Fasin Blong Storeyan Gud Tugeta—Wan Ki Blong Kasem Wan Gudfala Mared
Long 1778, Robert Barron i faswan man blong wokem lok ya we i gat tu aean long hem. Lok ya hem i wokem, i nidim wan ki nomo we i naf blong leftemap tufala aean ya tugeta blong man i save openem doa.
LONG sem fasin, wan gudfala mared i dipen long hasban mo waef we tufala i wok tugeta. Blong openem lok mo kasem ol glad we oli kamaot long wan gudfala mared, i impoten tumas we hasban mo waef tufala i storeyan gud tugeta.
Mining Blong Fasin Ya Blong Storeyan Gud Tugeta
?Fasin blong storeyan gud tugeta i minim wanem? Wan diksonari i talem mining blong storeyan, se hemia taem we man i “yusum toktok, hanraet no ol saen blong givim no serem ol tingting, plan mo nius.” Taswe, fasin blong storeyan i min se tu man i serem ol filing mo tingting blong tufala. Mo taem yumi talem se tu man i storeyan gud tugeta, hemia i min se tufala i serem ol samting we oli save mekem tufala i strong, i harem gud, mo i kamgud moa. Storeyan olsem, i leftemap stret fasin, ol man oli tinghae long hem, mo hem i leftemap tingting.—Efesas 4:29-32; Filipae 4:8.
Wan hasban mo waef i save storeyan gud tugeta sipos tufala i sua long ol filing blong tufala, tufala i trastem tufala, mo tufala i kasem save long tingting blong tufala. Ol fasin ya oli save kamaot sipos hasban mo waef i luksave se mared i wan disisen we tufala i mekem blong stap tugeta long ful laef blong tufala. Mo tufala i rere blong mekem mared blong tufala i wok. Joseph Addison, we i laef long ol yia 17 handred, mo i man blong raetem buk, i tokbaot disisen ya we wan hasban mo waef tufala i mekem tugeta. Hem i se: “Taem wan man mo woman tufala i jusum tufala long medel blong plante narafala man mo woman, tufala i mekem wan disisen se bambae tufala i givgivhan long tufala mo mekem tufala i harem gud. Disisen ya i soemaot se, nomata sipos wan long tufala i mekem mastik no i mekem i gud nomo, be tufala i rere blong stap glad oltaem, stap frengud oltaem, lukaot long ol toktok blong tufala, rere blong fogif, soemaot longfala tingting, mo stap glad, gogo kasem laef blong tufala i finis.” !Wan mared olsemia i save mekem man mo woman tufala i hapi oltaem! Ol fasin ya we oli olsem ol sasfala ston, oli save flasem mared blong yu, sipos yu folem fasin ya blong storeyan gud tugeta.
Winim Ol Problem We Oli Blokem Fasin Blong Storeyan Gud Tugeta
Bighaf blong ol man mo woman we oli kam klosap long dei blong mared, oli gat ol gudfala plan, mo oli glad bigwan. Be, plante long olgeta ya oli lusum glad blong olgeta wantaem nomo, nao oli no moa lukluk i go long ol gudfala plan ya we oli gat fastaem. Kwiktaem nomo hasban mo waef i save lusum hop, nao tufala i stat kros, tufala i tok nogud long tufala, mo maet tufala i stat blong no moa laekem tufala. Long taem ya, mared i kam olsem wan samting we tufala i mas fosem tufala blong laef wetem, gogo kasem taem ya we “ded i seraotem tufala.” Taswe, i gat sam samting we yumi mas winim fastaem, sipos yumi no wantem lusum fasin ya blong storeyan gud tugeta no sipos yumi wantem mekem fasin ya i kam moagud.
Wan bigfala problem we i save blokem fasin blong storeyan gud tugeta, hemia fasin fraet. Maet yu fraet se hasban no waef blong yu bambae i tingting nogud long saed blong wan nius no filing we yu talemaot long hem. Eksampel, taem yu faenemaot se yu gat wan problem no wan sik long bodi blong yu, maet yu fraet se hasban no waef blong yu i no moa wantem yu. ?Olsem wanem blong talemaot long hasban no waef blong yu se wan samting i hapen long yu we bambae i mekem bigfala jenis i kamaot long bodi no long ol fasin blong yu? Long taem olsem, yu no mas giaman long hem mo yu mas tingting moa long ol plan long saed blong fiuja i bitim bifo. I gud blong talem ol tok we oli soemaot se lav blong yu i no lus. Mo tu, long ol aksin blong yu, yu save soemaot se yu intres long hasban no waef blong yu. Hemia sam rod blong halpem yu blong no lusum wan gudfala mared. Toktok ya i mas kamtru fulwan long wan mared, se: “Fren blong yu, oltaem hem i stap soemaot we hem i lavem yu, mo ol brata blong yumi oli stap, blong yumi save givgivhan long yumi long taem blong trabol.”—Ol Proveb 17:17.
Filing blong kros, hemia wan narafala samting we i save spolem fasin blong storeyan gud tugeta. Sam man oli talem tok ya se, tu man we oli rere oltaem blong fogif oli save mekem wan hapi mared. Tok ya i tru tumas. Wan hasban mo waef we tufala i wantem se mared blong tufala i stapgud, tufala i mas traehad blong folem gudfala advaes ya we Pol i givim se: “Yufala i no stap kros, gogo kasem san i godaon.” (Efesas 4:26) Blong mekem advaes ya i wok mo no letem kros no ol nogud filing oli kam antap, yumi mas storeyan tugeta wetem tingting daon. Long wan gudfala mared, wan hasban mo waef bambae i no kam kros kwiktaem, oli no stap agyu oltaem, mo oli no holem kros longtaem. (Ol Proveb 30:33) Tufala i traem folem fasin blong God, we i no save kros olwe. (Jeremaea 3:12) Yes, wan hasban mo waef, tufala i fofogivim tufala wetem fulhat blong tufala.—Matiu 18:35.
Wan bigfala problem we i rili spolem enikaen fasin blong storeyan gud tugeta, hemia fasin blong no moa toktok. Maet wan hasban no wan waef i mekem strong fes, i pulum win strong, i mekem ol aksin we i soemaot se hem i no glad, mo i letem narafala nomo i toktok. Wan hasban no waef we i mekem fasin ya, i stap wantem soemaot long narafala se wan samting i mekem hem i harem nogud. Be fasin ya blong no toktok mo mekem strong fes, i no save givhan long mared. I moagud sipos hasban no waef ya i yusum voes blong hem mo i talemaot ol filing blong hem long wan fasin we i klia mo we i no spolem narafala.
Fasin blong no lesingud taem narafala i toktok, hemia wan narafala samting we hasban no waef i mas winim blong no spolem fasin blong storeyan gud tugeta. Maet long taem ya, yu taed no yu bisi tumas, nao yu harem tingting mo ol filing blong yu oli slak tumas blong lesingud. Maet wan hasban i ting se waef blong hem i save finis long wan plan we hem i tokbaot, be maet waef i talem se hem i no bin save nating long plan ya, ale, from samting ya rao i kamaot. I klia se, stamba blong ol problem olsem, hemia fasin blong no storeyan gud tugeta.
Olsem Wanem Blong Holemtaet Fasin Blong Storeyan Gud Tugeta
!I impoten tumas blong tektaem blong storeyan gud tugeta wetem lav mo long fasin we i save mekem narafala i harem gud! Samfala oli spenem tumas taem long fored blong televisin blong wajem laef blong narafala man, mekem se oli no gat taem nating blong lukaot long prapa laef blong olgeta. From samting ya, samtaem i nidim blong kilim televisin blong stat lukluk moa long fasin blong storeyan gud tugeta.
Be, i gat stret taem blong toktok mo i gat stret taem blong stap kwaet tu. Wan waes man blong bifo i talem se: “Blong evri samting i gat wan taem we i stret long hem. . . . Wan taem blong stap kwaet mo wan taem blong toktok.” Mo i gat sam tok tu we oli stret blong talem. Wan proveb i talem se: “Sipos man i save givim gudfala tok long stret taem blong hem, bambae hem i save harem gud.” (Prija 3:1, 7, NW; Ol Proveb 15:23) Taswe, jusum wan taem we i moagud blong talem tingting blong yu no blong serem wan wari we i stap long hat blong yu. Askem long yu wan se: ‘?Hasban [no waef] blong mi i taed tumas no tingting blong hem i klia mo hem i harem gud? ?Samting we mi mi wantem tokbaot i wan samting we i save mekem hem i kam kros? ?Lastaem we mitufala i bin tokbaot wan samting olsem, wanem toktok blong mi we i bin mekem hem i harem nogud?’
Rimemba se, ol man oli rere moa blong agri long samting we yumi talem, taem oli luksave se sipos oli wok wetem yumi mo oli agri wetem yumi, bambae olgeta oli save kasem gudfala frut from. Sipos i gat sam samting i hapen bitwin long hasban mo waef, maet wan long tufala i wantem talem se, “!I gat wan samting we i mekem tingting blong mi i trabol, mo bambae yumitu mas stretem samting ya naoia!” I tru se, toktok we yumi talem i dipen long plante samting raonabaot long yumi, be maet i moagud blong talem samting olsem, “Mi bin stap tingbaot bisnes ya we yumitu tokbaot fastaem, mo mi wantem se yumitu traem faenem wan rod blong stretem hem.” ?Weswan long tufala rod ya i save mekem hasban no waef blong yu i harem gud moa?
Yes, i impoten tumas blong tingbaot olsem wanem yumi wantem talem wan samting. Aposol Pol i raetem se: “Yufala i mas toktok gud long olgeta, long ol tok we olgeta oli save glad long hem.” (Kolosi 4:6) Traehad blong gat wan voes we i kaengud mo jusum ol tok we oli stret. Tingbaot se “man we i kaengud, tok blong hem i olsem gudfala kakae. Taem man i kakae, hem i harem i swit, mo i mekem bodi blong hem i strong.”—Ol Proveb 16:24.
Sam hasban mo waef oli faenem se taem tufala i mekem sam wok tugeta long haos, hemia i wan nambawan jans blong storeyan tugeta. Fasin ya blong wok tugeta i save pulum tufala blong serem tingting mo tekem taem blong storeyan gud tugeta. Sam narafala hasban mo waef oli laekem moa blong spenem smol taem tugeta, we tufala i no mekem wan wok. Hemia wan narafala rod blong pulum tufala blong storeyan gud tugeta.
Wan hasban mo waef i save lanem plante samting sipos oli makem gud olsem wanem ol narafala hasban mo waef we oli gat wan gudfala mared, oli stap storeyan tugeta. ?Wanem i mekem se oli kam olsem? I sua se, fasin blong tufala blong wokgud tugeta mo storeyan isi nomo, i kamaot from we tufala tugeta oli traehad, tufala tugeta i soem longfala tingting mo lav long narafala. Olgeta ya tu, ating oli gat plante samting blong lanem fastaem. Yes, ol gudfala mared oli no kamaot olsem nomo. Taswe, i impoten tumas blong lesin long tingting blong hasban no waef blong yu, soem intres long wanem we hem i nidim, mo yusum ol tok we oli waes blong daonem kros we maet i kamaot. (Ol Proveb 16:23) Taswe, sipos yu yu mared, traehad blong no mekem i had long narafala blong laef wetem yu, mekem i isi long narafala blong askem sori long yu. Hemia wan long ol stamba samting we i save mekem mared blong yu i stap gud.
Jeova God i wantem se ol man blong hem oli harem gud mo oli glad long mared we i stap longtaem. (Jenesis 2:18, 21) Be, ki blong gat wan gudfala mared i stap long han blong tufala ya we i mared. Tufala we i rili laekem tufala mo we oli traehad blong wok tugeta blong openem lok blong kasem wan gudfala mared, bambae oli yusumgud fasin ya blong storeyan tugeta.
[Tok Blong Pija Long Pej 22]
Kilim televisin i save givim moa taem long yumi blong storeyan tugeta
[Tok Blong Pija Long Pej 23]
Fasin blong storeyan gud tugeta i pulum hasban mo waef blong joen tugeta long wan lav we i strong