Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke
APRIL 13-19
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | ACAKKI 31
“Yakobo ki Laban Gumoko Gicikke me Kuc”
(Acakki 31:44-46) Dong ibin wek waket gicikke i kin in ki an, me bedo caden i kin in ki an.” 45 Ci Yakobo otingo got ocibo wek obed wir. 46 Ka Yakobo owaco bot utmegine ni, “Wucok got”, ci gucoko got, guguro kacel, ka gucamo cam i nget odur got meno.
it-1-E 883 para. 1
Galeed
Yakobo ki Laban guyubo wat i kingi, ci gumoko gicikke. Ma lubbe ki lok man, Yakobo ocibo wir, ci owaco bot “utmegine” ni gugur got kacel wek obed odur calo meja ci gucamo cam me gicikke i wiye. Lacen, Laban olwongo kabedo meno i leb Aram (leb pa Jo Ciria) ni “Jegar-caduta,” ento Yakobo olwongo i leb Ibru ni “Galeed.” Laban owaco ni: “Odur man [Ibru, gal] en aye caden [Ibru, ʽedh] i kin in ki an tin.” (Acak 31:44-48) Odur got (ki wir got man) onongo tye macalo caden bot jo ducu ma giwoto ki kenyu. Kit ma tyeng 49 owaco kwede, Wi Lubele nyo Mijpa man [Ibru, mits·pahʹ], onongo nyuto ni Yakobo gin ki Laban guye me gwoko kuc i kingi kacel ki jo me odigi ducu. (Acak 31:50-53) Lacen kibedo ka tic bene ki godi i yo acel-lu wek obed macalo caden.—Yoc 4:4-7; 24:25-27.
(Acakki 31:47-50) Laban ocako nying kabedo meno ni Jegar-caduta; ento Yakobo ocako nyinge ni Galeed. 48 Laban owacci, “Odur man en aye caden i kin in ki an tin.” Mumiyo ocako nyinge Galeed. 49 Ocako nying wir meno ni Mijpa, pien owacci, “Rwot ogwok kin an ki in, ka kinwa dong bipokke woko. 50 Ka ibiketo gingi marac i kom anyirana, nyo ka dok ibinyomo mon mukene, idodogi i kom anyirana, kadi ngatti mo pe tye kwedwa, ber ipo ni Lubanga en aye caden i kin in ki an.”
it-2-E 1172
Wi Lubele
Yakobo otingo got ocibo wek obed wir ocako nyinge ni Galeed ma te lokke ni “Odur me Caden” ki dok ni “Wi Lubele [nyo Mijpa].” Laban owacci, “[Jehovah] ogwok kin an ki in, ka kinwa dong bipokke woko.” (Acak 31:45-49) Odur got man onongo bibedo calo caden ma nyuto ni Jehovah binenone ka ce Yakobo ki Laban gugwoko gicikke me kuc ma gumoko i kingi.
(Acakki 31:51-53) Ci Laban dok owaco bot Yakobo ni, “Nen odur man, ki wir ma atyeko cibo i kin in ki an. 52 Odur man aye caden, ki wir bene en caden, an pe abikato ka nget odur man pi cito boti, in bene pe ibikato ka nget odur man ki wir man pi cito bota, ni pi tim marac. 53 Lubanga pa Abraim, Lubanga pa Nakor, Lubanga pa wongi, obed langolkop i kinwa.” Kit meno Yakobo okwongo kwong ki nying Lubanga ma wonne Icaka lworo.
Yenyo Lonyo me Cwiny
(Acakki 31:19) Laban onongo ocito ka ngolo yer kom romine, ci Lakeri okwalo cal lubanga ki i ot pa wonne.
it-2-E 1087-1088
Cal Lubange
Jami ma kigolo ki i te ngom i lobo Mesopotamia ki kabedo murumo ngete nyuto ni cal lubange onongo nyuto anga ma bibedo laleyo i dog ot moni. Ma lubbe ki coc ma kicoyo i kom got mo ma kinongo i Nuzi, ka laco mo onongo tye ki cal lubanga me gang ma en onyomo iye, ci en onongo twero cito i kot pi nongo twero me lako jami pa won dakone. (Buk me Ancient Near Eastern Texts, ma J. Pritchard oketo alokaloka mogo iye, 1974, pot 219, 220, ki lok ma tye piny 51) Gwok nyo pi tyen lok man aye oweko Lakeri onongo tamo ni opore me kwalo cal lubanga man pien wonne otero cware marac adada. (Por ki Acak 31:14-16.) Laban onongo ngeyo kit ma cal lubanga man pire tek kwede ka odok i kom lok me leyo jami, mumiyo en onongo tye ki par mapol dok oryemo kor Yakobo pi nino abiro kulu. (Acak 31:19-30) Ki lok ada, Yakobo onongo pe ngeyo gin ma Lakeri otimo-ni kulu (Acak 31:32), dok pe tye gin mo ma nyuto ni en otemo tic ki cal lubanga-ni me kwanyo jami pa Laban ki bot awobene. Yakobo onongo pe tiyo ki cal lubanga mo keken. Gwok bene, kiketo te cal lubanga meno woko i kare ma Yakobo oyiko cal lubange ducu ma jo me ode gumiye i te yat mo ma cok ki Cekem.—Acak 35:1-4.
(Acakki 31:41, 42) I lwak mwaka pyeraryo ma abedo kwedi i odi-ni, atiyo boti mwaka apar wiye angwen pi anyirani aryo-ni, ki mwaka abicel pi limmi, ibedo ka loko mucarana tyen apar kulu. 42 Ka ce Lubanga pa wora, Lubanga pa Abraim ma Icaka bene lworo, pe obedo tung bota, kono tin icwala adok tuwa ki cinga nono adada. Lubanga oneno twon aromana, ki tic ma atiyo ki cinga, ci tin dyewor bene ojuki.”
(1 Petero 2:18) Wun opii, wumine kenwu i te loc pa luditowu ki kit woro ducu, pe bot jo ma lukica ki jo mamwol keken, ento bot jo mager bene.
Jehovah—Kabedowa me Larre
I kare ma Yakobo oo i Karan, nerone ojole ki yomcwiny ka i ngeye omiye Lea ki Lakeri me bedo monne. Ento lacen, Laban otero Yakobo i yo marac kun loko mucarane tyen apar kulu! (Acak. 31:41, 42) Kadi bed kumeno, Yakobo ociro jami magi maraco-ni ducu kun geno ni Jehovah bimedde ki paro pire—ci En bene otimo kumeno! Ada, i kare ma Lubanga owacce ni odok cen i Kanaan, Yakobo onongo dong tye ki “lwak lim, ki lwak angeca ki lwak opiine, ki lwak kinaga ki kana.” (Acak. 30:43) Ki pwoc madit atika, Yakobo olego ni: “An pe amyero kadi matidi mo ki mar meri ducu ma pe lokke, ki ada meri ducu ma inyuto i kom an laticci; pien con angolo kulu Jordan ma kun atye ki odoona keken, ci kombeddi dong apokke dul aryo kulu.”—Acak. 32:10.
APRIL 20-26
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | ACAKKI 32-33
“Tika Itye ka Lweny Wek Inong Mot?”
(Acakki 32:24) Yakobo ka odong kene, laco mo obino, ocako rette kwede nio wa kwarpiny.
w03-E 8/15 25 para. 3
Tika Itye ka Yenyo Jehovah ki Cwinyi Ducu?
Ginacoya tye ki labol mapol pa jo ma gutute me yenyo Jehovah ki cwinygi ducu. Ngat acel i kingi obedo Yakobo, ma olwenyo ki lamalaika pa Lubanga nio wa i kwarpiny. Macalo adwogine, kicako lwongo Yakobo ni Icrael (Ngat ma Olwenyo ki Lubanga) pien ‘olwenyo’ nyo “odiyo cwinye” i kom Lubanga. Lamalaika omine mot pi tutene.—Acakki 32:24-30, lok ma tye piny.
(Acakki 32:25, 26) Ka laco meno oneno ni pe dong etwero loyo Yakobo, ci otwomo awang-macce; ci em Yakobo otuk owil woko lacungo ma en rette kwede. 26 Owacce ni, “Weka dong aciti, pien piny dong mito ru woko.” Ento Yakobo ogamo ni, “Pe abiweki, nio wang ma kong ilamma gum.”
it-2-E 190
Langolo, Ngolo
Yakobo odoko Langolo. I kare ma Yakobo tye ki mwaka 97, en olwenyo ki lamalaika pa Lubanga dyewor benebene. En pe oye ni lamalaika-ni ociti nio wang ma olamme gum. Ma gitye ka lweny, lamalaika otwomo awang mac pa Yakobo ci em Yakobo otuk woko. Macalo adwogine Yakobo ocako komo akoma. (Acak 32:24-32; Koc 12:2-4) Man onongo tye macalo lapor wic ni, kadi bed en ‘olwenyo ki Lubanga nyo lamalaika pa Lubanga ki dano bene’ ci oloyogi i agikkine, kit ma lamalaika owaco kwede-ni, ento ki lok ada en pe oloyo lamalaika pa Lubanga matek-ki. Lubanga aye oye ni Yakobo olweny ki lamalaika, wek Yakobo oniang ni emito mot pa Lubanga.
(Acakki 32:27, 28) En ogamo ni, “Nyingi kono anga?” En owacci, “Yakobo.” 28 Ci dok owacce ni, “Nia tin nyingi dong pe gibilwongo ni Yakobo, ento ni Icrael, pien ibedo ka lweny ki Lubanga, dok ki dano bene, ci imedo ki loyo.”
it-1-E 1228
Icrael
1. Nying ma Lubanga omiyo ki Yakobo ma en tye ki mwaka 97. I dyewor mo ma Yakobo ongolo kulu me Jabok ma en cito ka rwatte ki ominne Ecau en ocako lweny ki laco mo ma onongo kara lamalaika. Kit macalo Yakobo oloyo lweny meno, oweko kiloko nyinge ni Icrael macalo but mot ma Lubanga omiye. Me po pi gin mutimme man, Yakobo ocako nying kabedo meno ni Peniel. (Acak 32:22-31; nen YAKOBO [JACOB] Nam. 1.) Lacen, i Betel Lubanga omoko nying manyen-ni, dok nicakke i nino meno kicako lwongo Yakobo ni Icrael nio wa i tone. (Acak 35:10, 15; 50:2; 1Tekwaro 1:34) Ento i kabedo makato 2,500 mapatpat ma kitiyo ki nying ni Icrael, onongo kitye ka lwongo likwayi Yakobo macalo rok.—Nia 5:1, 2.
Yenyo Lonyo me Cwiny
(Acakki 32:11) Alegi ni ilara ki i cing omera, lara ki i cing Ecau; pien alwore, gwok nyo obebino ka nekowa ducu, mon ki lutinogi.
(Acakki 32:13-15) En obuto kenyo i nino meno, okwanyo dul lim mogo ma yam tye kwede, ocwalo bot ominne Ecua, 14 megi dyegi miya aryo ki nyogi dyegi pyeraryo, megi romi miya aryo, ki nyogi romi pyeraryo, 15 megi kinaga ma ginyeto cakgi pyeradek ki litinogi, megi dyangi pyerangwen ki twoni apar, megi kana pyeraryo ki twoni kana apar.
w10-E 6/15 22 para. 10-11
Lok ki Kica Weko Wabedo ki Wat Maber
Lok ki kica dok maber konyowa me gwoko kuc i kinwa. Ki lok ada, ka watute me bedo ki wat maber ki jo mukene, ci weko bene waloko kwedgi i yo maber. Ka wajalle me konyo jo mukene ki cwinywa ducu—kun watiyo ki kare mo keken ma owec me konyogi, me minigi mic, ki dok me nyuto cwiny me jolo welo—ci man yabo yo botwa me lok kwedgi agonya. Dok bene twero ‘bako miri mac i wigi’ ci kitgi twero lokke, dok weko bedo yot botwa me lok kwedgi.—Rom. 12:20, 21.
Yakobo onongo ngeyo man maber. Ominne Ecau onongo tye ki kiniga i kome dok man oweko Yakobo ongweco woko pien onongo tamo ni Ecau twero nekke woko. I nge mwaki mapol, Yakobo odwogo cen. Dok Ecau obino ki co 400 kulu me rwatte kwede. Yakobo olego pi kony pa Jehovah. Ci ocwalo lee madwong macalo mot bot Ecau. Dok mot meno okonyo adada. Ma gurwatte, cwiny Ecau onongo dong okwe woko muweko ongweco ci okwako kor Yakobo.—Acak. 27:41-44; 32:6, 11, 13-15; 33:4, 10.
(Acakki 33:20 ) Ocano keno tyer kunnu, ci olwongo ni El-Eloe-Icrael.
it-1-E 980
Lubanga, Lubanga pa Icrael
Macalo adwogi me gin ma otimme i kin Yakobo ki lamaliaka pa Jehovah i Peniel, kicako lwongo Yakobo ni Icrael, dok ma Yakobo orwatte ki Ecau, en ocako bedo i Cukot ki dok lacen i Cekem. Ki kenyo, en owilo ngom mo ki bot lutino pa Kamor ci oguru iye kemane. (Acak 32:24-30; 33:1-4, 17-19) I nge meno, en ‘ocano keno tyer kunu ci ocako lwongone ni Lubanga, Lubanga pa Icrael’ nyo ni, “Lubanga aye Lubanga pa Icrael.” (Acak 33:20, lok ma tye piny.) Kit ma Yakobo otiyo kwede ki nyinge manyen-ni me lwongo keno tyer ma en ocano, en onyuto ni eye dok etye ki pwoc pi nying meno ki pi gwok ma Jehovah omiye nio wa i dwogone i Lobo ma Kiciko Pire. Kitiyo ki nying ma Yakobo omiyo-ni kicel keken i Ginacoya.
APRIL 27–MAI 3
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | ACAKKI 34-35
“Pekki ma Lurem Maraco Okelo”
(Acakki 34:1) Dina nya pa Lea, ma onywalo ki Yakobo, ocito ka limo mon ma i lobo meno.
w97-E 2/1 30 para. 4
Cekem—Boma ma Tye i Nota
Awobe me boma meno onongo gibineno anyaka ma maro cito i bomagi-ni nining?—Gwok bene onongo cito kene. Wod pa laker me lobo meno ‘onene, ci omake tektek obuto kwede.’ Pingo Dina onongo maro limo Kanaan, lobo ma opong ki tim tarwang-ngi? Tika pien en onongo mito mako lirem ki anyira me yalwakke? Nyo kece pien en onongo lajemo dok mito lone kene calo omegine mogo? Kwan lok ma kicoyo i Acakki, ci tam kong cwercwiny ki lewic ma Yakobo gin ki Lea guwinyo pi peko ma opoto i kom nyargi macalo adwogi me limo boma me Cekem.—Acakki 34:1-31; 49:5-7; nen bene Wi Lubele me Juni 15, 1985, pot karatac 31.
(Acakki 34:2) Cekem wod pa Kamor ma Lakiv, laker me lobo meno, ka onene, ci omake tektek obuto kwede, omiye lewic.
“Wubol Tim Kwele Woko!”
Cekem otimo gin ma pol pa jo Kanaan onongo gineno ni omyero otimme ka miti me buto obino. Pien cwinye omaro Dina, en “omake tektek obuto kwede, omiye lewic.” (Kwan Acakki 34: 1-4.) Bal man otugo peko mapol ma okelo adwogi marac i kom Dina ki lupacone ducu.—Acakki 34: 7, 25-31; Jo Galatia 6: 7, 8.
(Acakki 34:7) Ka awobe pa Yakobo guwinyo lok meno, gua ki i olet, gudwogo, ci gukeco, kiniga omakogi, pien otimo gin ma pe myero i Icrael, pi buto ki nya pa Yakobo, pien kit tim macalo meno pe myero otimme.
(Acakki 34:25) Ka nino okato adek, ma dong bur okwok, ci awobe pa Yakobo aryo, Cimeon ki Levi, omegi Dina, gukwanyo pala lucwan, gucito, guturo ki donyo i gang ma pe wegine gingeyo, ci guneko co woko ducu.
w09-E 9/1 21 para. 1-2
Ka Ngat mo Ocwero Cwinyi
Pol kare, jo ma culo kwor gitimo meno pien gitamo ni bikweyo cwinygi. Me labolle, Baibul wacciwa ni i kare ma awobe pa Yakobo gunaing ni Lakanaan mo ma nyinge Cekem obuto ki lamingi Dina tektek, ‘gukeco adada, dok kiniga omakogi matek.’ (Acakki 34:1-7) Me culo wang gin marac ma kitimo i kom lamingi, awobe pa Yakobo aryo gupiro lok me neko Cekem ki jo ganggi ducu. Cimeon gin ki Levi gutiyo ki diro, ci gudonyo i boma me Kanaan dok guneko co ducu, kadi wa Cekem.—Acakki 34:13-27.
Tika remo ma guonyo-ni ocobo lok man? Ma Yakobo owinyo gin ma awobene gutimo, en odaa i wigi kun waco ni: “Wun wukelo ayela i koma, wumiyo nyinga odoko ngwe lituny i kin wegi lobo-ni, . . ka ce gucokke kacel me lweny kweda, gibityeka woko liweng, an kacel ki oda ducu.” (Acakki 34:30) Ki lok ada, me ka cobo peko, kwor ma guculo-ni dok omedo peko ameda; jo me ot pa Yakobo onongo dong gitye ki lworo ni lurok ma gurumogi dok gitwero bino ka lweny i komgi. Nen calo meno aye oweko Lubanga ociko Yakobo ni oa woko ki kenyu ci ocit i Betel kacel ki jo me ode.—Acakki 35:1, 5.
Yenyo Lonyo me Cwiny
(Acakki 35:8) Debola lapidi pa Labeka oto woko, ci giyike i te yat kworo ma i nget Betel; mumiyo nying kabedo meno gilwongo ni Alon-bakut.
it-1-E 600 para. 4
Debola
1. Lapidi pa Lebeka. Ma Labeka oa ki gang pa wonne Bacweri, me cito i Kanaan me nyomme ki Icaka, en owoto ki Debola. (Acakki 24:59) I nge tic i ot pa Icaka pi mwaki mapol, Debola dok ocako tic i ot pa Yakobo, gwok i nge to pa Labeka. I nge mwaki 125 ma Labeka onyomme ki Icaka, Debola oto woko, ci kiyike i te yat mo madit i Betel. Kicako lwongo yat meno ni Alon-bakut, ma tyen lokke ni ‘Yat Madit me Kumo.’ Dok man onyuto kit ma Yakobo ki jo me ode onongo gimarre kwede.—Acak 35:8.
(Acakki 35:22-26) I kare ma Icrael tye i lobo meno, ci wode Reuben otimo caro, obuto ki ci-wonne Bila ma angeca; ci wonne owinyo pire bene. Yakobo yam tye ki awobene apar wiye aryo. 23 Litino awobe pa Lea gin aye Reuben, latin kayo pa Yakobo, Cimeon, Levi, Juda, Icakar ki Jabulon. 24 Litino awobe pa Lakeri gin aye Yucepu ki Benjamin. 25 Litino awobe pa Bila, angeca pa Lakeri, gin aye Dan ki Naputali. 26 Litino awobe pa Jilpa, angeca pa Lea, gin aye Gad ki Acer. Meno gin aye litino awobe pa Yakobo ma ginywalogi i Paddan-aram.
w17.12-E 14
Lapeny pa Lukwan Bukkewa
Ki i lobo Icrael macon, tika onongo mitte ni kwari Meciya ducu gubed kayo?
Wabedo ka waco kit meno i kare mukato angec. Dok onongo nen calo Jo Ibru 12:16 bene cwako lok meno. Tyeng man waco ni: Ecau onongo “pe lworo Lubanga [pe ki pwoc pi jami me cwiny]” ci ‘ocato ditte me anywalli me bedo latin kayo pi atabo acel keken me dek ngor.’ Ma lubbe ki tyeng man, onongo bedo calo i kare ma Yakobo onongo ‘twero me bedo latin kayo,’ en bene onongo mot me bedo kwaro Meciya.—Mat. 1:2, 16; Luka 3:23, 34.
Ento ka wakwano wang Baibul mukene, waneno ni onongo pe tye macalo cik ni ngat moni obed latin kayo ka wek obed kwaro Meciya. Nen kong labol mogo:
Ki i kin lutino pa Yakobo, latin kayone gin ki Lea onongo Reuben. Lacen Yakobo onywalo Yucepu, latinne me acel gin ki dakone me amara Lakeri. Ma Rueben otimo bal madit, kimiyo twerone me bedo latin kayo bot Yucepu. (Acak. 29:31-35; 30:22-25; 35:22-26; 49:22-26; 1 Tekwaro 5:1, 2) Kadi bed kit meno, Meciya pe oa ki i doggola pa Reuben nyo Yucepu. Kinywalo Meciya ki i doggola pa Juda, latin me angwen ma Yakobo onywalo gin ki Lea.—Acak. 49:10.