Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w99 1/15 pp. 28-31
  • “Woman We i Gat Blak Hea i Rul Long Draeples Blong Siria”

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • “Woman We i Gat Blak Hea i Rul Long Draeples Blong Siria”
  • Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1999
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Wan Taon Klosap Wan Draeples
  • Senobia i Wantem Tumas Blong Stanemap Wan Gavman
  • Wan Hedgavman i ‘Faet Agens’ Long Senobia
  • Taon Ya Blong Draeples i Kam Nogud Olgeta
  • ?Hu i “King Blong Not” Long Taem Blong En?
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova (Stadi)—2020
Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1999
w99 1/15 pp. 28-31

“Woman We i Gat Blak Hea i Rul Long Draeples Blong Siria”

HEM i wan woman we i blak, ol tut blong hem oli waet olsem perel, mo ae blong hem i blak mo i saengud. Hem i wan woman we i gat bigfala save mo i toktok plante lanwis. Kwin ya we i wan woman blong faet, ol man oli bin talem se hem i waes moa i bitim Cleopatra mo maet tufala tugeta i naes. Woman ya i strong i naf blong agensem wol paoa we i rul long taem blong hem. Taswe, hem i mekem wan profet tok blong Baebol i kamtru. Plante yia afta we hem i ded, ol man blong raetem buk oli stap presem hem yet, mo ol man blong pentem pija oli mekem ol naesfala pija blong hem. Long ol yia 1800, wan man blong raetem ol naesfala tok i tokbaot hem se, “woman we i gat blak hea i rul long draeples blong Siria.” Woman ya we plante man oli presem hem, nem blong hem Senobia​—kwin blong Pamaera, wan taon blong ol man Siria.

?Olsem wanem Senobia i kasem paoa? ?Wanem ol jenis long politik we i mekem se hem i kasem paoa? ?Yumi save talem wanem long saed blong fasin blong hem? ?Mo kwin ya i mekem wanem profet tok i kamtru? Fastaem, bambae yumi tokbaot kantri we stori ya i hapen long hem.

Wan Taon Klosap Wan Draeples

Pamaera, taon ya blong Senobia, i stap samwe 210 kilometa long not is Damaskas, klosap long not blong Draeples blong Siria. Narasaed long hem, i gat wan flat ples wetem ol hil blong Lebanon. Pamaera i stap long wan ples we i grin lelebet, stret long medel, bitwin Mediterenian Si long wes mo Yufretes Reva long is. Maet King Solomon i bin kolem taon ya Tadmoro, wan ples we i impoten tumas long kingdom blong hem from tu risen: hem i ples blong ol soldia we oli stap blokem ol enemi long boda long not mo wan impoten ples we ol man blong ol defren taon oli stap kam spel long hem taem oli wokbaot longwe. From samting ya, Solomon ‘i wokem bakegen taon ya Tadmoro long draeples.’​—2 Kronikel 8:4.

Plante taosen yia afta long rul blong King Solomon, ol man oli no tokbaot Tadmoro. Sipos i tru se Tadmoro, hem i sem taon ya Pamaera, samting ya i minim se Pamaera i stat blong kasem paoa afta we Siria i kam olsem wan provins blong Rom long 64 B.K.T.a Richard Stoneman i talem long buk ya blong hem, Palmyra and Its Empire​—Zenobia’s Revolt Against Rome, se: “Ol man Rom oli dipen bigwan long Pamaera from tu risen, hemia from mane mo ami. Taon ya we i fulap long pamtri, hem i stamba ples blong Rom blong mekem bisnes wetem Mesopotamia mo ol kantri long Is. Ol bisnesman oli karem ol sas samting blong olgeta long taem ya, ale oli pastru long Pamaera blong go salem long narafala kantri. Ol samting blong mekem kakae i gat gudfala tes oli kam Is India, kaliko i kam long Jaena, mo ol narafala saplae oli kam long Pesia, Mesopotamia, mo ol aelan long Mediterenian Si. Rom i dipen bigwan long ol samting ya we i kam long ol narafala kantri.

Provins blong Siria i olsem wan ples we i seraotem tufala paoa ya, Rom mo Pesia we tufala i stap faet. Long ol 250 yia Kristin Taem, reva Yufretes i seraotem Rom long Siria long saed i go long is. Pamaera i stap jes narasaed long draeples, long wes saed blong taon ya Dura-Yuropos, klosap long Yufretes. Ol hedgavman blong Rom, olsem Hadrian mo Valerian, oli luksave se taon ya Pamaera i impoten tumas, taswe oli go visitim taon ya. Hadrian i mekem ol bilding blong taon ya oli kam moa naes mo i givim plante presen. Long 258 K.T., Valerian i putumap haeman ya blong Pamaera, Odaenatas,​—we i hasban blong Senobia​—olsem wan jaj. Hemia i olsem wan presen we Valerian i mekem long Odaenatas, from we Odaenatas i winim Pesia mo i mekem rul blong Rom i go kasem Mesopotamia. Senobia i givhan bigwan blong mekem se hasban blong hem i kasem paoa. Edward Gibbon, wan man blong histri, i raetem se: “Bigfala waes mo strong tingting blong hem [Senobia] nao i mekem se Odaenatas i winim faet ya.”

Long sem taem ya, King Sapor blong Pesia i mekem disisen blong agensem paoa blong Rom. Hem i wantem se rul blong hem i go kasem olgeta provins we bifo oli stap aninit long rul blong Pesia. Hem i tekem wan bigfala grup blong ami, nao oli go long wes saed, oli winim tufala strongfala taon ya Nisibis mo Kahae (Haran), mo oli spolemgud not blong Siria mo Silisia. Hedgavman Valerian, i lidim ol ami blong hem, oli kam agensem ol man Pesia be ol man Pesia oli winim hem, mo oli holemtaet hem.

Kwiktaem nomo, Odaenatas i sanem sam sas presen mo wan mesej blong mekem pis wetem king blong Pesia. King Sapor we i flas tumas, i givim oda long ol man blong hem blong sakem ol presen ya i go long Yufretes, mo i askem Odaenatas blong kam talem sore long hem. Be ol man Pamaera oli hivimap wan grup blong ol man we oli stap wokbaot olbaot long draeples mo sam smol grup blong ol ami blong Rom, nao oli stat blong ronem ol man Pesia we naoia, oli stap gobak long ples blong olgeta. From we ol man ya blong faet long draeples oli gat teknik blong faet kwik, ol ami blong Sapor​—we oli taed from faet we oli jes mekem mo from ol hevi samting we oli stap karem—oli no naf blong faet bak. Ale, oli girap, oli ronwe.

Taem Gallienus, we i tekem ples blong papa blong hem, Valerian, i luk se hem i winim Sapor, hem i givim taetel nem ya corrector totius Orientis (distrikejen blong olgeta kantri long Is), long Odaenatas. Biaen, Odaenatas hem wan i tekem taetel nem ya “king blong ol king.”

Senobia i Wantem Tumas Blong Stanemap Wan Gavman

Long 267 K.T., taem Odaenatas i stap holem posisen blong hem, oli kilim hem i ded wetem pikinini boe blong hem. Maet wan nefiu blong hem nao i mekem samting ya, blong givimbak long hem. Senobia i tekem ples blong hasban blong hem, from we boe blong hem i smol yet. Hem i wan woman we i naes, i gat strong tingting blong kasem paoa, i waes blong lidim ol samting, hem i bin mekem plante kampen finis wetem hasban blong hem, mo i save toktok long plante lanwis. From samting ya, ol man we oli stap aninit long rul blong hem, oli respektem mo sapotem hem bigwan​—hemia wan bigfala samting long ol man long Medel Is. Senobia i laekem blong lanem ol samting. Nao, hem i singaot plante man blong hae save oli kam long haos blong hem. Wan long olgeta ya we oli stap givim advaes long hem, hemia Cassius Longinus. Man ya i gat bigfala save long waes blong wol mo ol defren lanwis. Cassius ya, ol man oli bin kolem hem se “wan laebri we i laef mo wan musium we i stap wokbaot.” Man ya Stoneman, we i wan man blong raetem ol buk, i talem klia se: “Long ol faef yia afta long ded blong Odaenatas, . . . Senobia i mekem se ol man blong hem oli tingbaot hem olsem rula blong olgeta kantri long Is.”

Rul blong Senobia i go kasem Pesia, we hem mo hasban blong hem i bin winim. Mo long narasaed, hem i rul go kasem Rom we i stap foldaon finis. Man ya blong raetem histri, J. M. Roberts i tokbaot ol samting we oli stap hapen long Nesen blong Rom long taem ya. Hem i talem se: “Seken handred yia . . . i wan taem we i nogud olgeta long tufala boda blong Rom, long is mo wes. Long semtaem, wan niufala taem blong faet i kamaot bitwin ol man Rom mo plante rao i stat. Twantitu-tu hedgavman (mifala i no kaontem olgeta we oli giaman se oli hedgavman) oli stanap mo oli foldaon.” Be woman ya blong Siria, i stanap strong long gavman blong hem. Stoneman i talem se: “[Senobia] i bos long tufala gavman ya [blong ol man Pesia mo ol man Rom], mo hem i naf blong stanemap namba tri gavman we bambae i rulum tufala gavman ya isi nomo.”

Long 269 K.T. Senobia i kasem jans blong mekem rul blong hem i kam bigfala moa, taem wan man we i giaman se hem i rula blong Rom, i go long Ijip. Kwiktaem nomo, ol ami blong Senobia oli go long Ijip, oli kilim i ded man ya we i rebel, mo oli tekem kantri blong Ijip. From we Senobia i talem se hem i kwin blong Ijip, hem i mekem sam silva mane we i karem nem blong hem. Naoia, kingdom blong hem i stat long reva Nael i go kasem reva Yufretes. Long taem ya, hem i tekem posisen blong “king blong saot” we Daniel i tokbaot long profet tok blong hem long Baebol, from we long taem ya, kingdom blong Senobia i rulum saot blong kantri blong Daniel. (Daniel 11:25, 26) Mo tu, Senobia i winim bighaf blong Esia Maena.

Senobia i flasemgud Pamaera, we i bigfala taon blong hem mo i mekem taon ya i kam moa strong. Hem i mekem taon ya i kam olsem ol bigbigfala taon long taem blong Rom. Maet fulnamba blong ol man we oli laef long Pamaera i bitim 150,000. Taon ya i fulap wetem ol naesfala haos we pablik i stap yusum, ol tempel, ol garen, ol bigbigfala pos, mo ol ston we ol man oli wokem olsem memori. Pamaera i stap long wan bigfala eria. Sam man oli talem se eria ya, raon long hem i kasem 21 kilometa. Long ol vranda blong ol haos, i gat ol laen blong ol pos we oli wokem long fasin blong ol man Korin. Longfala blong ol pos ya i bitim 15 mita, mo i gat samwe 1,500 pos olsemia oli laen long fored blong big rod. Taon ya i fulap long aedol mo pija blong ol nambawan man blong faet mo ol rijman we oli bin givhan blong bildim taon ya. Long 271 K.T., Senobia i wokem wan pija blong hem wetem hasban blong hem we i ded finis. Long en blong draeples, Pamaera i stap saen olsem wan gol jen.

Tempel blong San i wan long ol beswan bilding long Pamaera mo i sua se evriwan long taon ya oli wosip long god blong san. Maet Senobia tu i wosip long god blong san. Be long seken handred yia, Siria i wan kantri we i fulap long ol defren skul. Taem Senobia i rul, i gat ol man we oli talem se oli Kristin, ol man Jyu, ol man blong stadi long ol sta, mo ol man blong wosip long san mo mun. ?Wanem tingting blong Senobia long saed blong ol defren fasin blong wosip long ples we hem i rul long hem? Stoneman i talem se: “Wan waes rula bambae i no sakemaot eni kastom we i luk olsem se i stret blong ol man blong hem oli folem. Sam man oli ting se, ol god . . . oli sapotem Pamaera.” I klia se Senobia i letem man i fri blong jusum skul blong hem. ?Be i tru se “ol god oli sapotem Pamaera”? ?Wanem nekiswan samting we bambae i hapen long Pamaera mo “waes rula” blong hem?

Wan Hedgavman i ‘Faet Agens’ Long Senobia

Long yia 270 K.T., Aurelian i kam hedgavman blong Rom. Ol ami blong hem oli ronem ol man blong rebel long not oli gobak mo oli panisim olgeta. Long 271 K.T., Aurelian​—we naoia hem i olsem “king blong not” long profet tok blong Daniel​—‘i putumap wan bigfala kampani blong ol soldia, blong faet agens long king blong saot,’ we Senobia i stap rul long ples blong hem. (Daniel 11:25a) Aurelian i sanem wan smol grup blong ami blong hem i go stret long Ijip mo hem i lidim bigfala grup i go long is, oli pastru long Esia Maena.

King blong saot​—we gavman blong Senobia i lidim​—‘i stap rere long wan bigfala kampani blong ol soldia’ blong faet agensem Aurelian, we i gat “wan bigfala kampani blong ol soldia blong hem we oli strong tumas.” Tufala komanda ya, Sabdas mo Sabbai, tufala nao i lidim ol soldia blong Aurelian. (Daniel 11:25b) Be Aurelian i winim Ijip mo biaen hem i sanem wan grup blong man i go long Esia Maena mo Siria. Aurelian i winim Senobia long Emesa (naoia Homs), nao Senobia i ronwe i gobak long Pamaera.

Taem Aurelian wetem ol man blong hem oli kam fulap raon long Pamaera, Senobia, i tekem boe blong hem, nao tufala i ronwe i go long Pesia blong traem kasem help. Be ol man Rom we oli stap klosap long Reva Yufretes oli holemtaet tufala. Long 272 K.T., ol man Pamaera oli letem taon blong olgeta i go long han blong Aurelian. Aurelian i no kilim ol man Pamaera, be hem i tekem fulap samting long taon ya, wetem ol aedol long Tempel blong San tu, ale i aot i go long Rom. Hedgavman blong Rom, i no kilim Senobia i ded. Hem i mekem Senobia i joen wetem ol man we oli lus long faet, nao oli wokbaot long longfala laen tru long Rom long 274 K.T., blong makem taem ya we Rom i winim Pamaera. Senobia i spenem ful laef blong hem long Rom olsem wan woman we i gat haenem.

Taon Ya Blong Draeples i Kam Nogud Olgeta

Sam manis afta we Aurelian i winim Pamaera, ol man Pamaera oli kilim i ded ol soldia blong Rom we Aurelian i letem olgeta oli stap long taon ya. Taem Aurelian i harem nius blong faet ya, wantaem nomo hem i givim oda long ol soldia blong hem blong gobak bakegen long Pamaera, mo naoia, oli givimbak long ol man long taon ya. Olgeta we oli no ded long faet ya we i no gat sore nating, oli kam olsem ol slef nomo. Taon ya we bifo i flas gud, naoia i brobrok, i kam nogud olgeta, we man i no save wokemgud bakegen. Taswe, bigfala taon ya we i gat fulap samting, i kam bakegen olsem bifo,​—“Tadmoro long draeples”​—we i no gat samting long hem.

Taem Senobia i agensem Rom, hem mo Hedgavman ya Aurelian, tufala i no save be, tufala i stap mekem wok blong tufala olsem “king blong saot” mo “king blong not.” Tufala i mekem se haf blong wan profet tok, we profet blong Jeova i bin raetemdaon evri haf blong hem 800 yia bifo, i kamtru. (Daniel, japta 11) Senobia i gat nambawan fasin, taswe plante man oli ona long hem. Be samting we i moa impoten se hem i bin rul olsem politik rula we Daniel i bin tokbaot long profet tok blong hem. Rul blong hem i no bitim faef yia. Pamaera, we bifo i bigfala taon blong kingdom blong Senobia, tede hem i wan vilej nomo. Hedgavman blong Rom we i gat bigfala paoa, hem tu i lus longtaem finis mo ol narafala kingdom blong tede oli stap long ples blong hem. ?Wanem fiuja blong ol kingdom ya? Olgeta tu, ol profet tok blong Baebol oli talemaot fiuja blong olgeta finis.​—Daniel 2:​44.

[Futnot]

a K.T. i minim Kristin Taem, mo B.K.T. i minim Bifo Kristin Taem.

[Bokis blong pija long pej 29]

Presen We Senobia i Givim

Afta we Hedgavman Aurelian i winim Senobia, hem i gobak long Rom mo i bildim wan tempel blong san. Insaed long tempel ya, hem i putum ol pija blong god blong san we hem i bin tekem long taon blong Senobia. Magasin ya History Today i tokbaot sam narafala samting we oli hapen, i se: “Wan long ol samting we Aurelian i mekem, we i stap longtaem moa bitim ol narafala samting, maet hemia lafet we hem i putumap long 274 K.T. Lafet ya i lafet blong san we oli mekem long evri koltaem blong yia stret long Desemba 25. Taem Aurelian i kam Kristin, hem i jenisim dei ya i kam olsem betde blong Kraes. Hemia i blong mekem se i moa isi long olgeta we oli stap folem ol olfala lafet blong akseptem niufala skul. Yumi sapraes blong save se, Rula Senobia nao i mekem se . . . [ol man] oli stap tingbaot Krismas tede.”

[Map/Foto Blong Pija Long Pej 28, 29]

(Lukluk niuspepa)

MEDITERENIAN SI

SIRIA

Antiok

Emesa (Homs)

PAMAERA

Damaskas

MESOPOTAMIA

Yufretes

Kahae (Haran)

Nisibis

Dura-Yuropos

[Credit Lines]

Map: Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.

Colonnade: Michael Nicholson/Corbis

[Tok Blong Pija Long Pej 29]

Silva mane blong Rom we maet i karem fes mo nem blong Aurelian

[Tok Blong Pija Long Pej 30]

Tempel blong san long Pamaera

[Credit Line]

The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck

[Tok Blong Pija Long Pej 31]

Kwin Senobia i stap toktok long ol soldia blong hem

[Credit Line]

Giovanni Battista Tiepolo, Queen Zenobia Addressing Her Soldiers, Samuel H. Kress Collection, Photograph © Board of Trustees, National Gallery of Art, Washington

[Foto Credit Line Blong Pija Long Pej 28]

Detail of: Giovanni Battista Tiepolo, Queen Zenobia Addressing Her Soldiers, Samuel H. Kress Collection, Photograph © Board of Trustees, National Gallery of Art, Washington

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem