KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w25 dwi mir 5 mba. 20-25
  • Pi nying’ Yehova ubino tek rukani i Yesu?

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Pi nying’ Yehova ubino tek rukani i Yesu?
  • Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • “AKETHO GING’EYO NYINGI”
  • “NYINGI M’IMIYO IRA”
  • “VWA, YUNG NYINGI”
  • “AMIYO KWO PARA”
  • “ADARU TIC M’IMIYO NIA ATIM”
  • Wacopo nyutho nenedi nia pi nying’ Yehova tie tek i iwa?
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • “Wupak nying’ Yehova”
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
  • Jamgony ubeponjowa ku lembang’o?
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • ‘Ng’ii giri . . . nia ibitimo ni ng’a’
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
Nen lembe mange m'utie
Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
w25 dwi mir 5 mba. 20-25

THIWIWEC MI 22

WER 15 Pak ni Wod Mungu ma kayu!

Pi nying’ Yehova ubino tek rukani i Yesu?

“Aketho ging’eyo nyingi man abiketho eng’eyere.”—YOH. 17:26.

I ADUNDO

Wabiponjo kite ma Yesu uketho ko nying’ Yehova ung’eyere, kite m’edwoko ko nyinge leng’ man kite m’ecero ko ba nyinge.

1-2. (a) Yesu utimo ang’o i uthieno m’i wang’ tho pare? (b) Wabidwoko wang’ penji ma kani i thiwiwec maeni?

WAN’I uthieno mi ceng’ kas’ang’wen, nindo 14 mi dwi mi Nisan, oro 33 N.N.Y. Piny udaru nyang’ lee man jubecicibo Yesu, jubipoko lembe pare, jubing’olo tho i wiye, jubifwode man jubinege. Fodi eai edaru de adara nicamu cam ma segi i kusika moko ma malu karacelo ku jukwenda pare ma gigwoko bedoleng’ migi. I ng’ey cemo maeno, Yesu uciko jukwenda pare ku wec moko mi tielocwiny. Man nyanok i wang’ ma gin ceke giwek kusika ma malu ma gibedo i iye, Yesu uweko lembe mange ceke man erwo rwo moko ma pire tek lee. Jakwenda Yohana udok ukiewo rwo maeno i ng’eye; tin enwang’ere i Yohana thek 17.

2 Rwo ma Yesu urwo i uthieno maeno ubenyutho nia ang’o m’ubino dieng’o cwinye lee nisagu i saa maeno? Lembang’o ma pire ubino tek lee i iye i saa m’ebetimo tic pare iwi ng’om? Wabidwoko wang’ penji maenogi i thiwiwec maeni.

“AKETHO GING’EYO NYINGI”

3. Yesu uyero ang’o pi nying’ Yehova, man emito yero ang’o? (Yohana 17:6, 26)

3 Yesu uyero i rwo pare kumae: “Aketho ging’eyo nyingi.” I andha, eyero wang’ ario nia eketho julub pare ging’eyo nying’ Yehova. (Som Yohana 17:6, 26.) Emito yero ang’o? Nyo enyutho igi nying’ moko ma fodi ging’eyo ngo? Julub pa Yesu gibino Juyahudi, pieno nwang’u dong’ ging’eyo nying’ Mungu ma Yehova. Nying’ maeno nwang’ere wang’ elufu ma lee i Lembagora mi Juebrania. Pieno, Yesu ubino weco ngo kende kende iwi nying’ Mungu, ento iwi thelembe pa nyinge. Eketho julub ging’eyo cuu won nying’ maeno, eketho ging’eyo lembakeca pare pi ng’om man pi dhanu, gin m’etimo man kite pare i ayi ma ng’atu moko acel de mbe m’utuc ninyutho.

4-5. (a) Ning’eyo nying’ ng’atini thelembene tie ang’o? Kemii lapor moko. (b) Julub pa Yesu gituc ning’eyo nying’ Yehova i ayi ma nenedi?

4 Kepar nia jadit cokiri moko mi cokiri peri nyinge tie David man etie bende dokta. Ing’eye udoko pi oro ma dupa. Re nindo acel, twoyo moko ma pek ugoyi. E ileriri nyatho tho i odiyath m’etimo tic i iye man ewok ebodho kwo peri. Ifoimare dong’ lee nikadhu m’i wang’e man kan iwinjo nyinge, iparu wang’ acel pi gin m’etimo iri. E kumeno, David doko kende kende ngo jadit cokiri m’ilar ing’eyo i wang’e, ento edoko bende dokta m’ubodho kwo peri.

5 I ayi ma rom eno, nwang’u dong’ julub pa Yesu de ging’eyo nying’ Yehova. Ento tic ma Yesu utimo iwi ng’om uketho pi nying’ Yehova udoko tek lee nisagu i igi. Pirang’o wabeyero kumeno? Pilembe Yesu ulubo lapor mi kite pa Won i gin ceke m’eyero man m’etimo. Pieno jukwenda pa Yesu gituc ‘ning’eyo’ Yehova cuu nikadhu kud i ponji pa Yesu ma giwinjo man nikadhu kud i kite ma gineno ebekwo ko ku dhanu.—Yoh. 14:9; 17:3.

“NYINGI M’IMIYO IRA”

6. Yehova umiyo nyinge ni Yesu i ayi ma nenedi? (Yohana 17:11, 12)

6 Kinde ma Yesu uberwo, ekwayu Yehova kumae pi julub pare: “Nen wigi pi nyingi m’imiyo ira.” (Som Yohana 17:11, 12.) Giragora maeno ubemito nyutho ngo nia Yehova ucaku nyinge i kum Yesu i ayi ma nia nying’ Yesu de udoko Yehova. Dong’ Yesu umito yero ang’o kinde m’eyero nia jumiyo nying’ Mungu ire? Mi kwong’o, Yesu ubino jaor man Jakok dwal pa Yehova. Ebino i nying’ Won man etimo udu dupa i nying’ Won. (Yoh. 5:43; 10:25) Bende, nying’ Yesu thelembene tie “Yehova tie both.” Andhandha, nying’ Mungu ubino ku winjiri ma ceng’ini mandha ku nying’ Yesu.

7. Kemii lapor moko m’ubenyutho nia andha Yesu copo weco i nying’ Yehova kunoke kakare.

7 Ku lapor, calu m’ambasader cungo kaka jabim kunoke prezida, eromo weco kakagi. Pieno, wec p’ambasader bedo ku kilo i iye tap calu wec pa jabim kunoke pa prezida ku kume. Kumeno bende, Yesu ucungo kaka Yehova man ebed eweco i bang’ dhanu kaka Mungu.—Mat. 21:9; Luka 13:35.

8. Nying’ Yehova ubino nenedi ‘i’ Yesu i wang’ m’ebin iwi ng’om? (Ai 23:20, 21)

8 Calu ma Yesu utie Lembe, ekonyo calu Jakok dwal pa Yehova pi ninyutho lembe pa Yehova man telowic pare ni wot Mungu mange mi tipo man bende ni dhanu. (Yoh. 1:1-3) Copere nia Yesu re m’ubino malaika ma Yehova uoro pi nigwoko nyithindho mir Israel kinde ma gibewok kud i Misiri. Saa ma Yehova uyero igi nia giwor malaika maeno, emedo kumae: “Pilembe nyinga n’i iye.”a (Som Ai 23:20, 21.) Nying’ Yehova ubino ‘i’ Yesu pilembe ecungo kaka Yehova man etie ng’atu ma kwong’a m’ucero ba nying’ Won man m’udwoko nyinge leng’.

“VWA, YUNG NYINGI”

9. Pi nying’ Yehova ubino tek rukani i Yesu? Kekor.

9 Calu ma waai waneno, kadok i wang’ ma Yesu ubin iwi ng’om de pi nying’ Yehova ubino tek lee dit i iye. Pieno etie ngo lembe mi wang’uic ka nia lembe ceke m’etimo kinde m’ebino iwi ng’om ubedo ku winjiri ma ceng’ini ku nying’ Won. Yesu ukwayu Yehova kumae saa m’ajiki mi tic pare udhingo: “Vwa, yung nyingi.” E ndhu ndhu, Won udwoko ire niai kud i polo ku dwal ma calu ve morpolo kumae: “Adaru yunge man abiyunge kendo.”—Yoh. 12:28.

10-11. (a) Yesu uyungo nying’ Yehova nenedi? (Nen bende cal.) (b) Pirang’o ukwayu judwok nying’ Yehova leng’ man jucer ba nyinge?

10 Yesu bende uyungo nying’ Won. Nenedi? Yone acel ubino ninyutho pi kite man pi tic ma beco pa Won ni jumange. Ento lembe mange ugam ukwayere pi niyungo nying’ maeno; ugam ukwayu judwok nying’ Yehova leng’ man jucer bang’e.b Yesu unyutho nia pi lembe maeno utie tek kinde m’eponjo julub pare nia girwo kumae: “Wegwa ma n’i polo, nyingi bed leng’.”—Mat. 6:9.

11 Pirang’o ubekwayu judwok nying’ Yehova leng’ man jucer ba nyinge? Pilembe yang’ con i podho mir Eden, Sitani Wonabali ucayu Yehova Mungu man ecwayu vupo i wiye. Eriko nia Yehova tie javupo man nia ebecero Adamu giku Eva ku gin moko ma ber. (Tha. 3:1-5) Pieno emito yero nia Yehova bimo ngo ku bedopwe. Adote mi vupo m’ekelo ucido nying’ Yehova. I ng’eye i rundi pa Yob, Sitani uriko nia ju ceke ma gibetimo ni Yehova gibetimo ire kende kende pi bero m’ecopo miyo igi. Ku vupo maeno, ekelo adote ma nia ng’atu moko mbe m’umaru Yehova kud adundene ceke, man nia jutic pa Yehova ceke gibiweko nitimo ire i saa mi peko. (Yob 1:9-11; 2:4) E kare ugam uromo pi ninyutho nia ng’a dhe m’utie javupo, nyo Yehova kunoke Sitani.

Yesu ubemiyo Ponji ma wi got ni udul moko ma dit mi dhanu.

Yesu uponjo julub pare nia pire tie tek nidwoko nying’ Mungu leng’ (Nen udukuwec mir 10)


“AMIYO KWO PARA”

12. Mer ma Yesu umaru ko nying’ Yehova uketho ebino ayika nitimo ang’o?

12 Mer ma Yesu umaru ko Yehova uketho emito etim gin ceke m’ecopo pi nidwoko nying’ Yehova udok leng’ man pi nikabu acidi m’iwi nyinge. Pieno eyero kumae: “Amiyo kwo para.” (Yoh. 10:17, 18) Andhandha, ebino ayika nitho kadok athoa ngi pi nying’ Yehova.c Dhanu ario ma kwong’a ma pwe, niwacu Adamu giku Eva, giloko ng’eygi ni Yehova man gidok i ng’ete pa Sitani. Ento Yesu ubino ayika nibino iwi ng’om man ninyutho nia emaru Yehova. Etimo kumeno nikadhu kud i woro m’eworo ko Yehova i lembe ceke. (Ebr. 4:15; 5:7-10) Egwoko bedocu pare i kwo pare zoo cil m’etho ko iwi yen mi can. (Ebr. 12:2) I ayi maeno, enyutho nia emaru Yehova man Nyinge.

13. Pirang’o Yesu re m’ubino ng’atu ma copo nyutho i ayi ma cuu nia Sitani re m’utie javupo? (Nen bende cal.)

13 Lembe ceke ma Yesu utimo unyutho kamaleng’ nia Sitani re m’utie javupo, ento Yehova ngo. (Yoh. 8:44) Yesu ung’eyo Yehova cuu dit nikadhu ng’atu moko ci mange. Ka nwang’u lembe moko mandha ubino nuti i adote ma Sitani ukelo iwi Yehova, nwang’u Yesu ung’eyo. Ento egam ekeco ku cwinye zoo nicero ba nying’ Yehova pilembe eng’eyo cuu nia adote pa Sitani ubino vupo. Kadok kinde m’ubino nen nia Yehova uwenje de, ebedo ayika nitho kadok athoa zoo kakare niloko ng’eye ni Won m’emaru.—Mat. 27:46.d

Juguro Yesu iwi yen mi can.

Lembe ceke ma Yesu utimo unyutho kamaleng’ nia Sitani re m’utie javupo ento Yehova ngo. (Nen udukuwec mir 13)


“ADARU TIC M’IMIYO NIA ATIM”

14. Yehova umiyo sukulia ma kani ni Yesu pi gwoko bedoleng’ pare?

14 I rwo ma Yesu urwo i uthieno m’i wang’ tho pare, ebino ku copo mi yero kumae: “Adaru tic m’imiyo nia atim.” Ebino ku genogen nia Yehova bimiyo ire sukulia pi gwoko bedoleng’ pare. (Yoh. 17:4, 5) Genogen m’ebino ko iwi Won ubino ngo genogen ma iye nanu pilembe Won uweko ngo nia emedere nibedo i liel. Ento ecere man emiyo ire dito ma malu dit apila i polo. (Tic. 2:23, 24; Filip. 2:8, 9) Tokcenne, Yesu ucaku nibimo iwi Ker pa Mungu. Ker maeno bitimo ang’o? Yesu udwoko wang’ penji maeno i thenge m’ulubo mi rwo m’eponjo ko julub pare, ewacu kumae: “Ker peri bin. Yeny peri utimere bende i ng’om, calu m’etimere i polo.”—Mat. 6:10.

15. Yesu bitimo ang’o mange?

15 I ng’ey nindo ma ceng’ini eni, Yesu bikiedo i dhu judegi pa Mungu man ebinyotho jutimrac i lwiny mi Armagedon. (Nyu. 16:14, 16; 19:11-16) Nyanok i ng’eye, ebibolo Sitani i “longoro ma there mbe,” kaka m’ebibedo i iye atwiya man ebibedo mbe ku copo mi timo gin moko ci. (Nyu. 20:1-3) I ng’ey lembe maeno, Yesu bibimo pi oro elufu acel. Ebidwoko kwiyocwiny iwi ng’om, ebidwoko dhanu udok pwe, ebicero ju m’utho, man ebidwoko ng’om zoo ni paradizo. E lembakeca pa Yehova zoo bipong’o kubang’gi kubang’gi.—Nyu. 21:1-4.

16. Kwo bibedo nenedi i ng’ey Bimobim mi oro elufu acel pa Kristu?

16 Kwo bibedo nenedi i ng’ey Bimobim mi oro elufu acel pa Kristu? Saa nica binwang’u dong’ dubo man koso bedoleng’ mi dhanu uthum. Pieno dhanu bibedo mbe ku yeny mi jamgony, pa ng’atu m’urip kindgi ku Mungu kadi mi tic mi lamu lam. Bende, binwang’u dong’ judaru kabu “jakwor ma tokcen” ma en e tho m’Adamu unyayu. I kabuli ke bidong’ thwolo pilembe nwang’u dong’ ju m’utho gicer pi nidok kwo kendo. Dhanu ceke m’iwi ng’om bidoko pwe.—1 Kor. 15:25, 26.

17-18. (a) Lembang’o ma bitimere i ajiki mi Bimobim mi oro elufu acel? (b) Yesu bitimo ang’o kinde ma saa mi bimobim pare bithum? (1 Jukorintho 15:24, 28) (Nen bende cal.)

17 Lembang’o ma segi ma bitimere i ajiki mi Bimobim mi oro elufu acel? Nying’ Mungu bidoko leng’ ma ng’atu moko mbe ma bibedo ku jiji moko nyanok de iwi lembene. Pirang’o pi lembe maeno tie tek? I podho mir Eden, Sitani uriko nia Yehova tie javupo man nia ebimo ngo wi dhanu ku mer. Niai i saa nica, dhanu ceke ma gimiyo yung ni Yehova man ma giwore gimediri nidwoko nyinge leng’ man gikabu acidi ma jukelo iwi nyinge. Pieno, i ajiki mi Bimobim mi oro elufu acel, binwang’u jukabu acidi ceke m’iwi nying’ Yehova man binwang’u Yehova unyutho kamaleng’ nia etie Wegwa mi polo m’umaruwa.

18 I ajiki mi oro elufu acel, jubituco wi vupo pa Sitani wang’ acel pi nja. Yesu bitimo ang’o i ajiki mi bimobim pare? Nyo ebilubo lapor pa Sitani man ebijai ni Yehova? Ungo. (Som 1 Jukorintho 15:24, 28.) Ebidwoko Ker i cing’ Won man ebijwigere i the bimobim pare. Tung’ ku Sitani, Yesu tie ayika nidwoko piny ceke i cing’ Won ma Yehova pilembe emare.

Yesu ubedwoko jamker mi wic i bang’ Yehova i polo.

Yesu utie ayika nidwoko Ker i bang’ Yehova i ajiki mi Bimobim pare mi oro elufu acel (Nen udukuwec mir 18)


19. Thiwiwec maeni uponjowa ku lembang’o iwi Yesu?

19 Etie lembe ma kakare nia Yehova ubino ayika nicaku nyinge i kum Yesu! Yesu unyutho kamaleng’ nia etie andhandha jaor pa Won. Dong’ pi nying’ Yehova utie tek rukani i iye? Pire tie tek i iye nisagu gin moko ci mange. Ebino ayika nitho pi nying’ maeno man ebibedo ayika nidwoko piny ceke i bang’ Yehova i ajiki mi Bimobim mi oro elufu acel. Wacopo lubo lapor pa Yesu nenedi? Wabidwoko wang’ penji maeno i thiwiwec m’ulubo.

ICOPO DWOKO NENEDI?

  • Yesu uketho julub pare ging’eyo nying’ Yehova i ayi ma nenedi?

  • Yehova umiyo nyinge ni Yesu i ayi ma nenedi?

  • Yesu ubino ayika nitimo ang’o pi nying’ Yehova, man pirang’o?

WER 16 Wupak Yehova pi Wode m’ewiro

a Saa moko jumalaika bende gibed gicungo kaka Yehova kinde ma gibekoko rwonglembe m’uai i bang’e ni dhanu. Pieno re ma i Biblia kaka moko juyero nia Yehova re m’ubeweco ma ke nwang’u i andha malaika re m’ubeweco kakare. (Tha. 18:1-33) Kadok nwang’u Lembagora uyero nia Yehova re m’umiyo Cik i bang’ Musa de, re giragora mange unyutho nia Yehova utiyo ku jumalaika pi nimiyo Cik maeno.—Law. 27:34; Tic. 7:38, 53; Gal. 3:19; Ebr. 2:2-4.

b KORO I WEC: “Nidwoko leng’” thelembene tie niyungo piny moko kunoke ng’atu moko, ninene nia e leng’, kunoke nibedo ku woro ma thuc yor i bang’e. “Nicero ba ng’atini” thelembene utie nikabu adote mi vupo ma jukelo iwi nyinge kunoke nituco kamaleng’ nia kosa umbe i wiye, nia lembe ma rac ma jubeyero ku nyinge zoo utie vupo.

c Tho pa Yesu umiyo bende yo mi nwang’u kwo ma rondo ku rondo ni dhanu.

d Nen “Penji mi jusom” i Otkur ma Wiw mi dwi mir 4, 2021, mba. 30-31.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2025)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini