i wi gwoke oyotoyot ci omiyo pii ki laco-ni, pe ni obil abila keken, ento ni omat pii mangic-ci wang ma oromme. En oneno ni laco meno bene tye ki kinaga apar ma gubuto piny dok pii pe i weer pigi. En onongo twero nenone ni laco-ni tye ka nenne ki wang me kica, dong Labeka onongo mito konye ki cwinye ducu. Pi meno en owaco ni: “Abitwomo pii, amiyo ki kinagani bene, nio ka gumato pii oromogi.”—Acakki 24:17-19.
Wi opo ni Labeka pe oye mere me miyo pii manok keken ki kinaga apar-ri, ento me minigi pii nio wang ma gumato oromogi. Kinaga ma orwo pii oneko adada twero mato pii lita 95 kulu! Dong ka orwo pii oneko kinaga apar-ri ducu kumeno, ci Labeka onongo tye ki tic me atima pi cawa mapol. Ento nen calo orwo pii onongo pe onekogi tutwal. Ento tika Labeka onongo ngeyo ni orwo pe onekogi tutwal i kare ma jalle me minigi pii? Ku. En onongo ojalle dok tye ki miti me timo tic matek kit ma mitte kwede wek ekony laco man muteggi-ni. Eliejer ojolo kony pa Labeka. Ci obedo ka ciko wange me neno ka Labeka wirre ka twomo pii me onyone i weer tyen mapol.—Acakki 24:20, 21.
wp16.3-E 13, lok ma i tere piny.
“Abiwot”
Onongo dong otyeno. Ginacoya pe nyuto ni Labeka orii pi cawa malac i wang pii. Dok ni odok paco ma dano ducu dong gunino woko nyo ni ngat mo olubo kore me niang pingo en orii i wang it.
(Acakki 24:65) Owaco ki latic ni, “Meno laco mene ma loka ca, ma woto i bar kun bino ka romo kwedwa-ni?” Latic ogamo ni. “En aye laditta-ni.” Labeka okwanyo bongo oumme kwede.
wp16.3-E 15 para. 3
“Abiwot”
I agikkine, gin ma waloko pire i acakki me pwony man otimme. Ma luwot guo i Negeb i otyeno, Labeka oneno laco mo ma tye ka wot i bar. Onongo bedo calo tye ka lwodo lok. Cutcut Labeka “olor woko ki i wi kinaga, opye piny”—gwok bene pe okuro ni kinaga kong okulle piny—ci openyo Eliejer ni: “Meno laco mene ma loka ca, ma woto i bar kun bino ka romo kwedwa-ni?” I kare ma en oniang ni meno Icaka, oumo wiye woko ki bongo. (Acakki 24:62-65) Pingo? Nen calo meno onongo nyuto woro pi ngat ma bidoko cware. Kit woro meno i kare-ni twero nen calo gin mo ma karene dong okato woko. Ento wan ducu, co wa ki mon watwero nongo pwony ki i mwolo pa Labeka, anga i kinwa ma pe mito bedo ki kit maber calo Labeka?
MARCI 16-22
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | ACAKKI 25-26
“Ecau Ocato Ditte me Anywalli Woko”
(Acakki 25:27, 28) Awobe meno ka gudongo, ci Ecau obedo oken makwiri, ladwar i tim. Yakobo obedo lamwolo, kun bedo mere i kema mot. 28 Icaka yam maro mere Ecau, pien onongo bedo ka camo cinge; ento Labeka dok onongo maro mere Yakobo.
it-1-E 1242
Yakobo
Yakobo onongo dok pat ki Ecau, ominne ma wonne onongo maro loyo-ni. Ecau onongo ladwar ma pe maro bedo gang. Ento Yakobo onongo ‘mwol’ nyo, ma lubbe ki Baibulwa me New World Translation, onongo “pe ki bal mo” [i leb Ibru, tam.] En onongo ‘maro bedo i kema,’ pe woto atata dok konyo minne ki tic ma gang, minne onongo mare adada. (Acak 25:27, 28) Kitiyo ki nyig lok me leb Ibru ni tam i tyeng mukene bene me nyuto ni ngat moni tye ki cwak pa Lubanga. Me labolle, “jo ma cwinygi kuto akuta pi oyo remo pa luwotgi, gidag neno ngat ma pe ki bal,’ ento Jehovah miniwa gen ni “dano ma pe ki bal mo bibedo ki kuc.” (Car 29:10; Jab 37:37, NW) Yubu, laco ma kite atir, onongo “pe ki bal mo” [i leb Ibru, tam] dok “cwinye leng.”—Yubu 1:1, 8; 2:3.
(Acakki 25:29, 30) I kare ma Yakobo tye ka tedo dek ngor, ci Ecau oa ki i tim, odwogo ma kec obwoye woko. 30 Ecau olego Yakobo ni, “Miya dek ngor mubok-ki acam, kec obwoya woko.” Pi lok meno omiyo kilwongo nyinge ni Edom.
(Acakki 25:31-34) Yakobo owacce ni, “Kong icatta dit me anywallini.” 32 Ecau ogamo ni, “An acok to woko; dit me anywalli kono konnye tye kwene?” 33 Yakobo ogamo ni, “Kong icak ki kwongnga kwong.” Mumiyo en okwongnge kwong, ci ocato dit me anywalline woko bot Yakobo. 34 Ka Yakobo omine kwon ki dek ngor, ka ocamo, omato pii i wiye, ci oa malo, ocako wot ocito woko. Ecau ocayo dit me anywalline kit meno.
Pingo Omyero Inyut Pwoc?
Ki cwercwiny, jo mogo ma kicoyo lok komgi i Baibul gubedo jo ma pe miyo pwoc. Me labolle, kadi bed ni lunyodo pa Ecau onongo gimaro dok giworo Jehovah, Ecau onongo pe ki pwoc pi jami me cwiny. (Kwan Jo Ibru 12:16.) Cwiny meno ocako nen nining? Ecau orune ka cato twerone me bedo latin kayo bot ominne matidi, Yakobo, pi dek ngor atabo acel keken. (Acak. 25:30-34) Lacen, Ecau okoko ange pi tam ma en omoko. Ento en pe onyuto pwoc pi gin ma onongo tye kwede, pi meno, en pe obedo ki tyen lok mo keken me kok i kom ngat mo i kare ma okeng mot me bedo latin kayo.
it-1-E 835
Latin Kayo, Mukwongo
Nicakke con latin kayo onongo bedo ki mot mogo i paco dok gang onongo dong i cinge ka wonne dong pe. En onongo leyo lim pa wonne ma dodo pa jo mukene-ni kiryo. (Nwo 21:17) Reuben obedo i nget Yucepu i dog cam ma lubbe ki ditte macalo latin kayo. (Acak 43:33) Ento pol kare Baibul pe ryeyo nying lutino ma lubbe ki ditgi. Kabedo mukwongo kimiyo ki latin ma lagen me ka miyone ki latin kayo.—Acak 6:10; 1Tekwaro 1:28; por ki Acak 11:26, 32; 12:4; nen TWERO ME ANYWALLI [BIRTHRIGHT]; GINALEYA [INHERITANCE].
Yenyo Lonyo me Cwiny
(Acakki 25:31-34) Yakobo owacce ni, “Kong icatta dit me anywallini.” 32 Ecau ogamo ni, “An acok to woko; dit me anywalli kono konnye tye kwene?” 33 Yakobo ogamo ni, “Kong icak ki kwongnga kwong.” Mumiyo en okwongnge kwong, ci ocato dit me anywalline woko bot Yakobo. 34 Ka Yakobo omine kwon ki dek ngor, ka ocamo, omato pii i wiye, ci oa malo, ocako wot ocito woko. Ecau ocayo dit me anywalline kit meno.
(Jo Ibru 12:16) Wunen ni ngat mo pe obed latim abor, nyo dano ma pe lworo Lubanga calo Ecau, ma yam ocato ditte me anywalli me bedo latin kayo pi cam me tyen acel keken.
w17.12-E 15 para. 5-7
Lapeny pa Lukwan Bukkewa
Kong wadok cen i Jo Ibru 12:16, ma waco ni: “Wunen ni ngat mo pe obed latim abor, nyo dano ma pe lworo Lubanga calo Ecau, ma yam ocato ditte me anywalli me bedo latin kayo pi cam me tyen acel keken.” Gin ango ma onongo lakwena Paulo tye ka wacone?
Lakwena Paulo onongo pe tye ka lok i kom kwari Meciya. En onongo pud oa ka cuko cwiny Lukricitayo ni ‘guyub yo ma tyengi lubo wek obed atir.’ Ka gutimo meno onongo pe gibikeng nongo kica pa Lubanga ma onongo twero timme ka gudonyo i tim tarwang. (Ibru 12:12-16) Ka gutimo meno, onongo gibibedo calo Ecau. En pe onyuto “pwoc pi jami me cwiny” dok otimo gin ma pe atir.
Ecau okwo i kare pa lutic pa Lubanga me kare macon, dok nen calo olo onongo kare me tyero gityer. (Acak. 8:20, 21; 12:7, 8; Yubu 1:4, 5) Ento pien Ecau onongo maro jami me kom, omiyo en ojalo mot meno woko pi dek ngor atabo acel keken. En nen calo onongo mito wene ki i can ma kitito ni bipoto i kom lakwar Abraim. (Acak. 15:13) Ecau bene onyuto ni emaro jami ma pe tye atir dok epe ki pwoc pi jami me cwiny i kare ma onyomo mon aryo ma pe giworo Jehovah, man ocwero cwiny lunyodone adada. (Acak. 26:34, 35) Man onongo dok pat adada ki Yakobo ma oketo tek me nyomo ngat ma woro Lubanga me ada!—Acak. 28:6, 7; 29:10-12, 18.
(Acakki 26:7) Ka jo kunnu gupenye lok kom dakone, en ogamo ni, “En lamera”; pien olworo waco ni, “Dakona”, kun tamo ni, “Wek wegi lobo pe guneka woko pi Labeka”; pien onongo nen mwonya mada.
it-2-E 245 para. 6
Goba
Kadi bed Baibul pe cwako lok goba, ento pe tye macalo cik ni ngat moni myero otit lok ada kadi wa bot jo ma myero pe gunge. Yecu Kricito ociko ni: “Pe myero wunywak jami maleng ki jo ma pe guye Lubanga. Pien gibilokke gilwenyo i komwu. Man nongo rom macalo bolo kidi mo me wel i nyim opego, ma gibinyono megi anyona ki tyengi woko-ni.” (Mat 7:6) Pi meno, Yecu pe omiyo ngec ducu nyo kom lagam kikome pi lapeny ma kipenye ka onongo bikelo peko. (Mat 15:1-6; 21:23-27; Jon 7:3-10) Dok bene, meno aye oweko Abraim, Icaka, Rakab, ki Elia pe gumiyo ngec matir nyo gukano lok mogo ki bot jo ma pe giworo Jehovah.—Acak 12:10-19; cura 20; 26:1-10; Yoc 2:1-6; Yak 2:25; 2Luker 6:11-23.
MARCI 23-29
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | ACAKKI 27-28
“Yakobo Onongo Mot ma Opore Pire”
(Acakki 27:6-10) Labeka owaco ki wode Yakobo ni, “Abedo ka winyo woru ka loko ki omeru ni, 7 ‘Cikella ringo, wek icella ringo makur, wek dong acam cingi, ka dong alammi gum i nyim Rwot ma peya ato.’ 8 Mumiyo latinna, worra doga i lok ma aciki-ni. 9 Wot icit i kin dyegi, icikella litino dyegi aryo ma komgi bulubulu. Wek an ayub ringone makur ki woru, kit ma en maro-ni, 10 wek iter ki woru ocam cingi, wek olammi gum ma peya oto.”
w04-E 4/15 11 para. 4-5
Labeka—Dako Makwiri Dok ma Lworo Lubanga
Baibul pe tito ka ce Icaka onongo ngeyo ni Ecau bibedo latic pa Yakobo. Ento Labeka ki Yakobo onongo gingeyo gire ni Yakobo aye myero onong mot meno. Dong ma Labeka owinyo ni Icako mito miyo gum ki Ecau ka otere dek ringo, en pe okweyo kome mot. En onongo pud kwiri dok kome mit calo i kare me bulune. Pi meno, en ociko Yakobo ni ocit okelle litino dyegi aryo. En onongo bitedo deg mamit kit ma cware maro kwede. Dok Yakobo onongo biporo bedo calo Ecau wek enong laa ki bot wonne. Yakobo pe ocwako tam meno. Pien wonne onongo bingeyone ci cene woko! Labeka omedde ki dine kun waco ni: “Wek cenni opot i koma latinna.” I nge meno, en otedo dek, oruko Yakobo ki bongo pa Ecau, ci ocwale bot cware.—Acakki 27:1-17.
Pe kitito tyen lok muweko Labeko otimo gin meno. Jo mapol giwaco ni en otimo gin marac, ento Baibul pe waco ni timme-ni onongo rac, dok Icaka bene pe owaco kit meno i kare ma oniang ni Yakobo aye onongo gum. Me ka meno, Icaka dok omedde ameda ki goyo laa i kome. (Acakki 27:29; 28:3, 4) Labeka onongo ngeyo gin ma Jehovah otito con i kom awobene. Pi meno, en otimo jami ducu ma mitte me neno ni Yakobo onongo mot ma opore pire. Gin ma en otimo-ni onongo rwatte ki miti pa Jehovah.—Jo Roma 9:6-13.
(Acakki 27:18, 19) En odonyo kwede bot wonne, owacce ni, “Aba”; en oye ni, “An atye en do; in anga ce, latinna?” 19 Yakobo ogamo dog wonne ni, “An Ecau, latin kayoni. Atyeko timo kit ma nakanen ititta-ni; dong icukke, ia malo wek icam cinga, ka dong ilamma gum.
w07-E 10/1 31 para. 2-3
Lapeny pa Lukwan Bukkewa
Baibul pe otito lok matut ma konyowa me niang pingo Labeka ki Yakobo gutimo gin meno, ento nyuto ni gin meno otimme atura. Myero waket i wiwa ni Lok pa Lubanga pe ocwako nyo okwero gin ma Labeka gin ki Yakobo gutimo-ni, dok pe nyuto ni meno obedo goba nyo bwola. Kadi bed kumeno, Baibul miyo ngec mogo i kom gin mutimme-ni.
Me acel, gin meno nyuto ka maleng ni Yakobo onongo opore me nongo laa ki bot wonne; dok Ecau onongo pe opore. I kare mogo mukato angec, Yakobo owilo dit me anywalli ki bot ominne ma onongo pe ki pwoc dok ocato ditte woko pi dek mamwa. Ecau “ocayo dit me anywalline” woko. (Acakki 25:29-34) Pi meno, ma Yakobo ocito bot wonne, onongo tye ka yenyo mot ma en tye ki twero me nongone macalo latin kayo.
(Acakki 27:27-29) Ci onyiko cok bote, ka onoto leme; ka ocako ngweyo ngwec ginarukane, ka olamme gum, kun wacce ni, “Nen, ngwec kom woda kur macalo poto ma Rwot omiyo gum kome! 28 Lubanga omiyi toyo ma luk a ki i polo, ki lobo ma ceko cam mapek, kacel ki kal madwong, ki kongo vino. 29 Lwak jo mapol obed luticci, ki rok mapol bene giryebbe piny i nyimi. In aye ibed ladit ma loyo omegi, litino pa meni ducu giryebbe piny i nyimi. Cen obed i kom dano ducu ma biceni, dok gum obed i kom jo ducu ma bilammi gum!”
it-1-E 341 para. 6
Mot
I kare pa lutic pa Jehovah me kare macon, wego onongo lamo gum i kom lutinone ma peya oto. Man onongo gin ma pire tek adada, dok pe kitero tukutuku. Pi meno, Icaka olamo gum i kom Yakobo kun tamo ni en Ecau, latin kayone. Kit macalo Icaka onongo otii dok wange oto woko-ni, en olamo gum ki anyim maber i kom Yakobo me kaka Ecau, dok labongo akalakala mo, en olego Jehovah ni owek lokke ocobo kakare. (Acak 27:1-4, 23-29; 28:1, 6; Ibru 11:20; 12:16, 17) Lacen kadi bed ni Icaka onongo dong oniang ni meno pe obedo Ecau, en pud omoko gumme i kom Yakobo dok omedde mot mapol. (Acak 28:1-4) Ma peya Yakobo oto, en olamo gum i kom litino pa Yecupu aryo-ni, ka lacen bene i kom litinone kikome. (Acak 48:9, 20; 49:1-28; Ibru 11:21) I yo acel-lu bene, ma peya Moses oto, en olamo gum i kom rok me Icrael ducu. (Nwo 33:1) Jami mutimme lacen i kom jo ma kilamo gum i komgi-ni ducu omoko ni lulam gum onongo guloko macalo lunebi. I kine mukene ka kitye ka lamo gum, lalam gum onongo keto cinge i wi ngat ma en tye ka lamo gum i kome-ni.—Acak 48:13, 14.
Yenyo Lonyo me Cwiny
(Acakki 27:46–28:2) Ka Labeka dok owaco bot Icaka ni, “An dong kwona ool woko ki kit kwo pa mon Kit. Ka dok Yakobo bene binyomo anyira Kit ma rom ki mon ma gitye i lobo-ni, ci dong kwona konyo ango?”
28 Ka Icaka olwongo Yakobo, ci olamme gum, ka ocike ni, “In dong pe inyom dako mo ki i kin anyira me Kanaan. 2 Ber ia, icit Paddan-aram i ot pa kwaru Becweri ma won meni; en aye inyom iye nya pa Laban ma omin meni kikome.
w06-E 4/15 6 para. 3-4
Kit me Lok ki Luotti
Tika Icaka ki Labeka onongo giloko maber i kingi? I kare ma Ecau onyomo mon aryo me Kit, peko madit adada ocakke. Labeka ‘obedo ka waco tere tere’ ki Icaka ni: “An dong kwona ool woko ki kit kwo pa mon Kit. Ka dok Yakobo [awobigi matidi-ni] bene binyomo anyira Kit . . . , ci dong kwona konyo ango?” (Acakki 26:34; 27:46) En otito tamme ka maleng i yo ma niange maber.
Icaka ociko Yakobo, omin Ecau ni pe onyom ki i kin anyira Kanaan. (Acakki 28:1, 2) Labeka onongo otito gin ma tye i cwinye. Luot man guloko i kingi lok ma pire tek ma onongo gudo kwogi me ot, dok man miniwa lanen maber me aluba i kare-ni. Ento ka luotti pe tye ka niang kono? Gin ango ma itwero timone?
(Acakki 28:12, 13) Lek obino i wiye, oneno rwom ma gijengo tere ocung piny i ngom, kun wiye gijengo oo wa i polo; ka oneno lumalaika pa Lubanga kun gilor piny, ka dok giito gidok malo. 13 Oneno Rwot ocung tung ka wiye malo, kun waco ni, “An a Rwot, Lubanga pa kwaru Abraim, ki Lubanga pa Icaka; abimiyi lobo ma ibuto iye-ni, abimiyo boti ki bot likwayi;
w04-E 1/15 28 para. 6
Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Acakki—II
28:12, 13—Lek pa Yakobo i kom ‘rwom-mi’ onongo nyuto gin ango? ‘Rwom-mi,’ ma gwok onongo nen calo gweng ma kicano i wi lawote, onongo nyuto ni kubbe tye i kin jo ma gibedo i lobo ki Jehovah. Lumalaika ma onongo gitye ka ito ki lor piny-nyi onongo nyuto ni lumalaika gitimo tic mo ma pire tek i kin Lubanga ki dano ma tye ki cwakke.—Jon 1:51.
MARCI 30–APRIL 5
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | ACAKKI 29-30
“Yakobo Onyomo Dako”
(Acakki 29:18-20) Yakobo onongo maro Lakeri; ci owacci, “Abitini tic mwaka abiro pi Lakeri, nyari matidi-ni.” 19 Laban ogamo ni, “Onongo bedo ber ka amiyo en boti, kato ma kono amiyo bot dano mukene; bed bota.” 20 Yakobo otiyo pi Lakeri mwaka abiro; kare meno obedo macalo nino manok mo ki bot Yakobo, pien onongo iye omaro Lakeri mada.
w03-E 10/15 29 para. 6
Yakobo Onongo Tye ki Pwoc pi Jami me Cwiny
Ka jo moni guye me nyomme ci jo pa laco onongo giculo lim bot lupaco pa nyako. Cik pa Moses onongo nyuto ni kiculo lim ma romo cekel 50 pi anyaka ma kibuto kwede tektek. Gordon Wenham, laco mo mukwano Baibul i yo matut bene ye ni meno aye “wel lim madit loyo ma onongo kiculo” ento ni pol pa dano onongo giculo “manok.” (Nwoyo Cik 22:28, 29) Yakobo onongo pe twero miyo ma kom lim. Pi meno, en oye me tic pi Laban mwaka abiro. Wenham dok omedde ni: “Yaboko onongo oye me culo lim madit adada bot Laban pi Lakeri, pien i kare-ca i lobo Babilon onongo i dwe acel acel kiculo lutic pakaca cekel acel nyo nucu cekel keken (dok pi mwaka abiro onongo bibedo cekel 42 me o 84).” Laban oye labongo galle.—Acakki 29:19.
(Acakki 29:21-26) Yakobo openyo Laban ni, “Dong imiya dakona wek abed kwede, pien kare dong oromo.” 22 Laban otedo karama ci olwongo iye dano ducu ma gitye i kabedo meno. 23 Ci okelo nyare Lea bot Yakobo otyeno, ocako bedo kwede. 24 Laban omiyo angecane Jilpa bot nyare Lea wek okonye. 25 Ka odiko ma piny oru, Yakobo oneno kara gimiye Lea. Yakobo owaco ki Laban ni, “Itima kuman pingo? Onongo pe abedo ka tic boti pi Lakeri? Ibwola kuman pingo?” 26 Laban ogamo ni, “Pe gitimo kuman i lobo tuwa kany, pe gimiyo nyako matidi aye kwongo ger ki maditte.
w07-E 10/1 8-9
Lumege ma Cwinygi pe Yom ‘Gucako Te Ot pa Icrael’
Tika Lea onywako i yub me bwolo Yakobo? Nyo obedo mere ka lubo cik pa wonne? Dok Lakeri onongo tye kwene? Tika onongo ngeyo gin ma tye ka timme? Ka kumeno, ci owinyo nining? Tika en onongo twero balo yub pa wonne? Baibul pe miyo lagam pi lapeny magi. Kadi bed Lakeri ki Lea gucwako tam meno nyo pe, pud to yub man ocwero cwiny Yakobo matek. Dok Yakobo otito cwercwinye bot Laban, ento pe bot anyirane ni: “Itima kuman pingo? Onongo pe abedo ka tic boti pi Lakeri? Ibwola kuman pingo?” Laban ogamo ni, “Pe gitimo kuman i lobo tuwa kany, pe gimiyo nyako matidi aye kwongo ger ki maditte. Kong ityek cabit pi man acel-li, ci dok wabimiyi giri mukene bene, ka ibitina tic mwaka abiro mukene.” (Acakki 29:25-27) Meno aye kit ma Yakobo onyomo kwede ki mon aryo ma onongo pe obedo mitine, dok onongo bikelo mone ki nyeko.
it-2-E 341 para. 3
Nyom
Karama. Kadi bed ni kwer mo me nyom ma kite dok pat onongo pe, ento Luicrael onongo gibedo ki karama me yomcwiny i nino me nyom. Anyaka yubbe maber adada ki ganggi i nino meno. Mukwongo en lwokke ci wirre ki moo ma kur. (Por ki Ruth 3:3; ki Ejek 23:40.) Dok tweyo kore ci ruko bongo matar ma kideyo ki jami me wel ma lubbe ki lim ma gitye kwede. I kine mukene anyira luwote gikonye me yubbe. (Jer 2:32; Yabo 19:7, 8; Jab 45:13, 14) En rukke ki tiko me wel ka twero nongone (Ic 49:18; 61:10; Yabo 21:2), ci umo wiye ki bongo marep, ma cakke ki i wiye me o wa i tyene. (Ic 3:19, 23) Man aye oweko Laban onongo twero bwolo Yakobo kun miye Lea me kaka Lakeri. (Acak 29:23, 25) Labeka bene oumo wiye woko i kare ma tye ka cito me rwatte ki Icaka. (Acak 24:65) Man onongo nyuto mine pa nyako i te twero pa laco.—1Kor 11:5, 10.
(Acakki 29:27, 28) Kong ityek cabit pi man acel-li, ci dok wabimiyi giri mukene bene, ka ibitina tic mwaka abiro mukene.” 28 Yakobo otimo kit meno; ocobo cabit pa Lea, ka Laban omiye nyare Lakeri me bedo dakone.
Yenyo Lonyo me Cwiny
(Acakki 30:3) “Lakeri ogamo ni, “Angecana Bila en do, dong ibed kwede, wek onywal latin mo ma kakara, wek an bene anong litino mogo ki tung bote.”
it-1-E 50
Ye Latin pa Ngat Mukene
Lakeri gin ki Lea onongo gineno lutino ma angeccagi onywalo ki Yakobo calo lutinogi kikome. (Acak 30:3-8, 12, 13, 24) Lutino magi gulako jami marom ki lutino ma mon pa Yakobo kikome aye gunywalo. Gin onongo lutino pa Yakobo kikome, dok kit macalo Lakeri ki Lea onongo gitye ki twero i kom angecca magi, onongo gibibedo ki twero bene i kom lutinogi.
(Acakki 30:14, 15) I kare me kayo ngano, Reuben ocito i poto, ci onongo iye yat nyodo, ci okelogi wa bot minne Lea. Ka Lakeri olego Lea ni, “Alegi, imiya yat nyodo pa wodi mogo do.” 15 Ento en ogamo ni, “In imayo cwara woko ki bota, itamo ni lokke tidi ce? Man dok imito ni ikwany yat nyodo pa woda woko bene?” Lakeri ogamo ni, “En tin obut kwedi dyewor ma ka yat nyodo pa wodi.”
w04-E 1/15 28 para. 7
Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Acakki—II
30:14, 15—Pingo Lakeri ojalo kare ma onongo en twero gamo iye ic pi yat nyodo? I kare macon, onongo kitiyo ki nyig yat nyodo me kweyo arem nyo calo yat nino. Nyig yat nyodo-ni onongo bene kitiyo kwede me medo miti me buto ki dok me medo kero pa laco nyo dako me yac. (Wer pa Solomon 7:13) Kadi bed Baibul pe tito tyen lok muweko Lakeri ogamo nyig yat meno, ento nen calo en otamo ni bikonye me gamo ic ci kwanyo lewic woko ki i kome. Kadi bed kumeno, otero mwaki mogo wek Jehovah ‘oyab iye.’—Acakki 30:22-24.