Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • kn36 pp. 1-4
  • Niu Mileniam ?Wanem Fiuja Blong Yu?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Niu Mileniam ?Wanem Fiuja Blong Yu?
  • Niu Mileniam ?Wanem Fiuja Blong Yu?
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Niu Mileniam ?Stat Blong Wan Niufala Laef?
  • Sakem Doti Long Graon, Win, Mo Wota
  • Ol Sik
  • Fasin Pua
  • Faet
  • MILENIAM WE BAMBAE I BLESEM OL MAN
  • Save !Blong Lidim Man Long Laef!
  • Wan Nambawan Rul Blong Wan Taosen Yia i Kam Kolosap
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1991
  • ?Namba Tri Mileniam i Stat Wetaem?
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1999
  • Bildimap Intres Blong Man We i Ridim Kingdom Nius No. 36
    Kingdom Wok Blong Yumi—2000
  • Namba Tri Taosen Yia—?Bambae Yufala i Kasem Ol Samting We Yufala i Hop Long Hem?
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1991
Luk Moa Samting
Niu Mileniam ?Wanem Fiuja Blong Yu?
kn36 pp. 1-4

Kingdom Nius No. 36

Niu Mileniam ?Wanem Fiuja Blong Yu?

Niu Mileniam ?Stat Blong Wan Niufala Laef?

LONG medel naet blong Desemba 31, 1999, ol yia 19 handred oli kam kasem en blong olgeta.a Long olgeta yia ya, ol man oli bin luk plante bigfala trabol oli kamaot. Be tu, ol man oli kam antap wetem plante niufala save, oli faenemaot plante meresin, oli kasem moa save long plante samting, mo plante ples long wol oli kam antap long saed blong ekonomi. Taswe, plante man oli welkamem niu mileniam olsem wan taem we i givim hop mo i mekem plante jenis. ?Bambae man i save luk en blong faet, fasin pua, fasin blong sakem doti olbaot, mo sik?

Plante man oli hop se bambae i olsem. Be ?i gat risen blong bilif se niu mileniam bambae i save mekem sam jenis oli kamaot we bambae yu yu save harem gud from? ?Bambae i gat jenis we i mekem se laef blong yu mo famle blong yu i sefgud? Tingbaot bigfala wok we man i mas mekem blong stretem sam long ol problem ya we yumi stap fesem tede.

Sakem Doti Long Graon, Win, Mo Wota

Ol kantri we oli rij oli stap “spolem ol samting raonabaot long yumi long evri ples long wol, oli stap sakem doti olbaot, mo oli spolem ol samting long graon mekem se ol samting ya oli no moa wok folem stret rod blong olgeta.” Sipos ol fasin ya oli gohed, “ol samting raonabaot long yumi bambae oli gohed blong kam moa nogud.”—“Global Environment Outlook—2000,” United Nations Environment Programme.

Ol Sik

“Taem we bambae yumi kasem yia 2020, long evri ten man we oli ded, seven long olgeta oli ded from sik we man i no save pasem i go long narafala. Namba ya i hae moa i bitim namba blong tede, we i haf nomo blong namba ya.”—“The Global Burden of Disease,” Harvard University Press, 1996.

Sam man blong hae save oli talem se “long yia 2010, namba blong ol man we oli laef long ol 23 kantri we sik ya [AIDS ] i kilim gud olgeta, bambae i lusum 66 milian man.”— “Confronting AIDS: Evidence From the Developing World,” wan ripot we i kamaot long European Commission mo World Bank.

Fasin Pua

“Klosap 1.3 bilian man oli laef evri dei wetem mane we i no kasem wan U.S. dola, mo klosap 1 bilian man oli no naf blong kasem ol stamba kakae we oli nidim blong laef.”—“Human Development Report 1999,” United Nations Development Programme.

Faet

“Faet we i stap gohed bitwin ol man [long plante kantri] i save kam antap bitim mak. Fasin [seraot] we i kamaot bitwin ol man blong defren laen, mo skul, long wanwan kantri, . . . i bitim mak mekem se . . . long ol nekis twanti faef yia, ol faet ya bambae oli kam antap moa long evri ples . . . , mo bambae oli kilim i ded plante taosen man evri yia.”—“New World Coming: American Security in the 21st Century,” U.S. Commission on National Security/21st Century.

Bigfala glad mo bigfala lafet we ol man oli bin mekem blong welkamem niu mileniam i haedem tru tok ya se, ol trabol blong sakem doti olbaot, sik, fasin pua, mo ol faet, oli stap kam bigwan moa i bitim bifo. Stamba blong ol problem ya i stanap long fasin griri, fasin blong no trastem narafala, mo fasin we man i tingbaot hem wan nomo. Hemia ol fasin we hae save long saed blong sayens, niufala save, mo politik tu, oli no naf blong stopem.

MILENIAM WE BAMBAE I BLESEM OL MAN

WAN man blong bifo, we hem i man blong raetem buk, i bin luksave poen ya se: “Mi mi save we i no gat man i save wanem samting bambae i kamtru long laef blong hem, mo we i no gat man i save kam bos long laef blong hem.” (Jeremaea 10⁠:23) Ol man oli no naf, mo oli no gat raet tu, blong rulum wol. Man ya we i Wokem yumi, Jeova God, hem nomo i gat raet mo i gat save blong winim ol problem blong ol man.—Rom 11:33-36; Revelesen 4:11.

Be, ?wetaem mo olsem wanem bambae hem i mekem samting ya? Ol pruf we oli soemaot se yumi stap klosap long en blong ol ‘las dei ya’ oli klia tumas. Plis, openem Baebol blong yu mo ridim 2 Timoti 3:1-5. Ol vas ya oli eksplenem long fasin we i klia nomo, ol fasin we man bambae i soemaot long taem ya we “laef long wol ya bambae i kam strong tumas.” Matiu 24:3-14 mo Luk 21:10, 11 oli tokbaot ‘ol las dei ya.’ Long ol vas ya, yumi ridim toktok long saed blong sam samting we bambae oli hapen stat long 1914 i kam, olsem ol faet blong wol, ol sik, mo kakae i sot.

I no longtaem ‘ol las dei ya’ bambae oli finis. Daniel 2:44 i talem se: “God ya we i stap long heven bambae i stanemap wan king we rul blong hem bambae i no save finis samtaem. . . . Bambae hem i save flatemgud paoa blong ol narafala king [blong wol ya], nao bambae hem i rul oltaem gogo i no save finis.” Taswe, God i bin talemaot finis se bambae hem i stanemap wan Kingdom, no gavman, we bambae i rulum wol. Olsem Revelesen 20:4 i talem, gavman ya bambae i rul gogo wan taosen yia i pas—!hemia wan mileniam! Tingbaot sam samting we bambae oli kam gud moa long laef blong olgeta man long wol long taem blong nambawan Mileniam ya:

Ekonomi. “Man we i wokem haos blong hem, hem bambae i save stap gud long hem. Bambae i no moa gat narafala man i save kam tekemaot haos ya. Man we i planem plantesin blong grep, hem bambae i dring waen blong ol grep ya. Bambae i no moa gat narafala man i save kam stilim ol waen blong hem.”—Aesea 65:21, 22.

Helt. “Long taem ya, ol blaen man bambae oli save lukluk, mo olgeta we sora blong olgeta i fas, sora blong olgeta bambae i open bakegen. Olgeta we leg blong olgeta i nogud, bambae leg blong olgeta i kam gud bakegen, nao oli jamjam olbaot, oli danis, mo olgeta we oli no save toktok, bambae oli toktok, nao bambae oli glad, oli stap singsingaot from.” “Bambae i no moa gat man olbaot long kantri ya we i save talem se hem i sik.”—Aesea 33:24; 35:5, 6.

Ol Samting Raonabaot Long Yumi. God bambae i “spolem ol man ya we oli stap spolem wol.”—Revelesen 11:18.

Fasin Fren Bitwin Ol Man. “Long Saeon ya, tabu hil blong Hae God, bambae i no moa gat man we i save mekem i nogud long narafala man, mo i no moa gat wan samting we i save spolem man. Kantri ya bambae i fulap gud long ol man we oli savegud Hae God.”—Aesea 11:9.

Plante milian man oli bilif long ol promes ya we Baebol i givim, nao oli gat wan gudfala tingting mo hop long saed blong fiuja. From samting ya, oli naf moa blong fesem ol hadtaem mo problem blong laef. ?Olsem wanem Baebol i save kam wan paoa we i lidim laef blong yu?

Save !Blong Lidim Man Long Laef!

!SAMTAEM, sayens mo niufala save oli mekem man i sapraes! Nating se i olsem, save blong man i no bin mekem laef blong evri man i sef gud mo i hapi. I gat wan save nomo we i naf blong mekem samting ya. Hemia wanem we Baebol i tokbaot long Jon 17:3 (Nyutesteman wetem Ol Sam long Bislama), se: “Hemia laef ya we i no save finis, we man i save yu, we yu nomo yu God tru, mo we man i save mi ya, Jisas Kraes, we yu yu sanem mi mi kam.”

Yumi save faenem save ya insaed long Baebol. Nating se fulap man oli tok agensem tabu buk ya, i no gat plante long olgeta we oli jekemap ol samting we oli stap insaed long hem. ?Olsem wanem long yu? I tru se, blong ridim Baebol yumi mas traehad. Be, fasin ya i save karem gudfala frut. Baebol nomo hem i buk ya we i ‘kamaot long God fastaem, mo hem i stret gud blong tijim yumi long ol trutok, blokem ol krangke tok, stretem ol krangke fasin, mo tijim yumi long ol stret fasin.’—2 Timoti 3:16.

Be, ?olsem wanem yu save stat blong save moa long saed blong Baebol? ?From wanem yu no akseptem help blong ol Witnes blong Jeova? Olgeta ya oli stap tijim plante milian man long haos blong olgeta wanwan. Oli mekem wok ya fri nomo. Blong givhan long yu long saed ya, oli yusum ol defren kaen buk we oli stanap long Baebol, olsem buk ya ?Wanem Samting We God i Wantem Yumi Blong Mekem? Buk ya i givim ol stret mo klia ansa long plante kwestin we maet yu yu gat long saed blong Baebol, olsem: ?God hem i hu? ?Wanem stamba tingting blong God long saed blong wol ya? ?Wanem ya Kingdom blong God? ?Olsem wanem Baebol i save mekem famle laef blong yu i kam moa gud?

Sipos yu wantem we wan Witnes blong Jeova i kam storian wetem yu long haos blong yu, plis fulumap smol haf daon. !Bambae oli glad tumas blong givim moa save long yu long saed blong nambawan Mileniam Rul ya blong Kingdom blong God!

□ Mi wantem buklet ya ?Wanem Samting We God i Wantem Yumi Blong Mekem?

□ Plis kam luk mi blong mekem wan fri Baebol stadi wetem mi

[Futnot]

a Long ples ya yumi stap tokbaot tingting we plante man long ol kantri blong Wes oli gat long saed blong niu mileniam. Be blong talem stret, niu mileniam i stat long Janewari 1, 2001.

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem