Ŋɖo Ami Emɔzɔnnuwo Kukua?
Ètɔ ehun, zokeke alo keke kuku yɛɔ, déhwɛn nyigban yɛ ji o. Eoŋtɔ wa ɖaŋ voŋ yí kunɔ ao hun yinɔ fiɖekpokpui ci yí dro eo. Vɔ ao xomu koɖo ao xlɔwo vɔnvɔn do nu nɔ eo mɔ ŋɖe tɛnŋ vawa eo. Eyí woji mɔ eoɖo akpɔ mɔ yeɖo akpɔtɔ akukuɔ emɔzɔnnuwo ma. Demɔŋje enu ci yí taɖo wovɔnvɔn do nu nɔ eo mɛ o.
Enu cɛ han jɔ do eo ji kpɔa? Nɔ enyi ahan yɔ nɛɔ, nyi yí atɛnŋ akpedo eo nu nanya nɔ èɖo akpɔtɔ akukuɔ emɔzɔnnu lɔ alo ami kukuiɔ?
Le eju ɖewo mɛɔ, woɖonɔ exwe ɖewo ɖɛ yí nɔ mɛɖe zeto exwe ŋtɔ́wo nuɔ, doto ɖe yí ana egbe yi gbɔxwe yí aku ehun. Kristotɔ ciwo yí le eju ŋtɔ́wo mɛ ɖo awa do ese ciwo yí fyɔhawo do nɔ wo so nyɔ ŋtɔ́ nu ji. (Rɔm. 13:1) Vɔ nɔ èle fiɖekpokpui can ɔ, emɔdasɛnamɛwo li yí akpedo eo nu nàkpɔɛ mɔ yeagbetɛnŋ aku emɔzɔnnuwo yí anɔ vofamɛ ma.
GBEJE EOÐEKI MƐ KPƆ
Shigbe lé siti Institut national sur le vieillissement (NIA) tɔ ci yí le États-Unis nui nɛɔ, àtɛnŋ abiɔ enyɔ cɛwo ciwo yí gbɔgbɔ eoɖeki se:
Égbɔnnɔnu nɔŋ mɔ mahlɛn kpako amɛkanxletɔ ciwo yí nɔnɔ emɔ ji alo akpɔnɔ wo le zanmɛ nywiɖea?
Égbɔnnɔnu nɔŋ mɔ matrɔnɔ eta yí akpɔ ŋmɛkpɔnlin mɛ yí agbekpɔ enu ciwo yí jɔjɔ le godu alo axa nɔŋ a?
Égbɔnnɔnu nɔŋ mɔ maɖenɔ blɛ yí aɖe afɔ so gazi ji yí asɔ ɖo flɛn jia?
Lé ŋzɔnnɔ ɖɔɖɔɖɔ do dɔ yí ŋxenɔ emɔ nɔ amɛwo le emɔ jia?
Anyi fɛnwo dɔ yí ŋjenɔ afɔku blaŋblaŋ alo ŋdannɔ wɛwɛ keke anyi hun, zokeke alo keke ayi gbla ŋɖea?
Kpobishiwo ɖonɔŋ te gbɛmɛgbɛmɛ ɖo ŋdekukuɔ ehun alo zokeke nywiɖea?
Ŋdɔnnɔ kɔnlin hwenu ŋle emɔzɔnnuwo kukɔa?
Cike ciwo yí ŋnukɔ xonɔŋ keke ŋdasɛnŋ aku emɔzɔnnu ɖea?
Anyi xomumɛtɔwo alo anyi xlɔwo vɔnvɔn do nu nɔŋ so lé ŋkunɔ emɔzɔnnuwo do nua?
Nɔ èɖo ŋci mɔ ɛɛ nɔ ɖeka alo amɛve kpetii le nyɔbiɔse cɛwo mɛɔ, ányɔ mɔ àtekpɔ yí awa trɔtrɔ ɖewo. Le kpɔwɛ mɛ, ɖe lé hanci èkunɔ emɔzɔnnu lɔwo do kpɔtɔ, vevitɔ le ezan mɛ. Gbejenɔ eoɖeki mɛ kpɔ blaŋblaŋ yí akpɔ lé èkunɔ emɔzɔnnuwo do. Àtɛnŋ abiɔ ao xomumɛtɔ ɖe alo ao xlɔ ɖe se mɔ: lé yɛkpɔ lé yekunɔ emɔzɔnnuwo do ma. Taŋfuin ètɛnŋ gbebu tamɛ kpɔ so lé àwɛ aku emɔzɔnnuwo do nu nywiɖe doji le vofamɛ. Éle ahan gan, nɔ èɖo ŋci mɔ ɛɛ nɔ sugbɔtɔ le nyɔbiɔse ciwo mìkpɔ yɛ mɛɔ, ányɔ nɔ eo sɔwu mɔ àɖo te emɔzɔnnuwo kuku yí agbe enyɔ kpuu.a
BIBLA GƆNMƐÐOSEWO LE DASƐ EMƆ NƆ EO
Étɛnŋ gbɔnnu nɔ mì mɔ mìaxɔgbe do ji mɔ ŋsɛn ci mìɖo yí sɔ kunɔ emɔzɔnnuwo do sa ɖeɖeɛ kpɔtɔ. Eyi taɖo, éle veviɖe mɔ àgbeje eoɖeki mɛ kpɔ so emɔzɔnnuwo kuku nu. Bibla gɔnmɛɖose ciwo yí atɛnŋ akpedo eo nu nasɔ ŋkuvi nywi asɔ kpɔ ao nɔnɔmɛ lɔ yí asɔ gbeta ci yí nyɔɔ? Mìakpɔ nukplamu amɛve.
Kpɔtɔ ajenɔshi sɛnxu nɔ eoɖeki. (Elo. 11:2) Nɔ mìshinkɔɔ, enukpɔkpɔ, enusese, mìwo kanwo koɖo zanŋtenɔnɔ mìwotɔ ɖenɔ kpɔtɔ. Le kpɔwɛ mɛ, amɛ sugbɔtɔ minɔ kanmɛtete ɖewo ɖo wokpɔɛ mɔ nɔ yewowɛɔ, yewoaje afɔku fafɛɖe. Ahanke enyi le emɔzɔnnuwo kuku kpaxwe nɛ. Évajenɔ gaɖekamɛɔ, mɛɖewo sɔnɔ gbeta mɔ yewoami emɔzɔnnuwo kuku keŋ asɔ gbe enyɔ yí anɔ vofamɛ. (Elo. 22:3) Mɛ ciwo yí jeshi sɛnxu nɔ wowoɖeki ɖonɔ to hwenu mɛbuwo vɔnvɔn do nu nɔ wo.—Sɔ sɔ koɖo 2 Samiɛli 21:15-17.
Ze nɔ ehun fɛn ɖuɖu. (2 Ese. 22:8) Nɔ wodenya ehun kuku nywiɖeɔ, átɛnŋ anyi ahwawanu vwin ɖeka ci yí awu amɛ dru. Nɔ enujikpekpe mɛɖe tɔ ɖekɔ kpɔtɔ gan yí ekpɔtɔ kukuɔ ehun ɔ, átɛnŋ awa enu koɖo yiɖeki alo awa nu koɖo mɛbuwo. Eyi nɔ éje afɔku yí wu mɛɖeɔ, átɛnŋ ɖu ehun fɛn.
Mɛɖewo kpɔɛni mɔ nɔ yewodegbekukuɔ emɔzɔnnuwoɔ, anyi yewodegbenyi ŋɖewanu o. Ze nɔ afɔku ŋtɔ́. Ao nɔnɔmɛ nywi ciwo èɖo dɔ yí Yehowa lɔn eo sugbɔ. Ðewo yí nyi sɛnxu ci èjenɔshi nɔ eoɖeki, eoɖeki ci èsɔ hwenɔ koɖo lé enywimɛnɔnɔ mɛbuwo tɔ gbexanɔ eo do. Gbesɔ kpe niɔ, Yehowa gbeɖo egbe mɔ yeakpedo eo nu yí afa akɔn nɔ eo. (Ezai 46:4) Dagbe eo ɖɛ gbeɖe o. Eyi taɖo, biɔɛ nɔ ana eo nunya ci yí so Bibla mɛ koɖo enugɔnmɛsese gbɔngbɔnmɛtɔ yí woakpedo eo nu nɔ nasɔ gbeta keŋ akpɔ mɔ yeakpɔtɔ yí akukuɔ emɔzɔnnuwo alo yeami ma.
a Nɔ èjijiɛ nyɔtakankan buwo kpiɔ, kpɔ nyɔta ci yí nyi “Ʋufɔku Dzedze—Èle Dediea?” le Nyɔ! 22 Août 2002 tɔ mɛ.