Ka ma Kikwanyo Iye Pwony pi Yub me Cokke
OKTOBA 5-11
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | NIA 31-32
“Pe Wuwor Lubange Mukene”
(Nia 32:1) Ka lwak guneno ni Moses dong ori, pe dwogo piny ki i wi got, ci gucokke gugurre kengi bot Aron, kun giwacce ni, “A malo, itim ki wan lubanga, ma gibitelo wiwa; pien Moses man, ma en aye dano ma yam okwanyowa woko ki i lobo Ejipt, pe dong wangeyo gin mutimme i kome.”
w09-E 5/15 11 para. 11
Wumedde ki Dongo i Yo me Cwiny—‘Nino Madit pa Jehovah Dong Cok’
11 Twero bedo tek me keto i tic jami ma wapwonyo ki i Baibul, tutwalle ka watye ka kato ki i kwo matek. Me labolle, cutcut i nge laro Luicrael ki i Ejipt, gin ‘gucako daa i kom Moses’ dok ‘gubedo ka omo cwiny Jehovah.’ Pingo? Pien pii amata onongo pe. (Nia 17:1-4) I nge moko gicikke ki Jehovah ki ye me timo ‘gin ducu ma En ociko,’ Luicrael gucako woro cal lubanga mukene ma peya dwe aryo oromo. (Nia 24:3, 12-18; 32:1, 2, 7-9) Tika gubedo ki lworo pien Moses onongo orii i wi got Koreb i kare ma ocito ka winyo cik pa Jehovah? Cing Moses ma kiilo malo aye oweko guloyo lweny con i kom jo Amalek, dong gwok gutamo ni jo Amalek dok gibidwogo ka lweny i komgi ci giloyogi woko kit ma Moses onongo pe-ni. (Nia 17:8-16) Romo bedo ni meno aye gin ma oweko gucako woro cal lubanga mukene, ento tyen lok mo keken ma gubedo kwede, Luicrael pud ‘gukwero winyo lok pa Lubanga.’ (Tic 7:39-41) Paulo ocuko cwiny Lukricitayo ducu ni ‘myero gutute matek’ wek pe ‘gubed calo Luicrael ma gukwero bedo luwiny’ i kare ma lworo omakogi me donyo i Lobo ma Kiciko Pire-ni.—Ibru 4:3, 11.
(Nia 32:4-6) En ogamo jabu ki i cinggi, ci oteto ki nyol me lingo kome, ci otimo cal wod twon ma giliyo aliya, ci guwaco ni, “Man aye lubangawu, wun jo Icrael, ma yam okwanyowu woko ki i lobo Ejipt!” 5 Ka Aron oneno kit man, ci ocako cano keno tyer i nyime; ka ocako tucone ka maleng kun waco ni, “Diki bibedo kwero nino madit bot Rwot.” 6 Ci gua malo odiko con, gutyero gitum awanga mapol, ka gukelo tyergi me lakwecwiny; ci lwak gubedo piny gucamo ka gumato, ci gua malo ka tuko.
Winy Lubanga Wek Inong Adwogi Maber ki i Cikkene
12 Cutcut Jehovah ocako cobo jami ma mitte ki tung bote ma lubbe ki gicikkene dok oketo yub me bedo ki lulamdog kacel ki guro kema me woro. Man oyabo yo bot lubalo me kubbe kwede. Ki tungcel, wi Luicrael owil woko oyotoyot i kom dyeregi bot Lubanga ci “gumiyo kiniga omako Ngat Maleng pa Icrael.” (Jab. 78:41) Me labolle, i kare ma Moses ocito ka gamo cik i wi Got Cinai, Luicrael gurwenyo niyegi woko i kom Lubanga, kun gitamo ni Moses dong owekogi woko. Pi meno, guyubo cal twon dok guwaco ni: “Man aye Lubangawu, wun jo Icrael, ma yam okwanyowu woko ki i lobo Ejipt.” (Nia 32:1, 4) Ci gubedo ki karama kun gilwongo ni “nino madit bot Rwot [Jehovah]” dok guryebbe piny i nyime gutyero gityer bot cal aliya meno. I nge neno gin meno, Jehovah owaco bot Moses ni: “Guweko kit ma yam acikogi kwede woko oyotoyot.” (Nia 32:5, 6, 8) Ki cwercwiny madit, nicakke i kare meno, Luicrael gubedo ka kwonge bot Lubanga kun lacen gituro woko.—Wel 30:2.
(Nia 32:9, 10) Ci Rwot owaco bot Moses ni, “Atyeko neno jo man, ci nen, gin jo ma ngutgi tek; 10 mumiyo kombeddi dong iweka gira, wek akemo omaka matek i komgi, arid wigi woko; ento in abimiyi idoko rok madit.”
“Anga ma Tye Tung Bot [Jehovah]?”
14 Luicrael onongo gingeyo ni woro cal apaya rac. (Nia 20:3-5) Ento pud gucako woro cal twon me jabu! Kadi bed guturo cik pa Jehovah, pud gubwolle kekengi ni gitye tung bot Jehovah. Aron bene olwongo woro cal dyang man ni “kwero nino madit bot [Jehovah]”! Jehovah otimo gin ango? Jehovah owaco ki Moses ni lwak “guballe woko” dok ‘guweko cikke woko.’ Akemo omako Jehovah matek ma oweko en otamo ni ejwer rok me Icrael woko.—Nia 32:5-10.
Yenyo Lonyo me Cwiny
(Nia 31:17) En aye lanyut matwal i kin an ki jo Icrael, ni, Rwot yam otiyo polo ki lobo nino abicel, oywe mot i nino me abiro, oomo iye kero kome.’”
Tic ki Yweyo ‘Tye ki Karegi’
4 Tika lanen me tic matek ma Jehovah ki Yecu guwekiwa nyuto ni yweyo pire pe tek? Pe tye kit meno. Baibul wacciwa ni i nge kare ma Jehovah ocweyo polo ki lobo, en “oywe mot i nino me abiro, oomo iye kero kome.” (Nia 31:17) Jehovah pe ol, pi meno pe mitte ni en myero oywe. Dong, ginacoya meno tyen lokke ni Jehovah ojuko ticce me cwec dok okwanyo kare me nongo yomcwiny ki i cwecce. Dok kadi bed Yecu otiyo matek i kare ma en tye i lobo, en pud okwanyo kare me yweyo ki cam kacel ki lureme.—Mat. 14:13; Luka 7:34.
(Nia 31:18) Ka Lubanga dong otyeko lok ki Moses i wi got Cinai, ci omiye kidi ma apada aryo me lok me caden, kidi ma apada aryo ma Lubanga ocoyo ki cinge.
w87-E 6/15 5
Cing Lubanga
I kare ma lutyet pa Luejipt gutemo loko apwa wek odok nyoggi kit ma Moses oloko-ni, timone oloyogi woko pi meno guye ni ada meno “cing Lubanga!” (Nia 8:18, 19) I kare ma Moses tye i wi Got Cinai, Jehovah omiye ‘kidi apada aryo ma ocoyo iye ki cinge.’ (Nia 31:18) Tika man obedo cing kikome? Pe. Ngene kene ni Jehovah pe ki cinge calo dano. Ci dong meno ngo? Luka ki Matayo guminiwa ngec mogo. Luka ocoyo ni Yecu oryemo cen “pi cing Lubanga.” Dok Matayo otito ni Yecu oryemo cen “pi twero pa cwiny pa Lubanga.” (Luka 11:20; Matayo 12:28) Man nyuto ni cwiny maleng aye “cing Lubanga,” gin ma En tiyo kwede me cobo yubbe. Pe obedo ngat mo ento teko pa Lubanga aye.
OKTOBA 12-18
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | NIA 33-34
“Kit Mabeco ma Jehovah Tye Kwede”
(Nia 34:5) Ci Rwot olor piny i pol, ocung kacel kwede kunnu, ci otuco nyinge.
it-2-E 466-467
Nying
Cwec ginyuto ni Lubanga tye, ento pe ginyutiwa nyinge. (Jab 19:1; Rom 1:20) Ngeyo nying Lubanga pe kwako mere ngeyo kit ma kilwongo kwede ki nying meno keken. (2Tekwaro 6:33) Kwako bene ngeyo Anga ma En obedo—yubbe, ticce, ki dong kite kit ma kinyuto kwede i Lokke. (Por ki 1Luker 8:41-43; 9:3, 7; Nek 9:10.) Gin mutimme i kom Moses nyuto man ka maleng, en onongo ngat ma Jehovah ‘ngeyo ki nyinge’ nyo ni Jehovah onongo ngeye maber adada. (Nia 33:12) Moses obedo ki mot me neno deyo pa Jehovah ki dok me ‘winyo ka kituco nying’ Jehovah. (Nia 34:5) Meno pe obedo winyo mere ka kilwongo nying Jehovah keken ento obedo winyo lok i kom kit Lubanga ki ticce. ‘Jehovah, Jehovah, Lubanga ma lakica dok maro dano, kiniga pe make oyot, marre ma pe lokke dwong, en lagen mada, en gwoko mar ma pe lokke pi jo alip ki alip, kun weko rocgi, ki tim aranyigi ki balgi. En pe kwanyo kop i kom lubalo, ento keto can i kom likwayogi ki i kom likwayo pa likwayogi nio i yalwak me adek ki me angwen.’ (Nia 34:6, 7) I yo acel-lu, wer pa Moses ma waco ni ‘pien abituco nying Jehovah,’ bene tito pi kit Lubanga ki kit ma en otero kwede jo Icrael.—Nwo 32:3-44.
(Nia 34:6) Rwot okato ki i nyime kun tucce ni, “Rwot, Rwot, Lubanga ma lakica dok maro dano, kiniga pe make oyot, marre ma pe lokke dwong, en lagen mada.
w09-E 5/1 18 para. 3-5
Jehovah Otito Anga ma Ebedo
Gin me acel ma Jehovah onyuto ma dok i kome aye ni en “Lubanga ma lakica dok maro dano.” (Tyeng 6) Ma lubbe ki lakwan mo acel, nyig lok me leb Ibru ma kigonyo ni “lakica” nyuto ni Lubanga “paro pi dano kit ma wego paro kwede pi litinone.” Nyig lok ma kigonyo ni “maro dano” bene kubbe ki nyig lok ma nyuto gin ma ngat mo timo pi ngat mukene ma mito kony. Ada, Jehovah mito ni wange ni En egwoko jo ma wore kit ma lanyodo gwoko kwede lutinone—en marogi dok paro pigi.—Jabuli 103:8, 13.
I nge meno Jehovah owaco ni “kiniga pe make oyot.” (Tyeng 6) Kiniga pe mako Jehovah oyotoyot i kom luticce. Me ka meno en diyo cwinye i komgi, timmigi kica pi balgi dok minigi kare me loko kwogi.—2 Petero 3:9.
Lubanga dok omedde ni “marre ma pe lokke dwong, en lagen mada.” (Tyeng 6) Jehovah nyuto mar ma pe lokke bot luticce. Wat man pe balle dok bedo nakanaka. (Nwoyo Cik 7:9) Jehovah genne. En pe bwolowa dok bene pe kibwole. Kit ma en ‘Lubanga ma lagen-ni,’ watwero bedo ki niye i kom jami ducu ma En owaco, kadi wa cikkene pi anyim.—Jabuli 31:5.
(Nia 34:7) En gwoko mar ma pe lokke pi jo alip ki alip, kun weko rocgi, ki tim aranyigi ki balgi. En pe kwanyo kop i kom lubalo, ento keto can i kom likwayogi ki i kom likwayo pa likwayogi nio i yalwak me adek ki me angwen.”
w09-E 5/1 18 para. 6
Jehovah Otito Anga ma Ebedo
Gin mukene ma pire tek ma Jehovah mito ni wange ma dok i kome aye ni en ‘weko roc ki balwa.’ (Tyeng 7) En tye atera me ‘weko bal’ pa jo ma gungut. (Jabuli 86:5) Kadi bed kit meno, Jehovah pe cwako tim maraco. En otito ni ‘wang ma eketo can i kom lubal.’ (Tyeng 7) Lubangawa ma leng dok ngolo kop atir-ri pe bineno jo ma timo bal akaka anena. Kadi ki ngo wang ma gunongo adwogi marac pi timgi-ni.
Yenyo Lonyo me Cwiny
(Nia 33:11) Kit meno Rwot yam loko ki Moses wang ki wang, macalo dano loko ki lareme. Ka Moses odok i gony, Yocwa wod pa Nun, latin awobi ma lakony en, yam dong i kema.
(Nia 33:20) Rwot dok owaco ni, “Ento pe ibineno wanga; pien dano pe neno wanga ci bedo kwo.”
w04-E 3/15 27 para. 5
Wi Lok Madongo ma Kikwanyo ki i Buk me Nia
33:11, 20—Lubanga oloko “wang ki wang” ki Moses nining? Tyeng meno nyuto kit ma lurem aryo gitwero boko lok i kingi. Moses obedo ka lok ki ngat ma onongo cung pi Lubanga, dok ngat meno obedo ka mine cik ma oa ki bot Jehovah. Ento Moses pe oneno Jehovah, pien ‘pe tye ngat mo ma neno wang Lubanga ci bedo kwo.’ Ki lok ada, Jehovah pe oloko ki Moses en kikome. Jo Galatia 3:19 waco ni: ‘Lumalaika aye ma ceng gukelo Cik, ci gumiyo i cing ngat ma kubo kin dano ki Lubanga.’
(Nia 34:23, 24) Joni ma co ducu gibibino i nyim Rwot Lubanga, Lubanga pa Icrael, tyen adek i mwaka acel. 24 Pien abiryemo lurok woko ki i nyimi, abimiyo wang loboni bedo malac; ngatti mo bene pe bibedo ki miti i kom loboni i kare ma ibiwot ka nen i nyim Rwot Lubangawu tyen adek i mwaka acel acel.
w98-E 9/1 20 para. 5
Ket pi Jami ma Pigi Tego Obed Mukwongo!
Kimiyo cik ki Luicrael kacel ki Lurok ma bedo i kingi ni co ducu myero gucit i nyim Jehovah kidek mwaka ki mwaka. Dong co mapol onongo giketo yub wek mongi kacel ki lutinogi bene guciti pien gibinongo adwogi maber ki i kwer magi. Ento anga ma onongo bigwoko gangigi kacel ki potigi ki i cing lumonegi ka dano ducu gucito woko? Jehovah ocikke ni: ‘Ngat mo pe bibedo ki miti i kom lobowu ka wucito i nyim Jehovah Lubangawu tyen adek i mwaka acel acel.’ (Nia 34:24) Pi meno, onongo mito niye wek Luicrael gubed ki gen ni ka giketo pi jami me cwiny mukwongo, ci pe gibirwenyo jamigi me kom. Tika Jehovah ogwoko cikkene? En ogwoko!
OKTOBA 19-25
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | NIA 35-36
“Gubedo ki Kero me Tiyo Tic pa Jehovah”
(Nia 35:25, 26) Ki mon ducu makwiri i tic gubedo ka wiyo uci ki cinggi, gucako kela uci ma guwiyo ma bulu, ki ma lamar lamar ki makwar, ki bongo camanini ma giwiyo maberre. 26 Ci mon ducu ma cwinygi olyetto pi kwiri me tic guwiyo yer dyegi.
w14-E 12/15 4 para. 4
Jehovah Miyo Mot pi Cwiny me Jalle
Gin ma oyomo cwiny Jehovah loyo aye cwiny me jalle pa jo ma gutyelo kor woro me ada, ento pe jami me kom ma gumiyo. Gin bene gujalo cawa ki kerogi. Ginacoya waco ni: “Mon ducu makwiri i tic gubedo ka wiyo uci ki cinggi.” Ada, ‘mon ducu makwiri ma cwinygi olyetto me tic guwiyo yer dyegi.’ Dok Jehovah omiyo bot Bejalel ‘ryeko, niang matut, ki ngec pi tic ducu ma mito diro.’ Ki lok ada, Lubanga omiyo diro ma mitte bot Bejalel ki Okoliab wek gutim tic ducu ma en ociko.—Nia 35:25, 26, 30-35.
(Nia 35:30-35) Ci Moses owaco bot jo Icrael ni, “Nen, Rwot otyeko lwongo nying Bejalel wod pa Uri, ma wod pa Kur, ma i kaka pa Juda; 31 dok otyeko pongo en ki cwiny pa Lubanga, ki kwiri me tic, ki niang matut, ki ngec, ki kit tic ducu me diro, 32 pi roto cal manyen me tic diro mapatpat, me tic ki jabu, ki ryal ki mola, 33 ki pi ngolo litino kidi me wel me amwona i kom jabu, ki pi payo bao, pi tiyo kit tic ducu me diro. 34 Dok omiye cwiny me pwony, en kacel ki Okoliab wod pa Akicamak, ma i kaka pa Dan, 35 En otyeko pongogi ki kwiri me tiyo kwa tic ducu me diro, ki me roto cal tic manyen me tic diro, ki me dero bongo ki uci ma bulu, ki ma lamar lamar, ki makwar, ki bongo camanini ma giwiyo maberre, ki me cweyo bongo, ki me tiyo kwa tic ducu, ki me roto cal manyen me tic diro mapatpat.
Jo ma Luye me Kare Macon—Cwiny pa Lubanga Aye Otelogi
6 Lanen pa Bejalel ma okwo i kare pa Moses nyuto kit ma cwiny pa Lubanga tiyo kwede. (Kwan Nia 35:30-35.) Kicimo Bejalel me yubo jami ducu ma mitte i kema me woro Lubanga. Tika en onongo tye ki ngec ma mitte me timo tic meno? Gwok nyo, ento tic ma en obedo ka timone con onongo obedo goyo matafali pi Luejipt. (Nia 1:13, 14) Ci dong Bejalel onongo bicobo tic matek-ki nining? Jehovah oweko en ‘opong ki cwiny pa Lubanga, ryeko, niang matut, ki ngec pi tic ducu ma mito diro.’ Cwiny maleng omedo ryeko pa Bejalel. Meno bene aye gin mutimme i kom Okoliab. Bejalel ki Okoliab nen calo gunongo pwonnye maber, pien pe gutimo tic ma kiminigi-ni keken ento bene gupwonyo wa jo mukene me tic. Ada Lubanga ominigi kero me pwonyo jo mukene.
(Nia 36:1, 2) “Bejalel ki Okoliab ki jo ducu ma kwiri i tic, ma Rwot oketo kwiri me tic i igi, ki niang matut, me ngeyo ki me tiyo tic ducu me tic i kabedo maleng, gibitiyo kun gilubo kit ducu ma yam Rwot ociko. 2 Moses olwongo Bejalel ki Okoliab ki jo ducu ma kwiri i tic, ma Rwot onongo oketo kwiri me tic i igi, dano ducu ma cwinygi olyetto pi bino ka tic.
Jo ma Luye me Kare Macon—Cwiny pa Lubanga Aye Otelogi
7 Gin mukene ma nyutu ni cwiny pa Lubanga obedo ka tiro Bejalel ki Okoliab aye pi kit ma jami ma guyubo orii kwede. Dano gutiyo ki jami magi pi mwaki 500 kulu i ngeye. (2 Tekwaro 1:2-6) Diro tic pa jo magi pe pore ki tic me kare-ni, Bejalel ki Okoliab pe guketo alama nyo nyingi i kom tic ma gin gutiyo. Pi diro ticgi ducu gin guketo deyo i kom Jehovah.—Nia 36:1, 2.
Yenyo Lonyo me Cwiny
(Nia 35:1-3) Moses ocoko lwak jo Icrael ducu, owaco botgi ni, “Man aye gin ma Rwot ociko ni wutim. 2 Wuti tic nino abicel, ento i nino me abirone wubed ki cabit maleng me yweyo mot bot Rwot; ngat ma otiyo iye tic mo gibineke woko. 3 Pe wubimoko mac i pacowu ducu i nino me cabit.”
w05-E 5/15 23 para. 14
Ngeyo Yo pa Jehovah
14 Ket pi jami me cwiny mukwongo. Kimiyo cik bot rok me Icrael ni pe guwek yenyo jami me kom ogenggi ki keto cwinygi i kom jami me cwiny. Luicrael onongo myero pe gulung wigi i yenyo jami me kom keken. Jehovah oketo cawa mogo i cabit ducu wek obed maleng, dok onongo myero guti ki cawa man me timo jami ma kubbe ki worogi bot Lubanga keken. (Nia 35:1-3; Wel 15:32-36) Onongo myero bene gukwany kare me bedo ki gure maleng mwaka ki mwaka. (Lulevi 23:4-44) Man onongo weko gibedo ka lwodo lok i kom tic me aura ma Jehovah otimo, gipo i kom cikke, dok ginyuto pwocgi pi berre. Ka Luicrael gukwanyo kare me woro Jehovah, onongo gibidongo i yo me cwiny, gibijingo margi pi Jehovah, dok gibilubo cikke. (Nwoyo Cik 10:12, 13) Cik ma Jehovah omiyo ki Luicrael-li bene pud konyo luticce wa i kare-ni.—Jo Ibru 10:24, 25.
(Nia 35:21) Ka gucako dwogo, kun ngat acel acel oyubbe ki gin ma cwinye olyetto pire, ki ngat acel acel ma iye pwoyo, okelo gityer bot Rwot me timo ki kema me rwatte, ki pi ticce ducu, ki pi bongngi aruka maleng.
w00-E 11/1 29 para. 1
Wanongo Yomcwiny ka Cingwa Yot
Go kong kit ma Luicrael guwinyo kwede. Gudeno can malit macalo opii pi mwaki mapol. Ento lacen, kigonyogi woko dok onongo dong gitye ki jami me kom mapol. Onongo gibiwinyo nining ka kiwaccigi ni gukwany bute mogo manok? Onongo gitwero winyo calo lonyo meno tye macalo mucaragi pi can ma guwok ki iye, dok gitye ki twero me bedo kwede. Kadi bed kit meno, ma kiwaccigi ni gumi ajog me tyelo kor woro me ada, gin gumiyo, pe pi dic nyo gugito bute mo manok! Wigi pe owil ni Jehovah aye oweko ginongo jami magi ducu. Pi meno gumiyo ryal, jabu, ki lee mapol. Gumiyo jami ma ‘cwinygi opwoyo.’ Ada, meno obedo gityer ma gumiyo bot Jehovah ki cwinygi ducu.—Nia 25:1-9; 35:4-9, 20-29; 36:3-7.
OKTOBA 26–NOVEMBA 1
LONYO MA TYE I LOK PA LUBANGA | NIA 37-38
“Keno Tyer ki Dong Ticgi i Woro me Ada”
(Nia 37:25) Otiyo keno tyer me wango odok eceta ki yat lalwii; borre obedo futi acel ki nucu, ki lacce bene futi acel ki nucu; obedo ma twoke angwen ma rom. Borre tung malo oromo futi adek; obedo ki ten keno angwen ma gukubbe i kome.
it-1-E 82 para. 3
Keno Tyer
Keno tyer me wango odok eceta. Kiyubo keno tyer me wango odok eceta (kilwongo bene ni “keno tyer me jabu” [Nia 39:38]) ki bao yat lalwii, kimwono wiye ki bute ducu ki jabu. Dok kilulo doge bene ki jabu. Borre onongo tye kubit 1 ki lacce bene kubit 1. Dok borre me a ki piny me cito malo onongo kubit 2. Onongo tye ki tunge nyo “ten keno” i twoke angwen-ni ducu. Kiyubo agit angwen me jabu me rwako tal latingnge ma kiyubo ki bao yat lalwii dok kimwono kome ki jabu. Agit magi onongo kiketogi i terre, aryo tung cel ki aryo tung mukene. (Nia 30:1-5; 37:25-28) Onongo kiwango odok eceta ma kiyubo maber adada i wi keno tyer man kiryo i nino acel, odiko ki otyeno. (Nia 30:7-9, 34-38) I wang Baibul mogo, kiloko bene i kom atabo weer, nyo lamak lodi mac, dok nen calo onongo bene kitimo ki gin mo ma kubbe ki keno tyer me wango odok eceta. (Levi 16:12, 13; Ibru 9:4, NW; Yabo 8:5; por ki 2Tekwaro 26:16, 19.) Keno tyer man onongo tye i kema me woro, i nyim bongo kicika me Kabedo Maleng Makato, man oweko onongo kiwaco ni tye “i nyim canduk lok me caden.”—Nia 30:1, 6; 40:5, 26, 27.
(Nia 37:29) Otiyo moo maleng me wir bene, ki odok eceta ma ngwece kur ma giliyo maber, ma girubo kit macalo larub gin ma ngwece kur timo-ni.
it-1-E 1195
Odok Eceta
Odok eceta ma kitiyo kwede i kema me woro ma i dye tim-mi onongo kiyubo ki jami me wel ma Luicrael gujogo. (Nia 25:1, 2, 6; 35:4, 5, 8, 27-29) Jehovah otito ki Moses kit me yubo odok man, ni: ‘Kwany jami makur magi: citakte, onika, galbanu, ki dong odok luban ma kiliyo maber, (pekgi ducu obed marom). Ci iyub ki odok eceta maleng ma kiliyo maber, ma kirubo i kit macalo ngat ma rubo gin ma ngwece kur rubo kwede, ci ipwor iye kado. Mukene ibingido matitino ci iketo mogo i nyim canduk lok me caden ma i kema me rwatte ka ma abirwatte iye kwedi. Bibedo gin maleng makato botwu.’ Me nyuto ni odok man leng dok pire tek, Jehovah omedde ni: “Ngat ma birubo gin me angweya macalo meno, wange birwenyo woko ki i kin lutugi.”—Nia 30:34-38; 37:29.
(Nia 38:1) Dok otiyo keno tyer me gitum awanga ki bao yat lalwii; borre obedo futi abiro ki nucu, lacce bene futi abiro ki nucu, obedo ki twoke angwen ma rom, borre tung malo oromo futi angwen ki nucu.
it-1-E 82 para. 1
Keno Tyer
Keno Tyer me Kema. I kare ma kitye ka guro kema me woro, kiyubo bene keno tyer aryo ma lubbe ki cik ma Lubanga omiyo. Kiyubo keno tyer me gitum awanga (ma bene kilwongo ni “keno tyer me mola” [Nia 39:39]) ki bao yat lalwii dok iye onongo tye twolo, nen calo wiye ki tere onongo pe. Borre onongo tye kubit 5 ki lacce bene kubit 5, dok borre cakke ki i tere me o malo kubit 3. Onongo tye ki tunge nyo “ten keno” ki malo i twoke angwen ducu. Kimwono kome ducu ki mola. Kiketo keikei ma kiyubo ki mola i dyere. Ki agit angwen i twoke angwen-ni ducu ma cok ki keikei. Nen calo man aye agit ma kirwako iye tal me tingo keno tyer. Man nyuto ni kingolo but keno tyer man tung ryoryo ducu wek kirwak iye keikei dok agit-ti odong woko. Lukwan mapol gitye ki tam mapatpat madok i kom lok man, polgi waco ni agit-ti onongo tye i dul aryo mapatpat, dul me aryo-ni aye onongo kirwako iye tal me tingo keno tyer dok onongo kimwono i kom keno tyer ki woko. Kiyubo jami mogo ki mola ma onongo kitiyo kwede i kom keno tyer calo becen ki akwaya latok buru, atabo lajol remo, lacob ringo, ki dong weer lamak lodi.—Nia 27:1-8; 38:1-7, 30; Wel 4:14.
Yenyo Lonyo me Cwiny
(Nia 37:1) Bejalel opayo canduk ki bao yat lalwii; borre obedo futi angwen, ki lacce futi aryo, ki borre tung malo futi aryo.
(Nia 37:10) En dok otiyo meja ki bao yat lalwii; borre obedo futi adek ki lacce futi acel ki nucu, ki borre tung malo futi aryo.
(Nia 37:25) Otiyo keno tyer me wango odok eceta ki yat lalwii; borre obedo futi acel ki nucu, ki lacce bene futi acel ki nucu; obedo ma twoke angwen ma rom. Borre tung malo oromo futi adek; obedo ki ten keno angwen ma gukubbe i kome.
it-1-E 36
Yat Lalwii
Jang yat lalwii jany madwong dok tye ki okuto maboco. Jang yat acel ribbe ki jang yat mukene macok kwede, ma weko tere culle adada; man aye oweko onongo pol kare kitiyo ki nyig lok ni shit·timʹ me nyuto ni gidongo kacel. Twero dongo mabor nicakke i mita 6 me o wa i mita 8 (futi 20 me o i 26), ento pol kare bedo bunga muculle. Potte tye matinotino dok yom. Aturrene bene yellow ma ngwecce mit. Nyige bedo i poke calo nyig lapena. Kor yat man gwar dok col, ento ki iye nongo pwot dok tek adada, man weko kwidi pe balo. Yat lalwii polle nonge i aroo. Man aye oweko kibedo ka tic kwede me yubo kema kacel ki jami ma iye. Kitiyo kwede me yubo canduk me gicikke (Nia 25:10; 37:1), meja me mugatti ma kiketo i nyim Jehovah (Nia 25:23; 37:10), keno tyer (Nia 27:1; 37:25; 38:1), tal me tingo jami magi (Nia 25:13, 28; 27:6; 30:5; 37:4, 15, 28; 38:6), wir me ngabo bongo kicika (Nia 26:32, 37; 36:36), guti me kema (Nia 26:15; 36:20) ki dong rii pi guti magi (Nia 26:26; 36:31).
(Nia 38:8) En dok otiyo otako mola ki tedi tere bene me mola; otiyo ki madara pa mon ma lutic ma gitiyo i doggola kema me rwatte.
w15-E 4/1 15 para. 4
Tika Onongo Ingeyo?
Maraya me kare me Baibul onongo dok pat ki me kare-ni. Ma i kare-ni tyer woko, ento macon-ni onongo kiyubo ki nyonyo ma ryenyaryenya. Polle onongo kitiyo ki mola, ryal, jabu nyo kirubo nyonyo mapatpat. Tyen mukwongo ma kiloko i kom maraya aye i kare ma kibedo ka yubo kema me woro pi Luicrael. Mon gumiyo maraya me yubo otako mola ki tedi tere. (Nia 38:8) Nen calo onongo mitte ni kileny maraya magi woko ka wek dong kiyub ki otako mola man ki tedi tere.