Mi Faenem Mining Blong Laef
HEMIA yia 1951. Fulap man oli stanap long saed blong rod blong traem luk ol bigfala man blong plei long ol sinema mo drama, taem wan longfala laen blong ol flas trak oli pas blong go long Haos Blong Faen At, long Beveli Hil, Kalifonia. Oli stap go blong luk sinema ya, A Place in the Sun. Store ya i stanap long wan buk we kasen blong mi, Theodore Dreiser, i raetem, nem blong buk ya, An American Tragedy. Hemia fastaem we oli soem sinema ya. Long yia ya, kampani blong Paramaon Pija i hop se bambae hem i winim wan Spesel Praes from sinema ya. Wan nambawan man blong kampani ya, George Stevens, i lukaot long wok blong mekem sinema ya. Tri bigfala sta oli plei long hem, hemia Elizabeth Taylor, Montgomery Clift, mo Shelley Winters. ?From wanem mi mi stap insaed long wan long ol flas trak ya, we oli stap ron sloslou tru long bigfala hif blong man we oli stap singaot strong? ?Mo from wanem mi harem se i no stret we mi stap long ples ya? Yumi gobak long stat blong store ya blong luk olsem wanem samting ya i kamaot.
Mi mi bon long wan taem we i impoten tumas long histri blong man—Oktoba 1914. Long namba 20 blong manis ya, long haf pas fo long aftenun, long haos blong mifala long Siatel, Wasington, dokta i givhan long Mama blong bonem mi.
Long taem ya, famle blong mifala i stap kolosap long Sanbij blong Alki, long wan ples we oli kolem Boner. I no longtaem, i gat faef long famle blong mifala, hemia papa mama blong mi, bigfala brata blong mi, smol brata blong mi, mo mi. Mifala i stap long wan haos we i bigfala, i naes, mo i fesem solwora. Ples ya i naes tumas. Mifala i save lukluk ol sip mo baj we oli ron long solwora blong Pugai Saon, stat long Siatel i go long ol defren taon long narasaed.
Taem paoa blong mane i foldaon long 1929, evri samting i kam nogud tumas. Taswe, mifala i jenisim haos blong mifala kolosap long Sanbij Blong Alki, long wan stoa blong kakae, long ples ya Haelan Pak long Siatel. Stoa ya i givim smol mane long mifala, long ol yia we i gat bigfala trabol long saed blong mane.
Long 1938, mama blong mi i ded, mekem se papa blong mi nomo i stap blong lukaot long stoa. Mi mi givhan long hem, mo mitufala i mekem i kam wan nambawan stoa blong pem kakae. I no longtaem, bisnes ya i stap wingud.
Long Desemba 7, 1941, ami blong Japan i sakem bom long Perel Haba. Smoltaem biaen, mi fesem wan problem: Bambae oli fosem mi blong joen long ami. Mo tu, mi fesem Namba Tu Bigfala Faet Blong Wol. Mitufala i mas salem bisnes blong mitufala. Samting ya i givim smol mane long papa blong mi blong stap laef. Mi mi joen long ami jes sam dei nomo bifo we oli save singaot mi blong joen. Tingting blong mi i jajem mi bigwan from disisen ya blong joen long ami. Mi rimemba se mi bin prea long God, blong bambae mi no kilim wan man i ded. Afta ol stampa trening, oli putum mi wetem ol soldia blong Transpot. Biaen, oli putumap mi olsem namba tu bos blong olgeta.
Fasin Joen Wetem Theodore Dreiser
Naoia hem i 1945. Oli putum mi blong wok long Pot Blong Embakesen long Los Enjeles. Long ples ya, mi wok olsem wan polis, blong lukaot long ol kago long ol sip we ami i rentem olgeta blong karem ol saplae mo sam soldia oli go long sam ples long Pasifik. Taem mifala i finisim wan trep, samtaem mi go luk kasen blong mi, Theodore Dreiser, mo woman blong hem, Helen. Tufala i bin gat wan bigfala haos long Wes Holiwud. Taem mi go luk tufala, tufala i rili welkamem mi. Dreiser i gat wan fasin we i wantem save moa long saed blong evri samting. Mo hem i laekem blong askem plante kwestin long mi, blong faenemaot tingting blong mi long ol ples we mi bin go long olgeta.
Yes, Dreiser i save tu se mi mi kasen blong man Teksas ya, Martin Dies, we i stap long Palemen, mo we hem i jeaman blong Dies Komiti, hemia grup we i fastaem long Komiti Blong Un-Amerika Wok. Ol man we oli raetem ol tok blong sinema mo mekem ol narafala wok long ol sinema oli stap kasem plante nogud tok, from we oli gat tingting long saed blong ol Komunis. Mo Dreiser tu i stap kasem ol tok ya, from we hem i tekem saed blong ol man Rasia. Taswe, long wan taem we mi go luk hem, hem i askem long mi se: “?Yu yu gat sem tingting olsem kasen blong yu, Martin Dies?” Mi talem klia long hem se mi no stap luk Martin, mo mi no stap joen nating long ol wok blong hem long politik. Samting ya i mekem se fasin fren blong mi wetem Dreiser i kam moa gud.
Long Septemba 2, 1945, afta we ami blong Japan i letem olgeta oli go long han blong ol ami we oli agensem olgeta, mi mekem disisen blong stap long ami blong smoltaem, from we mi stap go long plante defren ples long wol we mi intres long olgeta. I no longtaem, oli mekem mi bos long sam soldia, mo oli givim wok long mi blong lukaot long rum we oli kipim ol saplae long hem long wan bigfala sip blong ol soldia. Taem mifala i stap long Japan, mi tekem sam spel. Mo mi wokbaot long plante ples long Japan, stat long Yokohama i go kasem Irosima, taon ya we nyuklia bom i bin spolem.
Long moning we mi kasem Irosima, mi luk ol man oli stap slip afsaed long open ples nomo, from oli no moa gat haos. Mi no nid blong talem se, mi harem nogud tumas blong wokbaot long ples ya, from we kolosap olgeta man we mi mitim olgeta, oli bin lusum sam famle no fren taem bom i bosta. Soa we mi luk long fes blong olgeta, wetem fasin blong no laekem nating mifala we i werem yunifom, we mi luk no mi ting se mi luk long ae blong olgeta, i mekem mi harem se mi sik long hat blong mi.
Mi Stat Blong Lukaotem Mining Blong Laef
From ol samting we mi luk long Irosima, mo from ol man we oli sik mo sot long plante samting, mi stat blong tingbaot mining blong laef. Mi stap ron oltaem long sip long solwora, taswe mi gat plante taem blong tingting long ol samting olsem. Samtaem, mi toktok wetem pasta long sip, blong luk sipos hem i save ansarem sam kwestin we mi gat long saed blong ol nogud samting we oli stap hapen long ol man. I no gat wan pasta we i givim wan gudfala ansa long ol kwestin ya.
Long Desemba 1945, Theodore Dreiser i ded, afta we hem i spenem ful laef blong hem blong traem faenem mining blong laef. Hem i raetem wan store, nem blong hem, “Man We i Wokem Mi.” Long store ya, hem i talem se hem i stap long sem ples we hem i stat long hem, hem i no faenem mining blong laef nating. Wido blong hem, Helen Dreiser, we hem tu i wan kasen blong mi, i stap raetem store blong laef blong hem, we hem i kolem My Life With Dreiser. Hem i talem long mi blong kam long Holiwud, blong halpem hem blong raetem store blong hem, mo blong lukaot long ol bisnes we hem i mas mekem wetem ol kampani blong prentem ol buk blong Theodore. Long taem ya, ol buk blong hem oli stat blong kamaot long plante kantri. Taswe, long Desemba 1947, mi aot long ami, ale mi go stap long graon blong Dreiser long Wes Holiwud.
Be mi no lego tingting ya blong faenem mining blong laef. Helen Dreiser tu i stap traem blong kasem save long laef, tru long ol samting long saed blong speret. Taswe, mitufala i stat blong go lesin long ol defren grup, blong traem faenem wan we tok blong hem i stret. I no gat wan grup we i save givim ol gudfala ansa.
Biaen, mitufala i go long Gresam, Oregon, blong luk mama blong Helen. Long ples ya, mi mitim wan Wetnes blong Jeova, we i stap plei lektrik kibod long sam bigfala hotel long Potlan. Mitufala i stat blong storeyan long saed blong ol skul. Mo plante samting we hem i talem, long tingting blong mi oli stret nomo. Taem hem i askem sipos mi wantem we wan Wetnes i kam luk mi taem mi gobak long Los Enjeles, mi agri fulwan.
Taem mitufala i gobak long Los Enjeles, kwiktaem nomo wan Wetnes blong Jeova i kam long haos. Hem i mekem plan se wan narafala Wetnes mo waef blong hem, we tufala i paenia (prij fultaem), bambae tufala i stadi Baebol wetem mitufala evri wik. Long stat, stadi i no gohed gud, from we mi mi gat sam tingting we oli no stret. Be i no longtaem, ol stret tok blong Baebol i aotem ol tingting ya.
Naoia hem i stat blong 1950. Long taem ya, plante man oli intres long ol buk blong Dreiser. Paramaon Pija i stap mekem tu sinema, folem store blong tu buk blong Dreiser we plante man oli laekem: An American Tragedy, we oli kolem nem blong sinema se, A Place in the Sun, mo oli soem fastaem long 1951, mo buk ya Sister Carrie, we sinema blong hem oli kolem Carrie. Tufala sinema ya, Paramaon i jusum tufala blong tu yia, blong traem winim Spesel Praes blong yia. Taswe, yia ya i impoten long Helen. Mo from we hem i finisim buk blong hem My Life With Dreiser, hem i go long Nyu Yok Siti, blong mitim ol bigman blong wan kampani we bambae i prentem buk blong hem, nem blong kampani ya Wol Pablising.
Mi Mi Bilif Se Mi Faenem Mining Blong Laef
Taem hem i no stap, mi mi gohed blong stadi Baebol. Afta we sam taem i pas, mi faenemaot se i olsem wanem blong go long ol haos wanwan blong tokbaot Baebol wetem ol narafala. Taem Helen Dreiser i kambak long Nyu Yok, mi mi sua se mi faenem mining blong laef, we mi stap lukaotem. !Be mi mi sapraes tumas taem Helen i talem long mi se hem i no moa wantem joen long Baebol stadi! I klia se taem hem i stap long Nyu Yok, hem i luksave se ol samting we hem i stap lanem long Baebol, oli no laenap wetem tingting blong ol man blong wol. Hem i talem klia se: “Stadi blong Baebol i blokem olgeta narafala samting.” Taswe hem i no moa wantem stadi Baebol wetem mifala.
Naoia i kam klia se, i no stret wetem trutok blong mi stap joen long grup blong ol ami we oli stap rere blong faet sipos oli mas. Mi mi gat strong tingting blong tekem baptaes olsem wan Wetnes blong Jeova. Oli mekem wan spesel baptaes blong mi, long haos blong wan Wetnes we i gat bigfala wora blong swim long yad blong hem. From we mi givim laef blong mi finis long Jeova, mi mi tekem baptaes long Ogis 19, 1950. Nao mi raet i go long ami blong talem se naoia mi mi wan minista long saed blong skul, taswe mi no moa save joen wetem ol ami. Fastaem, oli no wantem we mi aot, be sam manis biaen, oli letem mi mi go nomo.
Long semtaem, Paramaon Pija i rere blong soem sinema ya A Place in the Sun blong fastaem. Oli singaot mi mo Helen blong go long wan kakae we George Stevens, man we i lukaot long sinema ya, i mekem. Oli talem long mitufala se, bambae oli soem sinema ya blong fastaem, long Haos blong Faen Ats long Beveli Hil. Mo oli stap mekem plan se taem mitufala i kasem ples blong sinema ya, Helen, waef blong man we i raetem store ya, bambae i toktok long radyo we i kasem olgeta ples long kantri. Hemia bigfala naet blong kasen blong mi, mo mi mas stap wetem hem. Taswe, long stret taem, mitufala i singaot wan flas trak i kam, mo wetem ol flas klos we mitufala i werem, mitufala i go long ples blong sinema. Trak i ron sloslou nomo tru long bigfala hif blong man we oli stanap long saed blong rod. Oli traehad blong luk sam long ol bigfala sta blong sinema we oli mas kam.
?Wanem filing blong mi long fasin ya blong soem mifala long fored blong ol man ya? Bifo, mi bin luk ol samting olsem long ol sinema, mo mi bin stap tingbaot se bambae i olsem wanem blong kasem ona olsem. Be naoia, we mi save trutok finis, mi harem se i no stret blong stap long ples ya. Ating mi haremsave se Jeova i no laekem ol samting olsem, from we Baebol i talem long 1 Jon 2:16: ‘Fasin ya we man i flas tumas long ol samting we hem i gat, i no kamaot long Papa blong yumi, i stap kamaot long wol ya nomo.’ Mi mi luksave kwiktaem se ol flas samting ya we i pulum ae blong man, i no stret wetem nyufala Kristin fasin blong laef blong mi. Mi laekem tumas nambawan sinema ya, be mi glad taem hem i finis.
I no longtaem biaen, Helen Dreiser i kasem wan sik we wan string long bren i brok. From samting ya, haf bodi blong hem i ded. Sik ya i kasem hem namba tu taem, mo biaen, hem i no moa save lukaot long ol bisnes blong hem. Sista blong hem, Myrtle Butcher, i wantem lukaot long hem, mo hem i wantem tekem Helen i gobak long prapa ples blong hem long Gresam, Oregon. Mi mi no agensem hem, from we mi ting se i moa gud long Helen olsem. Bambae hem i nidim bigfala kea, we sista blong hem i save givim. Taswe, naoia mi no moa gat wok. ?Bambae mi mekem wanem? Mi bilif strong long promes blong Jisas long Matyu 6:33 (NW) se: “Gohed blong lukaot kingdom mo stret fasin blong hem fastaem. Ale, biaen bambae hem i givim olgeta narafala samting ya tu long yufala.”
Papa blong mi i ded sam manis bifo. Taswe, mi mas lukaot long mi nomo naoia, mo mi wantem blong mekem wok blong Jeova fultaem. Kwiktaem nomo, mi kasem wan haftaem wok, we i givim naf mane long mi blong stat blong mekem wok blong Jeova olsem wan man blong talemaot gud nyus blong Kingdom blong God fultaem. Olsem Jisas i talem, Jeova i bin lukaotgud long mi long ol 42 yia we mi bin mekem wok blong hem fultaem.
Long hot taem blong 1953, hemia fastaem blong mi blong go long wan intenasnal asembli blong ol Wetnes blong Jeova. Hem i long Yanki Stadium long Nyu Yok Siti. !Hemia wan nambawan taem! Mi bin paenia kolosap wan yia nao, mo mi mi glad tumas long wok blong prij. Be mi wantem mekem moa long wok blong Kingdom. Bifo finis, mi fulumap wan pepa blong talem se mi glad blong wok long hedkwota blong Sosaeti. Mo long asembli ya, mi fulumap wan narafala pepa blong kasem trening olsem wan misinari long Wajtaoa Baebol Skul blong Gilead. I no longtaem afta we mi kambak long Los Enjeles, mi sapraes bigwan taem mi kasem wan leta we i singaot mi blong kam wok long hedkwota blong Sosaeti, we oli kolem Betel.
Long Oktoba 20, 1953, mi go long Betel. Mi gat ol defren kaen filing, from we mi no save se laef i olsem wanem long Betel, mo mi no save sipos bambae mi kasem sem glad long ples ya olsem mi bin kasem long wok blong paenia. Be long ol 41 yia we mi bin wok long Betel, i no gat wan taem we mi sore long disisen we mi bin mekem. Ol bigfala blesing we mi bin kasem long Betel, oli karem moa glad mo oli mekem mi haremgud moa bitim eni narafala samting we mi bin mekem long wok blong Kingdom.
Long 1955, Helen Dreiser i ded. Mo oli putumap mi olsem man blong seremaot mo lukaot long olting blong hem. Long las toktok blong Theodore Dreiser, hem i givim evri samting blong hem i go long woman blong hem. Mo taem mi seremaot olting blong Helen, mi mas seremaot tu, ol raet we Driesler nomo i gat, long saed blong ol store we hem i bin raetem. Helen i bin talem long mi se Dreiser i ridim Baebol oltaem. Mo taem mi luk ol buk blong hem, mi luk we samtaem hem i raetem ol smosmol samting long saed blong pej long Baebol blong hem, blong soem tok we wan narafala Baebol i yusum long ples ya.
Dreiser Mo Ol Wetnes Blong Jeova
Taem mi bin storeyan wetem Dreiser, mi no save wan samting long saed blong ol Wetnes blong Jeova. Be mi faenemaot biaen se hem i save we ol Wetnes blong Jeova oli no stap tekem saed long politik. Long buk blong hem, America Is Worth Saving, hem i presem ol Wetnes from we oli no wosip long flag. Dreiser i no fraet blong soem se hem i stanap strong long samting we hem i bilivim. Mo sipos mi bin save Baebol bifo olsem mi save naoia, ating mitufala i save gat sam gudfala storeyan tugeta.
Taem mi tingtingbak long ol 45 yia we i pas, stat long taem we mi stadi Baebol wetem ol Wetnes blong Jeova, mi save talem tru se mi faenem mining blong laef we mi bin lukaotem. Ol kwestin blong mi long saed blong ol nogud samting we oli kamaot long laef blong ol man, oli kasem stret ansa. Mi lanem se Devel Setan nao i god mo bos blong wol ya, i no Hae God ya, Jeova, we i gat fasin lav. (Jon 14:30; 2 Korin 4:4; 1 Jon 4:8) !Mo mi mi glad tumas blong save se Kingdom blong God i stat rul long heven long 1914, mo se i no longtaem, bambae Kingdom ya i rul antap long wol ya mo i spolem ol wok blong Setan!—1 Jon 3:8; Revelesen 20:10.
Naoia, mi save King mo Masta Jeova, mi gat wan gudfala fasin fren wetem hem, mo mi stap yusum laef blong mi long fasin we i gat mining, long wok blong Kingdom. Ol samting ya oli olsem perel ya we wan bisnesman i faenem. Perel ya i sas we i sas, mekem se hem i salem evri samting we hem i gat blong pem perel ya.—Matyu 13:45, 46.
Mi mi faenem sas samting ya finis. Taswe, mi agri long tok blong Deved we i raetem Sam ya: ‘Mi wantem tumas blong mi save stap long haos blong Jeova oltaem long laef blong mi, blong mi stap lukluk ol gudgudfala fasin blong Jeova, mi stap tingtinggud long olgeta.’ (Ol Sam 27:4)—Harold Dies i talem store ya.
[Tok Blong Pija Long Pej 20]
Taem mi joen long ami, tingting blong mi i jajem mi bigwan
[Tok Blong Pija Long Pej 23]
Mi stap wok long Betel stat long 1953