KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w25 dwi mir 5 mba. 26-31
  • Wacopo nyutho nenedi nia pi nying’ Yehova tie tek i iwa?

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Wacopo nyutho nenedi nia pi nying’ Yehova tie tek i iwa?
  • Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • “ECAKU NG’IYO DHANU PI NYINGE”
  • “WUN WU JUMULEMBE PARA”
  • AYI MANGE MA WACOPO NYUTHO KO NIA PI NYING’ YEHOVA UTIE TEK I IWA
  • Pi nying’ Yehova ubino tek rukani i Yesu?
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • “Wupak nying’ Yehova”
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
  • ‘Ng’ii giri . . . nia ibitimo ni ng’a’
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Ku jwigiri, yii nia ing’eyo ngo lembe ceke
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
Nen lembe mange m'utie
Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
w25 dwi mir 5 mba. 26-31

THIWIWEC MI 23

WER 2 Nyingi tie Yehova

Wacopo nyutho nenedi nia pi nying’ Yehova tie tek i iwa?

“Wun wu jumulembe para, Yehova wacu.”—ISA. 43:10.

I ADUNDO

Wabineno gin m’ukwayu watim pi nidwoko nying’ Yehova leng’ man nicero ba nyinge.

1-2. Wang’eyo nenedi nia pi nying’ Yehova utie tek lee i Yesu?

PI NYING’ Yehova utie tek nisagu zoo i Yesu. Yesu re m’utie ng’atu ma kwong’a m’ucero ba nying’ Won. I thiwiwec m’ukadhu, waneno nia Yesu ubino ayika nitho pi nying’ Yehova pi ninyutho nia nyinge leng’ man nia yo pare ceke tie pwe. (Mark. 14:36; Ebr. 10:7-9) Man i ng’ey Bimobim pare mi oro elufu acel, ebibedo ayika nidwoko dito ceke i cing’ Won pi nidwoko nying’ Won udok leng’. (1 Kor. 15:26-28) Mer ma Yesu umaru ko nying’ Mungu ubenyutho kamaleng’ nia etie ku winjiri ma ceng’ini mandha kude.

2 Yesu ubino iwi ng’om i nying’ Won. (Yoh. 5:43; 12:13) Eketho julub pare ging’eyo nying’ Won. (Yoh. 17:6, 26) Eponjo i nying’ Yehova man etimo udu dupa de i nyinge. (Yoh. 10:25) I andha, Yesu ukwayu Yehova nia enen wi julub pare “pi Nyinge.” (Yoh. 17:11) Ubenen kamaleng’ nia pi nying’ Yehova ubino tek lee mandha i Yesu. Ka kumeno, ng’atini copo yero nenedi nia etie jalub mandha pa Kristu ma ke eng’eyo ngo nying’ Won Yesu man ebetiyo de ngo ku nying’ne e?

3. Wabineno ang’o i thiwiwec maeni?

3 Wa Jukristu, waii nilubo ba tiend Yesu; pieno waneno nying’ Won ni gin ma pire tek. (1 Pet. 2:21) I thiwiwec maeni, wabineno nia pirang’o Yehova ucaku nyinge i kum ju ma giberweyo “lembanyong’a . . . mi Ker.” (Mat. 24:14) Wabineno bende nia pi nying’ Yehova ucikere nibedo tek rukani i ng’atuman m’i kindwa.

“ECAKU NG’IYO DHANU PI NYINGE”

4. (a) Yesu umiyo tic ma kani ni julub pare i wang’ nidok i polo? (b) Tic maeno unyolo penji ma kani?

4 Tap i wang’ nidok i polo, Yesu uyero ni julub pare kumae: “Wubinwang’u tego kinde ma tipo ma leng’ bibino i wiwu, man wubibedo jumulembe para i Yeruzalem, i Yudea ku Samaria ceke, man nitundo i theng ng’om ma bor m’usagu.” (Tic. 1:8) Ubenen kamaleng’ nia lembanyong’a bikadhu kiew mir Israel. E tokcenne, dhanu m’i kind thek ceke binwang’u kaka mi doko julub pa Yesu. (Mat. 28:19, 20) Ento poy nia Yesu uyero kumae: “Wubibedo jumulembe para.” Nyo bikwayu ju ceke ma bidoko julub pa Kristu gibed kende kende jumulembe pare kunoke ging’ey Yehova man gibed jumulembe pare bende? Lembe ma jukoro i Tic mi Jukwenda thek 15 ubekonyowa nidwoko wang’ penji maeno.

5. Jukwenda ku judongo mi Yeruzalem ginyutho nenedi nia ubekwayu dhanu ceke ging’ey nying’ Yehova? (Nen bende cal.)

5 I oro 49 N.N.Y., jukwenda ku judongo mi Yeruzalem gicokiri karacelo pi niweco iwi lembe m’ukwayu dhanu mi thek mange ma jutimo ngo yaa i kumgi gitim kara jujol gin bende calu Jukristu. E i ajiki mi wec maeno, Yakobo m’umin Yesu uyero kumae: “[Pethro] ukoro iwa cuu dit kite ma Mungu upoy ko wang’ ma kwong’a pi dhanu mi thek mange, man nia kud i kindgi ecaku ng’iyo dhanu pi nyinge.” Edwogo iwi wec pa jabila Amos, emedo kumae: “Kara dong dhanu m’udong’ giyeny Yehova ku cwinygi ceke, karacelo ku dhanu mi thek mange ceke, dhanu ma gibelwong’iri ku nyinga, Yehova uwacu.” (Tic. 15:14-18) Pieno, ugam ukwayu ngo nia julub ma nyen maeno gijik kende kende niponjo ning’eyo lembe iwi Yehova, ento bende ‘gilwong’iri ku nyinge.’ Eno ugam unyutho nia jubilwong’ogi ku nying’ Mungu man jubing’iyogi de nikum nying’ maeno.

Yakobo ubeweco i bang’ jukwenda man judongo moko mi Yeruzalem. Umego ario gibewinje ku kithabu m’adola ayaba i cing’gi.

I saa mi coko moko m’umego mi guriri m’utelowic mi rundi ma kwong’a gitimo, ginyang’ kamaleng’ nia Jukristu gicikiri nibedo dhanu ma Mungu ung’iyo pi nyinge (Nen udukuwec mir 5)


6-7. (a) Pirang’o Yesu ubino iwi ng’om? (b) Yesu ubino iwi ng’om pi thelembe mange ma kani ma pire tek nisagu?

6 Nying’ Yesu thelembene tie “Yehova tie both,” man de andha enyutho nia etie yo ma Yehova utiyo ko pi nibodho ju ceke ma gitie ku yiyoyic. Yesu ubino iwi ng’om pi nimiyo kwo pare pi dhanu. (Mat. 20:28) Nikadhu kud i jamgony m’emiyo, eketho ecopere ni dhanu ninwang’u both man kwo ma rondo ku rondo.—Yoh. 3:16.

7 Pirang’o dhanu gitie ku yeny mi jamgony pi ninwang’u both? Utie nikum lembe m’ukadhu i podho mir Eden. Calu ma waneno i thiwiwec m’ukadhu, Adamu giku Eva gijai ni Yehova uketho gibayu kaka mi kwo rondo ku rondo. E kumeno, dhanu ceke ulagu dubo man tho. (Tha. 3:6, 24) Pieno Yesu ubino iwi ng’om pi nilaru nyikway Adamu giku Eva ma wor. Ento ebino pi thelembe moko mange de ma pire tek lee nisagu. Poy nia jugam jukelo acidi iwi nying’ Yehova. (Tha. 3:4, 5) Pieno kara nyikway Adamu giku Eva gibothi, ugam ukwayu ging’ey nia lembe ma pire tek nisagu zoo utie nidwoko nying’ Mungu udok leng’. E calu ma Yesu ubino i nying’ Yehova man etimo lembe ma Yehova ukwayu i bang’e tap tap, ebino ng’atu m’anzilo ma copo dwoko Nyinge leng’.

Ng’atini copo yero nenedi nia etie jalub mandha pa Kristu ma ke eng’eyo ngo nying’ Won Yesu man ebetiyo de ngo ku nying’ne e?

8. Bikwayu ju ceke ma giyiyo Yesu giyii lembang’o?

8 Bikwayu ju ceke ma giyiyo Yesu, dok gibed Juyahudi kunoke dhanu mi thek mange, giyii nia both migi biai i bang’ Won Yesu ma Yehova Mungu. (Yoh. 17:3) Man calu Yesu, mito giyii nia gibilwong’iri ku nying’ Yehova. Bikwayu bende ginyang’ nia gin ma pire tek nisagu zoo utie nidwoko nying’ Yehova udok leng’, kum both migi ujengere iwi lembe maeno. (Tic. 2:21, 22) Pieno, julub mandha pa Yesu ceke gicikiri niponjo ning’eyo Yehova calu en. Etie lembe ma kakare ka nia Yesu udaru rwo pare ma nwang’ere i Yohana thek 17 ku wec ma e: “Aketho ging’eyo nyingi man abiketho eng’eyere, kara mer m’imara ko ubed i igi man an de i acel kugi.”—Yoh. 17:26.

“WUN WU JUMULEMBE PARA”

9. Wacopo nyutho nenedi nia pi nying’ Yehova utie tek i iwa?

9 Nimakere ku lembe ma waai waneno, ubenen kamaleng’ nia julub mandha pa Yesu ceke gicikiri nidwoko nying’ Yehova udok leng’. (Mat. 6:9, 10) Pieno gicikiri nineno nia nying’ Yehova usagu nying’ mange ceke. Ukwayu ke lembene unen i timo migi. Dong’ wacopo timo ang’o pi nidwoko nying’ Yehova leng’ man ninyutho nia adote ma Sitani ukelo i wiye utie vupo?

10. Juweco pi kesi ma kani mi lapor i buku pa Isaya thek 42 nicidho 44? (Isaya 43:9; 44:7-9) (Nen bende cal.)

10 Isaya thek 42 nicidho 44 unyutho tic ma pire tek ma wacopo timo pi nidwoko nying’ Yehova leng’. Thek maeno uweco pi kesi moko mi lapor ma i iye Yehova ubepenjo dhu mungu m’araga. Ebekwayu ju ceke ma gibeyero nia gitie mungu ginyuth nia andha gitie mungu. Ebelwong’o bende jumulembe gibin gituci ka nyo andha mungu maeno gitie mungu mandha. Ento ng’atu acel de mbe m’ualu dhoge!—Som Isaya 43:9; 44:7-9.

Cal: Jumalaika gibetuk ceng’ini iwi ng’om kinde m’umego ku nyimego mwa m’i wang’ ng’om zoo gibediko cing’gi pi nidwoko nying’ Yehova udok leng’. 1. Umego moko giku min ot pare giberweyo ku prezanthwar. 2. Nyamego moko m’aradu ubemiyo kart ma terojo i jw.org ni nyathin wadi moko mi somo. 3. Umego moko ubemiyo lembatuca ni jalwo moko ma gimaku kude transpor. 4. Judongo mi bapolisi ma gikendo maske gibecidho kud umego moko ma jugoyo pingo i cinge. 5. Nyamego moko ma n’i wi kavuto mi jurutwoyo i odi yath ubenyutho ni dokta moko yub m’emaku iwi rimo.

Kesi moko mi lapor ma juweco pire i buku pa Isaya umulo kumwa i ayi dupa (Nen udukuwec mir 10-11)


11. Nimakere kud Isaya 43:10-12, Yehova uyero lembang’o pi dhanu pare?

11 Som Isaya 43:10-12. Yehova uyero pi dhanu pare kumae: “Wun wu jumulembe para, . . . man an a Mungu.” Ekwayu bende dhanu pare nia gidwok wang’ penji ma e: ‘Nyo Mungu moko nuti m’uweko an?’ (Isa. 44:8) Wan de watie ku rwom mi dwoko wang’ penji maeno. Watuco nikadhu kud i wec man timo mwa nia Yehova kende re m’utie Mungu mandha, man nia nyinge dwong’ nisagu nying’ mange ceke. Man wanyutho nikadhu kud i kite ma wabekwo ko nia wamaru Yehova ku cwinywa zoo man nia wamoko kikiki i kume kadok nwang’u Sitani ubedhuro mac i kumwa rukani de. I ayi maeno re ma wanwang’u kaka mi diko cingwa pi nidwoko nying’ Yehova leng’.

12. Lembila ma nwang’ere i Isaya 40:3, 5 ugam upong’o nenedi?

12 Isaya uewo bende nia ng’atu moko ‘biyiko yo pa Yehova.’ (Isa. 40:3) Lembila maeno upong’o nenedi? Yohana ma Jababutisi uyiko yo ni Yesu m’ubino i nying’ Yehova man uweco de i Nyinge. (Mat. 3:3; Mark. 1:2-4; Luka 3:3-6) Lembila ma rom eno uyero kumae: “Dwong’ pa Yehova binyuthere.” (Isa. 40:5) Lembuno utimere nenedi? Kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, etimo lembe tap calu Won, uketho udok ubedo ve Yehova ku kume re m’ubino iwi ng’om.—Yoh. 12:45.

13. Wacopo lubo lapor pa Yesu nenedi?

13 Ka wabecero ba nying’ Yehova, nwang’u wabelubo lapor pa Yesu Kristu. Calu Yesu, wan de watie jumulembe pa Yehova. Walwong’ara ku nying’ Yehova man wakoro pi tic pare ma wang’u ijo ni ng’atu moko ci ma warombo ko. Ento pi nitimo tic maeno cuu, wacikara bende ninyutho ni dhanu gin ma Yesu utimo pi nidwoko nying’ Yehova udok leng’. (Tic. 1:8) Yesu utie Jamulembe ma kwong’a pa Yehova, man wan wabelubo lapor pare. (Nyu. 1:5) Dong’ ng’atuman m’i kindwa romo nyutho nia pi nying’ Yehova utie tek lee i iye i ayi mange ma kani?

AYI MANGE MA WACOPO NYUTHO KO NIA PI NYING’ YEHOVA UTIE TEK I IWA

14. Calu ma Zaburi 105:3 unyutho, wawinjara nenedi pi nying’ Yehova?

14 Wayungara pi nying’ Yehova. (Som Zaburi 105:3.) Anyong’a nego Yehova lee ka wabeyungara pi nyinge. (Yer. 9:23, 24; 1 Kor. 1:31; 2 Kor. 10:17) ‘Niyungara pi Yehova’ thelembene tie nilulara nia Yehova tie Mungu mwa. Waneno nia etie rwom ma lee nimiyo yung ni nyinge man nicero ba nyinge. Wacikara ngo nyanok de nibedo ku lewic mi nyutho ni jutic wadwa, ni awiya wadwa mi somo, ni jirani mwa man ni jumange nia watie Jumulembe pa Yehova. Wonabali ubemito nia wajig ninyutho pi nying’ Yehova ni jumange. (Yer. 11:21; Nyu. 12:17) I andha de Sitani ku jubila pare mi ndra gibemito giketh dhanu giwil ku nying’ Yehova. (Yer. 23:26, 27) Ento mer ma wamaru ko nying’ Yehova ketho wamedara nibedo kud anyong’a i kum nyinge “dieceng’ duu.”—Zab. 5:11; 89:16.

15. Nilwong’o nying’ Yehova thelembene tie ang’o?

15 Wamedara nilwong’o nying’ Yehova. (Yoe. 2:32; Rum. 10:13, 14) Nilwong’o nying’ Yehova thelembene utie ngo kende kende ning’eyo nyinge man nitiyo kude. Thelembene utie bende nituc ning’eyo nia Mungu tie Ng’atu m’unuti andha, nigene, man nilokiri i bang’e pi nikwayu kony man telowic. (Zab. 20:7; 99:6; 116:4; 145:18) Thelembene mange utie ninyutho pi nyinge man pi kite pare ni jumange, nikwayugi nia gilok cwinygi man gitim alokaloka i kwo migi kara ginyay anyong’a i Yehova man gibothi.—Isa. 12:4; Tic. 2:21, 38.

16. Wacopo nyutho nenedi nia Sitani tie javupo?

16 Watie ayika nisendara pi nying’ Yehova. (Yak. 5:10, 11) Ka wabemedara nigwoko bedoleng’ mwa ni Yehova i saa mi peko, eno nwang’u wabenyutho nia Sitani tie javupo. I rundi pa Yob, Sitani ukelo adote ma e iwi ju ceke ma gibetimo ni Yehova: “Ng’atini bimiyo gin ceke m’etie ko pi kwo pare.” (Yob 2:4) Sitani uriko nia dhanu gibitimo ni Yehova kende kende saa ma lembe tie miero igi, ento nia ka gibenwang’iri ku peko, gibiweko Yehova. Yob ugwoko bedoleng’ pare; e kumeno, enyutho nia adote maeno tie vupo. Wan de watie ku rwom mi nyutho nia wabiloko ng’eywa tak de ngo ni Yehova, kadok pare nwang’u Sitani ukel peko ma rukani i wiwa. Cwinywa copo bedo tek nia Yehova bimedere nigwokowa pi nyinge.—Yoh. 17:11.

17. Calu ma 1 Pethro 2:12 uyero, wacopo miyo dwong’ ni nying’ Yehova i ayi mange ma kani?

17 Waworo nying’ Yehova. (Rie. 30:9; Yer. 7:8-11) Calu ma wacungo kaka Yehova man walwong’ara ku nyinge, gin ma wabetimo copo miyo pak ni nyinge kunoke kelo acidi i wiye. (Som 1 Pethro 2:12.) Pi thelembe maeno, wabemito nia wec mwa ku timo mwa ceke umii pak ni Yehova. I ayi maeno, kadok nwang’u watie ku dub’alaga de, wabimiyo dwong’ ni nyinge.

18. Wacopo nyutho nia pi nying’ Yehova tie tek i iwa i ayi mange ma kani? (Nen bende korolembe mi there.)

18 Wadieng’ lee pi nying’ Yehova nisagu ma wadieng’ ko pi nyingwa. (Zab. 138:2) Pirang’o pi lembe maeno utie tek? Pilembe mer ma wamaru ko nying’ Yehova romo ketho dhanu mange m’i ng’etwa giweco rac ku nyingwa.a Pi nimiyo yung ni nying’ Yehova, Yesu ubino ayika nitho tho mi lewic, ma judote ko nia etie jatimrac. Ento ‘ekwanu ngo ku lewic,’ niwacu edieng’ ungo nikadhu mukero i kum paru ma jumange gibino ko i wiye. (Ebr. 12:2-4) Kakare nitimo kumeno, eketho wiye zoo i kum timo yeny pa Mungu.—Mat. 26:39.

19. Ibewinjiri nenedi pi nying’ Yehova, man pirang’o?

19 Wayungara pi nying’ Yehova man wanwang’u nia etie rwom ma lee nilwong’ara nia Jumulembe pa Yehova. Pieno watie ayika niciro cac ceke ma juromo cayu kowa. Pi nying’ Yehova utie tek i iwa nisagu pi nyingwa. Pieno, wek wabedu ku lembakeca mi medara nipaku nying’ Yehova, kadok nwang’u Sitani ubemito ecerwa. E calu Yesu Kristu, i ayi maeno wabinyutho nia pi nying’ Yehova utie tek i iwa nisagu piny moko ci mange.

ICOPO DWOKO NENEDI?

  • Ang’o m’ubenyutho nia pi nying’ Yehova utie tek i julub pa Yesu?

  • Nimakere ku kesi mi lapor ma nwang’ere i buku pa Isaya, watie ku rwom mi tuco ang’o?

  • Wacopo nyutho nenedi nia pi nying’ Yehova utie tek i iwa?

WER 10 Wapeku Yehova Mungu mwa!

a Kadok won bedopwe ma Yob ngi de ucaku paru nikadhu mukero pi kite ma dhanu mange gibenene ko kinde ma juwodhe adek giweco rac ku nyinge. Ku kwong’a kinde m’awiya pare ceke utho man ebayu jamcinge pet, “edubo ngo, kadi edoto de ngo Mungu nia utimo gin moko ma rac.” (Yob 1:22; 2:10) Ento kinde ma jukelo adote i wiye nia etimo racu moko, ecaku cero bang’e gire man ‘eweco swa.’ Eketho wiye asagane i kum cero bang’e gire, kakare nidwoko nying’ Mungu leng’.—Yob 6:3; 13:4, 5; 32:2; 34:5.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2025)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini