KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w23 dwi mir 5 mba. 14-19
  • Mediri niwotho i ‘Yo mi leng’o’

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Mediri niwotho i ‘Yo mi leng’o’
  • Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2023
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • ‘YO MI LENG’O’ MA CON MAN MA KAWONI
  • YIKO YO
  • ‘YO MI LENG’O’ FODI UTIE ASU THWOLO
  • “Wucikuru nibedo leng’”
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2021
Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2023
w23 dwi mir 5 mba. 14-19

THIWIWEC MI 22

Mediri niwotho i ‘Yo mi leng’o’

‘Gengi bibedo kuca, . . . Yo mi leng’o.’​—ISA. 35:8.

WER 31 Woth karacelo ku Mungu!

I ADUNDOa

1-2. Juyahudi m’ubino kwo i Babeli gibino i wang’ yub ma kani ma pire tek m’ukwayu gimaki? (Ezra 1:2-4)

ATWONG’A moko uwok nia Juyahudi ma gibino ng’eca i Babeli pi oro ma romo 70 gibedo agonya nidok i ng’om migi i Israel. (Som Ezra 1:2-4.) Yehova kende re m’ubino ku copo mi timo lembuno. Pirang’o wayero kumeno? Pilembe i andha, dhanu mi Babeli gigonyo ngo ng’eca migi. (Isa. 14:4, 17) Ento kinde ma tela maeca mi Babeli unyothere, jabim ma nyen uyero ni Juyahudi nia giromo wok kud i adhurane. Lembuno ubino kud adwogi iwi Juyahudi ceke, asagane juwi ot gibino i wang’ yub m’umito gimaki: niwok kud i Babeli, kunoke nibedo asu keca. Nimaku yub maeno ucikere nibedo yot ungo. Pirang’o wayero kumeno?

2 Copere nia ju ma dupa nwang’u dong’ udaru tii, ma niwotho woth ma bor copo bedo igi ni ariti. Man calu ma ju ma pol mi Juyahudi junyologi i Babeli, Babeli kende re m’utie adhura ma ging’eyo. Igi, Israel ubino ng’om pa kwarugi. Ubenen nia lembe bino wotho ma ber ni Juyahudi moko i Babeli, pieno copere ginwang’u nia etie tek niweko udi migi ma beco, kuloka, man etie tek nidobedo i ng’om ma fodi ging’iyo ko ngo.

3. Mugisa ma kani m’ubino kuro Juyahudi ma bidok i Israeli?

3 Juyahudi ma weg bedopwe ging’eyo nia nidok i Israel utie ku mugisa lee nisagu piny moko ci ma giromo weko. Mugisane ma dit uketho i iye thier migi ni Yehova. Kadok nang’ hekalu mi jukafiri ma kadhu 50 ubino nuti i adhura mi Babeli de, hekalu pa Yehova ubino mbe acel de i adhurane. Pemlam de bino mbe ma Juisrael giromo thiero lam i wiye nimakere ku Cik pa Musa, man tic mi lam de ubino mbe pi nithiero lamne. M’umedo maeno, dhanu ma woro mungu m’araga ubino lee nisagu ju ma woro Yehova kunoke cik pare. Eno uketho wend Juyahudi ma lee ma lworo Mungu gibino kuro kud ava nidok i ng’om migi, kaka ma gicopo docaku the thier ma leng’ kendo i iye.

4. Yehova ung’olo nia ebikonyo Juyahudi m’ubedok i Israel nenedi?

4 Woth ma niai i Babeli nicidho i Israel ubino woth ma yot ungo, ma romo camu ceng’ini dwi ang’wen, re Yehova ung’olo nia ebikabu lembe ceke ma romo cerogi ku dok. Isaya ukiewo kumae: “Wuyik yo pa Yehova i langa; wupot ng’omngele ni gengi ni Mungu mwa. . . . Man ka ma cung’ cung’ jubipoto, man ka ma tek ni pambu.” (Isa. 40:3, 4) Kepar pi yo moko ma lac m’ukadhu kud i langa, man m’upoto kpee. Ecopo bedo mugisa ma rukani ni ju m’uwotho i iye! Eromo bedo igi yot niwotho kaka m’upoto kakare niidho man niloro gudi, ungulu gudi, kunoke niwotho i poga. Niwotho i yone de romo bedo yot.

5. Jumiyo nying’ ma kani ni yo mi lapor m’uai i Babeli ucidho i Israeli?

5 Tin gengi dupa ung’eyere ku nying’gi kunoke nimero. Yo mi lapor ma Isaya ugoro pire de utie ku nyinge. Eyero kumae: ‘Gengi bibedo kuca, ku yo, man jubilwong’e kumae, Yo mi leng’o; gin m’ucido bikadhu kud i wie ngo.’ (Isa. 35:8) Lembang’ola maeno ubino ku thelembe ma kani ni nyithindho mir Israel con eca? Man etie ku thelembe ma kani iwa tin eni?

‘YO MI LENG’O’ MA CON MAN MA KAWONI

6. Pirang’o julwong’o yo maeno nia yo ma leng’i?

6 ‘Yo mi leng’o’ tie nying’ ma ber mandha ma jumiyo ni gengi moko ma lac! Pirang’o julwong’o yoje nia e leng’i? Pilembe kaka bibedo mbe ni gin m’ucido, niwacu ni Jayahudi moko ci m’ukeco nitimo lemsasa, rwo ni ayi gin m’acwiya, kunoke nitimo dubo mange ma pek i kind thek mir Israel m’udok. Juyahudi m’udok gibibedo “thek ma leng’” ni Mungu migi. (Poi. 7:6) Re eno unyutho ngo nia ju ceke m’uai kud i Babeli bibedo mbe ku yeny mi timo alokaloka kara gifoy i Yehova.

7. Juyahudi moko gibino ku yeny mi timo alokaloka ma kani? Kemii lapor moko.

7 Calu ma juyero i wang’e, junyolo Juyahudi ma pol i Babeli, man copere nia ju ma dupa m’i kindgi nwang’u dong’ gidaru ng’iyo ku paru, man cik mi Jubabeli. Oro dupa i ng’ey ma Juyahudi ma kwong’a gidok i Israel, Ezra uwinjo nia jumoko m’i kindgi ugamu mon ma woro ngo Yehova. (Ai 34:15, 16; Ezr. 9:1, 2) Re asu i ng’eye de, Nehemia ma jabim uwok uzungo lee dit kinde m’enwang’u nia awiya moko ma junyolo i Israel ging’eyo ngo dhok mi Juyahudi. (Poi. 6:6, 7; Neh. 13:23, 24) Awiya maeno copo maru Yehova nenedi man nitimo ire, ma gibenyang’ ungo i dhu Juebrania ma tie dhok ma Lembe pa Mungu ukiewere i iye? (Ezr. 10:3, 44) Pieno Juyahudine gibino kud alokaloka ma lee m’ukwayu gitim, re ebedo igi yot lee nitimo alokalokane pilembe gibino kwo i Israel, kaka ma thier ma leng’ ubedok i iye nok nok kakare.​—Neh. 8:8, 9.

Umego ku nyimego gibetiyo ku bodho ma tung’ tung’ mi rweyo lembanyong’a niai i oro 1919 nitundo tin eni.

Niai oro 1919, milioni dupa mi jumaco, jumamon, man awiya giweko Babeli ma dit man gicaku wotho i ‘Yo mi leng’o’ (Nen thiwiwec mi 22, udukuwec mir 8)

8. Pirang’o lembe m’ugam utimere con ca ucikere nitelo nen mwa tin de? (Nen cal m’i ng’eye.)

8 Jumoko copo paru nia, ‘eno lem ma ber dit ba! Re nyo lembe m’utimere ni Juyahudi con eca utie ku kony iwa tin de?’ Kony utie, pilembe i ayi moko wan de wabewotho i ‘Yo mi leng’o.’ Kadok nwang’u wan’i kind ju ma juwiro ku tipo kunoke i kind “rombe mange” de, ukwayu wabed asu i ‘Yo mi leng’o,’ kum ebeterowa i paradizo mi tipo, man ebeterowa i bang’ mugisa mi Ker pa Mungu mi nindo m’ubino.b (Yoh. 10:16) Niai i oro 1919 N.N.Y., milioni dupa mi jumaco, jumamon, man awiya giweko Babeli ma dit m’utie dini ceke mi vupo, man gicaku wotho i yo maeno mi lapor. Copere nia in de in’i kind dhanu maeno. Kadok niai ma juyabu yoje oro ma romo 100 re m’ukadhu de, re tic mi yiko yoje ucaku oro dak swa i wang’e.

YIKO YO

9. Nimakere kud Isaya 57:14, juyiko ‘Yo mi leng’o’ i ayi ma nenedi?

9 Yehova uneno nia ukwayu ekab macero ceke kud i wang’ Juyahudi m’ubewok kud i Babeli. (Som Isaya 57:14.) Dong’ wacopo yerang’o pi ‘Yo mi leng’o’ mi rundi ma tin eni ke? Pi oro dak swa m’uterojo i kum oro 1919, Yehova utiyo ku jumaco ma lworo Mungu kara giyik yo mi wok kud i Babeli ma dit. (Nen bende Isaya 40:3.) Gitimo tic ma pire tek mi yiko yo mi tipo, kara i ng’eye, dhanu m’adundegi atira gibin giwok kud i Babeli ma dit man gimond i paradizo mi tipo, kaka ma thier mandha pa Yehova udok kakare i iye. “Tic mi yiko yone” uketho i iye lembang’o? Wakenen lembe moko ma juyiko pi nitimo tije.

Jamtic ma jubed juwodho ko buku iwi karathasi con man jalok Biblia.

Rundi ma dupa i wang’ oro 1919, dhanu ma lworo Mungu giyiko yo kara juwok kud i Babeli ma dit (Nen udukuwec mir 10-11)

10-11. Wodho Biblia iwi karatasi man loke i dhok ma tung’ tung’ umiyo kony ma kani kara ng’eyong’ec m’i iye unyay ni dhanu? (Nen bende cal.)

10 Wodho Biblia iwi karatasi. Jubed junyayu Biblia ku cing’jo nitundo i kum oro 1450. Tije ubed uting’o kare ma lac. Biblia ugam unyay ungo lee i kind dhanu, man beine de ubino tek. Ento kinde ma jucaku tiyo ku masini pi ninyayu Biblia, ebino yot niwodho Biblia i mukero ma lee man nipoke ni dhanu.

11 Loko Biblia i dhok ma tung’ tung’. Pi oro dak swa, Biblia ubino kende kende i dhok mi Latin m’utie dhok ma dhanu m’usomo lee re ma gicopo nyang’ i iye. Pieno saa ma jamtic mi wodho buku unyay, dhanu ma lworo Mungu gimedo tic mi loko Biblia i dhok dupa ma dhanu weco. Eno uketho ju m’ubesomo Biblia gibino ku copo mi poro lembe ma judong dini ubed uponjo kogi ku gin ma Biblia ubeponjo i andha.

Umego Russell man juponj Biblia mange gibeng’iyo i buku ma tung’ tung’ ma konyojo pi ninyang’ i Biblia man gibeweco iwi lembe ma ginwang’u.

Rundi ma dupa i wang’ oro 1919, dhanu ma lworo Mungu giyiko yo kara juwok kud i Babeli ma dit (Nen udukuwec mir 12-14)c

12-13. Kemii lapor m’unyutho kite ma juponj Biblia moko gicaku tuco ko wi ponji mi vupo mi dini niai i kum oro 1835.

12 Jamtic mi ponjo Biblia. Ju ma giponjo Biblia aketha cwinygi ginwang’u lembe dupa kud i gin ma gisomo i Lembe pa Mungu. Ento judong dini gibino ku ng’eicwiny i kumgi, pilembe gicaku koro pi lembe ma giponjone ni jumange. Ku lapor, niai i kum oro 1835, juponj Biblia gicaku wodho trakti m’ubetuco wi ponji mi vupo mi jurudini.

13 I kum oro 1835, ng’atu moko ma lworo Mungu ma nyinge Henry Grew uwodho trakti m’uweco pi ju m’utho. I traktine, ekoro niai kud i giragora nia kwo ma tho ngo tie giramiya ma Mungu miyo en, ento ungo gin ma junyolo kowa wan ceke anyola calu ma kanisa dupa ubeponjo. I oro 1837, ministre moko ma nyinge George Storrs unwang’u traktine acel kinde ma en’i garimosi (train); esome man enyang’ nia edaru nwang’u lemandha ma pire tek. E eng’iyo nikoro ni jumange pi lembe m’enwang’u i iye. I oro 1842, emiyo korolembe ma tung’ tung’ iwi thiwiwec ma telo nen mijo m’uwacu, “Les méchants sont-ils immortels?” Girasoma pa George Storrs ubino bende kud atelatela ma ber iwi aradu moko ma nyinge Charles Taze Russell.

14. Umego Russell ku juwagi ginwang’u bero nenedi i kum tic mi yiko yo mi tipo m’ular utimere i wang’gi? (Nen bende cal.)

14 Umego Russell ku juwagi ginwang’u bero nenedi i kum tic mi yiko yo mi tipo m’ular utimere i wang’gi? I ponji migi, gibed ging’iyo i buku ma koro the wec mi Biblia (Lexiques), ku buku concordances (buku ma jurieyo wec mi Biblia i iye), man lok ma tung’ tung’ mi Biblia. Piny maeno ceke ular uwok ma fodi gicaku ngo tic migi. Ginwang’u bende bero niai kud i sayusac mi Biblia ma Henry Grew, George Storrs, man jumange gitimo. Umego Russell ku jumange de gidiko cing’gi gin gigi i kum tic mi yiko yo mi tipo, nikadhu kud i buku man trakti ma tung’ tung’ ma giwodho, m’ukoro lembe m’i Biblia.

15. Lembang’o ma pire tek m’ucaku timere i oro 1919?

15 I oro 1919, Babeli ma dit ubayu tego pare m’ebino ko iwi dhanu pa Mungu. I oro maeno, “jamiru mandha man ma riek” ucaku timo tic pi nikonyo dhanu m’adundegi cuu kara giwoth i ‘Yo mi leng’o.’ (Mat. 24:45-47) Tic ma jumange utimo i wang’e pi niyiko yo, ukonyo dhanu ma gicaku wotho i yoje nimedo ng’eyong’ec migi iwi Yehova man iwi lembakeca pare. (Rie. 4:18) Gicopo bende nikwo nimakere ku gin ma Yehova ubekwayu i bang’gi. Yehova ubino kwayu ngo i bang’ dhanu pare nia gitim alokaloka ceke m’ukwayere wang’ acel. Ento ebed elilo dhanu pare nok nok. (Nen sanduku, “Yehova belilo dhanu pare nok nok.”) Mutoro binegowa lee kinde ma wabibedo ku copo mi nyayu anyong’a i Mungu mwa i lembe ceke ma wabetimo!​—Kol. 1:10.

Yehova belilo dhanu pare nok nok

Nok nok, yo ucaku poto man edoko atira. Kum lum mi ng’ete de ucaku doko ma leng’ man ginyay.

Oro 1927-1928: Junyang’ nia Noeli utie foc mi jukafiri

Oro 1928-1936: Nok nok jucaku weko nitiyo ku musalaba

Oro 1931: Wacaku lwong’ara ku nying’ ma nia Jumulembe pa Yehova

Oro 1938: Jujigo ng’iyo judong cokiri ku voth

Oro 1944-1945: Jukoro kamaleng’ nia rimo tie leng’

Oro 1952: Juketho peko iwi yeny mi koyo dhanu kud i cokiri

Oro 1956: Jukoro kamaleng’ nia gamiri tie leng’

Oro 1972: Jumiyo tic mi neno wi cokiri ni guriri mi judong cokiri ma tipo ma leng’ ung’iyo

Oro 1973: Junyang’ nia nitiyo ku taba utie timo ma rac mi tuko ngo

Oro 1976: Jumiyo telowic iwi kit tic m’uyiyere ni Jukristu

Oro 2000: Jukoro lembe acel acel iwi tiyo ku theng rimo

Oro 2006, 2012: Jukoro terere nia nineno ayi moko ci mi pornografi utie dubo ma pek

‘YO MI LENG’O’ FODI UTIE ASU THWOLO

16. Niai i oro 1919, juyiko ‘Yo mi leng’o’ nenedi? (Isaya 48:17; 60:17)

16 Kara yo ubed ma leng’, ubekwayu jubed juyike wang’ ma pol. Niai i oro 1919, tic mi yiko ‘Yo mi leng’o’ umedere ameda, ma lembakecane ke utie nia emii kaka ni dhanu dupa, ma giwok ko kud i Babeli ma dit. Jamiru mandha man ma riek ma juai jung’iyo ugam ucaku tic, man i oro 1921, ewodho jamtic mi ponjo Biblia, pi nikonyo ju ma fodi gicaku ponjo Biblia acaka kara giponj lemandha. Girasoma maeno ubino buku La Harpe de Dieu, ma i ng’eye judok juwodhe i wel ma kadhu milioni abusiel i dhok 36, man dhanu dupa giponjo lemandha niai kud i iye. Nindo ma ceng’ini eni, wanwang’u girasoma ma nyen man ma ber mi telo wi ponji mi Biblia; etie buku Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo! I nindo mi kajikceng’ eni, Yehova ubetiyo ku dilo pare pi nimiyo iwa cam mi tipo m’ubebino i wiye i wiye, kara ukonywa wamedara niwotho i ‘Yo mi leng’o.’​—Som Isaya 48:17; 60:17.

17-18. ‘Yo mi leng’o’ terojo kani?

17 Waromo yero nia ka ng’atu moko ujolo ponji mi Biblia, eca nyutho nia enwang’u kaka mi wotho i ‘Yo mi leng’o.’ Jumoko giwotho nyanok i yoje ci, e i ng’eye giweke. Jumange ke gikeco niwotho i yone cil ma gibitundo kaka m’ebeterogi i iye. Ebeterogi kani?

18 Ni ju m’utie ku genogen mi cikwo i polo, ‘Yo mi leng’o’ ubeterogi i “paradizo pa Mungu” i polo. (Nyu. 2:7) Ni ju m’utie ku genogen mi kwo iwi ng’om, yo maeno ubeterogi i kwo m’umbe ku dubalaga i thum mi oro 1000. Kan ibewotho i yo maeno tin, kud ipar pi piny m’iweko i ng’eyi. Man kud iwek niwotho i yoje nitundo m’ibidaru ko wothne i ng’om ma nyen! Wabeyero iri ku yaw yaw nia “woth ma ber.”

ICOPO DWOKO NENEDI?

  • ‘Yo mi leng’o’ ubino ku thelembe ang’o ni Juyahudi mi rundi ma coni?

  • ‘Yo mi leng’o’ mi rundi mwa eni uyabere awene, man jutimo tic ma kani pi niyiko yo maeno mi lapor?

  • Jukani ma gibewotho i ‘Yo mi leng’o’ tin, man yoje biterogi kani?

WER 24 Wubin iwi got pa Yehova

a Yehova ulwong’o gengi ma lac mi lapor ma niai i Babeli nicidho i Israel nia ‘Yo mi leng’o.’ Nyo i ayi ma rom eno re ma Yehova udwoko yo leng’ ni dhanu pare mi rundi ma tin de? Eyo! Niai i oro 1919 N.N.Y., milioni dupa mi dhanu giweko Babeli ma dit man gicaku wotho i ‘Yo mi leng’o.’ Wan ceke wacikara niwotho asu i yoje nitundo ma wabitundo kaka ma tokcen ma wacidho i iye.

b Nen buku La prophétie d’Isaïe, lumière pour tous les humains II, mba. 56-57.

c KORO I CAL: Umego Russell ku jurimbe gibetiyo ku jamtic mi ponjo Biblia ma jular juwodho i wang’ rundi migi.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2025)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini