Lanem Samting Long Ol Mastik Blong Yumi Bifo
OL LOA blong Man we i wokem yumi oli stap gogo i no save finis, mo oli no save jenis. Hemia from wanem rul we yumi faenem long Galesia 6:7 i tru yet tede: “Wanem sid we man i planem fastaem long garen blong hem, be frut blong hem nomo, man ya bambae i mas kakae.” I tru se, sam man oli talem se God i no gat raet blong askem long olgeta blong talemaot ol fasin blong olgeta long hem. Be rul ya blong God i no save jenis. Biaen, evri man i mas kasem frut blong ol fasin blong hem.
?Olsem wanem long wan man we fastaem i mekem ol fasin olbaot nomo, nao biaen, hem i jenis, i kam wan man blong wok blong God? Ating bambae hem i gohed blong kasem ol nogud frut blong ol fasin blong hem bifo. Be samting ya i no minim se God i no fogivim hem finis. Fasin blong King Deved blong slip wetem Batsiba, we i waef blong wan narafala man, i karem plante trabol i kam long hem. Deved i no save ronwe long ol trabol ya. Be hem i tanem tingting blong hem from sin we hem i mekem, mo God i fogivim hem.—2 Samuel 12:13-19; 13:1-31.
?Ating samtaem tingting blong yu i bin foldaon taem yu kasem trabol from sam mastik we yu bin mekem? Sipos yumi tingtinggud, yumi luksave se fasin blong harem nogud from ol mastik blong yumi, i save pulum yumi blong ‘lukaot gud blong no folem rabis fasin.’ (Job 36:21) I tru, fasin blong harem nogud from ol mastik blong yumi i save givhan long yumi blong no mekem sem nogud samting bakegen. Deved i no jes yusum ol samting we hem i lanem from sin blong hem, blong kamgud bakegen hem wan, be samting we i moagud, se hem i yusum samting ya blong givhan long ol narafala tu. Hem i talem se: “Nao bambae mi tijim ol man nogud long ol tok blong yu, nao bambae oli kambak long yu.”—Ol Sam 51:13.
[Tok Blong Pija Long Pej 7]
Deved i lanem plante samting from sin blong hem wetem batsiba