?Kakae Blong Yu i Stap Givhan Long Bodi Blong Yu?
MAN BLONG WEKAP! LONG BRASIL I RAETEM STORE YA
?Olsem wanem yu yu jusum kakae blong yu? Taem yu pem kakae, ?wanem samting long saed blong kakae ya we i pulum yu blong pem? ?Yu pem kakae ya from we paket we kakae ya i stap long hem i naes? ?From we praes blong hem i no antap tumas? ?From we i isi blong rerem? ?From ol toktok long nyuspepa mo radyo we i talem se kakae ya i gud? ?No maet from we kakae ya i luk gud mo tes blong hem i gud? Sipos yu jusum ol gudfala kakae, samting ya i save soem se yu stap kakaegud, yu no kakae ol samting we oli nogud long bodi, mo i save soem se helt blong yu i stap kam moa gud, we yu no stap spolem helt blong yu.
FASIN pua i wan bigfala risen from wanem plante man oli no gat gudfala kakae. Plante man oli gat gudfala kakae oltaem, be plante milyan narafala man oli kakaegud wanwan taem nomo long laef blong olgeta. Wan man Brasil we i stap wokem ol haos long brikis, i gat sikis pikinini. Nao hem i talem se, “Long haos blong mifala, mifala i kakae eni kakae we mifala i save kasem.” Kolosap oltaem, hemia i minim bred we i stap longtaem tumas, wetem kofe, no raes wetem bin. Wan ripot we i kamaot long ‘Food and Agriculture Organization’ blong Yunaeted Nesen i talem se, 20 pesen blong olgeta man long wol oli hanggri. Fasin blong sot long kakae i kasem plante ples long Afrika, be namba blong ol man long Esia we oli sot long kakae i bigwan moa. Long Yunaeted Stet tu, 12 pesen blong ol man we oli laef long ples ya, hemia kolosap 30 milyan man, oli no gat naf kakae.
Fasin blong no kakaegud i save spolem helt blong man, mo i save kilim man i ded tu. Wan man blong stadi, William Chandler, i talem se, “Namba blong ol pikinini we oli ded from we mama i no givim gudfala kakae long olgeta, i ten taem antap long namba blong ol man we oli ded from hanggri. Long wol ya, fasin blong no kakae ol gudfala kakae, i bigfala trabol we i givim ded, taem i joen wetem sitsitwota.” UNICEF (United Nations Children’s Fund) i mekem ripot ya se: “Long olgeta trabol we man i kasem, olsem sik, wora i ron bigfala, graon i seksek, mo ol bigfala faet, i no gat wan we i karemaot laef blong 250,000 pikinini long wan wik nomo.” Be, olsem UNICEF i talem, hemia nao namba blong ol pikinini raonabaot long wol we oli stap ded from oli no stap kakaegud, mo from ol sik we oli joen wetem problem ya blong no kakaegud. Yes, ol trabol we oli kamaot from fasin blong no kakae gudfala kakae, oli bigwan tumas: Paoa blong bren blong kasem save i godaon, namba blong ol man we oli naf blong wok i godaon, fasin blong wok strong mo wokgud i godaon.
Be, sipos ol man oli kasem naf gudfala kakae, oli save winim trabol blong no kakaegud mo ol trabol we oli kamaot from, olsem sik ya we man i no gat naf blad long bodi blong hem mo sam narafala sik tu. Help we gavman i givim, olsem kakae long medel dei long skul blong ol pikinini, mo kakae we oli givimaot fri nomo long ol puaman, i save givhan long sam ples we oli no gat naf gudfala kakae. Be ol man blong wok blong UNICEF oli talem se oli nidim $25 bilyan evri yia blong mekem se namba blong ol pikinini we oli ded from ol sik olsem sitsitwota, sik blong waetleva, mo misel, i godaon. Maet sam man oli talem se, ‘Hemia i bigfala mane tumas.’ Be ol ripot oli soemaot se ol man Amerika oli spenem sem bigfala mane long wan yia, blong pem ol sus blong spot. Mo ol man Yurop oli spenem sem mane blong pem waen blong wan yia. Wan narafala problem we i hadwok blong winim, hemia blong mekem fasin blong westem kakae i godaon. I gat 32 milyan man Brasil we oli hanggri. Be, Ministri blong Agrikalja long Brasil i mekem ripot ya se, “long taem blong pikimap kakae long ol plantesin, kakae we oli spolem [U.S. $1.5 bilyan] taem oli karem i go long narafala ples no oli putum i stap longtaem long wanples, i 18 kasem 20 pesen long olgeta kakae we i stap gru long kantri ya.” Long plante kantri, i gat bigfala problem long saed blong agrikalja, no gat naf wora blong putum long ol kakae we oli planem, no gat ol gudfala ples blong putum kakae i stapgud, mo no gat transpot blong karem kakae i go long narafala ples. Nating se i olsem, graon blong wol ya i gud, hem i save givim plante kakae long olgeta man long wol. Be nao, ?olsem wanem yu save winim problem ya blong givim gudfala kakae long famle blong yu?
Mane i No Naf
Long ol pua kantri, plante man oli gat tu no tri defren kaen wok, blong oli save kasem naf mane blong pem kakae blong famle blong olgeta. Long Brasil, evri yia i gat 1.5 milyan man we oli livim famle mo ol fren blong olgeta, blong go long ol bigfala taon blong traem faenem wok mo kakae. Nating se helt blong ol man ya i dipen long ol samting we oli kakae, be bighaf blong mane we oli kasem, oli yusum blong pem klos, ren blong haos, mo transpot.
I gud se, bighaf blong kakae blong ol man long wol, hemia ol kakae we plante man oli save kasem, olsem raes, bin, kon, poteto, maniok, mo banana, we oli joenem wetem smol mit mo fis. Wan man Brasil we i stadi long kakae, nem blong hem José Eduardo de Oliveira Dutra, i talem se: “Bin mo raes tugeta, oli gud tumas long bodi blong man. Kakae ya i isi mo i no sas, mo sipos ol man oli kakae olsem, oli save finisim fasin hanggri [long kantri ya].” Yes, maet long ples we yu stap long hem, yu save kasem ol kakae we oli no sas be oli gud long bodi blong yu. No maet yu save mekem wan garen blong yu.
Ating yu yu gat naf mane, ?be yu yu stap yusum mane ya blong pem ol kakae we oli save givhan long bodi blong famle blong yu? ?No yu stap letem ol waes tok we ol nyuspepa mo radyo oli stap talem, oli pulum yu blong pem ol swit samting no ol kakae we oli nogud long bodi, nao yu no moa tingbaot ol impoten samting we bodi blong yu i nidim, olsem protin, minerol, mo vaetamin?a ?Kakae we i tesgud i pulum yu moa bitim kakae we i save halpem bodi blong yu? The World Book Encyclopedia i talem se: “Blong kasem mo holemtaet gudfala helt, ol man oli mas kasem sam save long saed blong bodi blong olgeta mo olsem wanem bodi ya i stap wok. Taem oli kasem save ya, nao oli save skelem wanem kakae i gud blong givhan long bodi mo wanem kakae i save spolem helt blong olgeta. Evri man oli mas kasem save ya, long saed blong helt, long laef blong olgeta.”
I tru se, tede yumi no laef blong kakae nomo, be kakae i wan impoten samting long laef blong yumi. Baebol i tokbaot fasin ya we man i kakaegud olsem wan pei from hadwok blong hem. Hem i talem se: “Evri man i mas kakae, dring, mo haremgud long olgeta hadwok blong hem. Hemia wan presen we God i givim long hem.” (Eklesiastis 3:13) ?Yu tingbaot ol gudfala kakae olsem wan samting we i impoten mo we yu nidim? Sipos yes, plis ridimgud nekis haf we i tokbaot olsem wanem fasin blong kakaegud i save givhan long yu mo famle blong yu.
[Futnot]
a Ol gudfala samting we yumi kasem long kakae blong yumi, we oli impoten long bodi.