?Yu Yu Stap Kakaegud Long Saed Blong Speret?
“Gudfala kakae, hemia stampa samting we ol man oli nidim. . . . Sipos man i no gat naf kakae, bambae hem i ded.”—Food and Nutrition.
YUMI luksave se toktok ya i tru tumas, taem yumi luk pija blong ol bunbun bodi blong ol man, woman, mo pikinini, we oli no kasem “stampa samting we ol man oli nidim.” Sam narafala man oli stap kasem sam kakae, be i no naf nating. Long narasaed, i gat ol man we oli gat jans blong kakaegud oltaem, be oli go pem ol kakae olsem loli mo twisti, we oli no givim ol gudfala samting we bodi i nidim. Wan buk (Healthy Eating) i talem se: “I luk olsem se, long olgeta samting we ol man oli gat, kakae nao hem i samting we oli no yusumgud, long fasin we i waes.”
Samting ya i kolosap sem mak long ol kakae long saed blong speret—hemia trutok we yumi faenem long Tok blong God, Baebol. Samfala oli no gat ol stampa kakae long saed blong speret we oli nidim. Oli stap hanggri long saed blong speret. Sam narafala oli no tingtinggud se oli mas karem ol kakae long saed blong speret we i stap. ?Olsem wanem long yu? ?Yu wan, yu stap kakaegud long saed blong speret? ?Maet yu no stap karem plante gudfala kakae long saed blong speret? I impoten tumas blong no gyaman long yumi wan bakegen long saed blong bisnes ya, from we yumi nidim kakae long saed blong speret moa, i bitim we yumi nidim kakae blong bodi.—Matyu 4:4.
Kakae Blong Gru Long Saed Blong Speret
Wan buk (Food and Nutrition), i tokbaot olsem wanem i impoten tumas blong kakae ol gudfala kakae, mo hem i givim tri risen from wanem yumi mas kakaegud. Wan hemia se, yumi nidim kakae “blong mekem bodi i grugud, mo blong mekem se ol sel blong bodi oli stapgud.” ?Yu yu save se evri dei long laef blong yu, i gat wan bilyan bilyan sel long bodi we oli brokdaon, mo oli nidim ol narawan blong tekem ples blong olgeta? Blong bodi i grugud mo i stap strong, i nidim ol gudfala kakae.
Samting ya i tru tu long saed blong speret. Eksampel, taem aposol Pol i raet i go long kongregesena blong Efesas, hem i soemaot klia se ol wanwan Kristin oli nidim ol gudfala kakae long saed blong speret blong kam olsem “bigman.” (Efesas 4:11-13) Taem yumi kakae ol gudfala kakae long saed blong speret, yumi no moa stap olsem ol bebi. Bebi i no gat paoa, mo i no naf blong lukaot long hem wan, mo hem i save kasem olkaen trabol kwiktaem nomo. (Efesas 4:14) Defren olgeta, yumi mas kam ol bigman we oli strong, mo we yumi naf blong faet strong from bilif blong yumi, from we yumi “kam strong long ol tok blong fasin blong bilif.”—1 Timote 4:6.
?Samting ya i tru long saed blong yu? ?Yu yu kam bigman finis long saed blong speret? Sipos no, ?yu yu stap yet olsem wan bebi long saed blong speret, we i isi blong samting i mekem yu yu foldaon, oltaem yu dipen long ol narafala, mo yu no naf blong karem ol bigfala Kristin wok? I klia se, i no plante blong yumi we bambae i talem wantaem nomo se yumi wan bebi yet long saed blong speret, no gat. Be i gud we yumi luklukgud long yumi wan mo no gyaman long yumi wan bakegen. Long faswan handred yia, sam Kristin we tabu speret i makemaot olgeta, oli olsem bebi yet. Olgeta nao oli mas mekem wok olsem ‘tija,’ we oli nafgud mo oli wantem tijim ol narafala man long Tok blong God. Be, aposol Pol i raetem se: “I mas gat sam man yet blong tijim yufala long stampa blong ol tok ya. I olsem we yufala i gobak bakegen, we yufala i no save kakae strong kakae, yufala i stap dring melek nomo.” Sipos yu wantem gruap long saed blong speret, traem kam olsem we yu wantem tumas blong kakae ol gudfala strong kakae long saed blong speret. !Yu no mas ting se smol kakae blong bebi long saed blong speret, hem i naf, no gat!—Hibrus 5:12.
Mo tu, yumi nidim ol strongfala kakae long saed blong speret blong fiksimap eni samting we i rong long yumi, from ol traem we yumi fesem evri dei long wol ya we i raf tumas. Olgeta samting ya oli save mekem paoa blong yumi long saed blong speret i kam slak. Be God i save mekem yumi kam strong bakegen. Pol i talem se: “Neva tingting blong mifala i kam nogud long ol trabol we i kasem mifala. Maet bodi blong mifala i stap kam nogud moa oltaem, be nating. Evri dei, God i stap mekem tingting blong mifala i nyuwan bakegen.” (2 Korin 4:16) ?Olsem wanem nao tingting blong yumi i save kam ‘nyuwan bakegen evri dei’? Wan rod, hemia se yumi tekem kakae oltaem long Tok blong God, tru long fasin blong stadi, wanwan mo long grup, long Baebol mo long ol buk we oli stanap long Baebol.
Kakae Blong Kasem Paoa Long Saed Blong Speret
I nidim kakae tu “blong mekem bodi i hot mo blong givim paoa.” Kakae i olsem bensin we i mekem bodi blong yumi i rongud. Sipos yumi no kakaegud, bambae yumi no gat plante paoa. Sipos kakae blong yumi i no gat naf aean long hem, samting ya i save mekem yumi taed mo slak. ?Sam samtaem yu harem olsemia, taem yu mas mekem wan wok long saed blong speret? ?Yu yu faenem i hadwok blong mekem ol Kristin wok we yu mas mekem? Samfala we oli talem se oli folem Jisas Kraes, oli kam slak blong mekem ol gudfala fasin, mo oli no gat paoa blong mekem ol Kristin wok. (Jemes 2:17, 26) Sipos yu luk se samting ya i tru long yu wan, ating meresin blong hem, hemia blong tekem kakae long saed blong speret we i moagud, no blong traem kakae moa long saed blong speret.—Aesea 40:29-31; Galesia 6:9.
Yu no mas foldaon long trap ya we yu no folem wan gudfala plan blong kakaegud long saed blong speret. Wan long ol bigfala gyaman we Setan i bin yusum long olgeta yia we oli pas, hemia blong mekem ol man oli bilif se oli no nidim blong ridim Baebol mo kasem stret save we i stap long hem. Hem i yusum wan trik we i sem mak long hemia we ol ami oli yusum bifo. Taem oli kam blong winim wan taon we i enemi blong olgeta, oli blokem taon ya blong ol man oli no moa gat kakae, nao taem oli hanggri tumas, bambae oli letem olgeta oli go long han blong ami ya isi nomo. Be, Setan i mekem trik ya blong hem i go moa. Hem i trikim ol man ya we hem i stap “traem blong winim olgeta,” nao olgeta nomo oli no moa kakae, nating se i gat plante tumas kakae long saed blong speret i stap raon long olgeta. !Taswe, yumi no sapraes se plante man oli foldaon long ol trap ya we hem i putumap blong kasem olgeta!—Efesas 6:10-18.
Kakae Blong Stap Strong Long Saed Blong Speret
Buk ya (Food and Nutrition) i talem se namba tri risen blong kakaegud, hemia “blong mekem bodi i stap strong . . . mo blokem ol sik.” Bodi blong yumi i no kam strong wantaem nomo afta we yumi kakae ol gudfala kakae. Taem yumi finisim wan gudfala kakae, ating i no plante taem we yumi tingting se, ‘Kakae ya i gud tumas long hat blong mi (no ol kidni blong mi, no ol masel blong mi, no narafala samting olsem).’ No gat. Be, traem blong no kakae blong longtaem lelebet, nao bambae yu luksave se helt blong yu i godaon. ?Wanem bambae i hapen? Wan buk long saed blong ol meresin i talem se: “Trabol we i hapen plante taem from fasin blong no kakae, hem i nogud tumas. Man i no naf blong haremgud long laef, bodi i no naf blong faet agensem enikaen smosmol sik, hem i no gat paoa, mo i no gat strong tingting blong mekem samting.” Ol man Isrel bifo oli bin kasem wan kaen sik olsemia long saed blong speret, blong smoltaem. Profet Aesea i tokbaot olgeta se: “Hed blong yufala i stap sik fulwan, mo hat i no moa gat paoa nating. Stat long leg blong yufala go kasem hed blong yufala, i no gat wan ples we i strong gud, i no sik.”—Aesea 1:5, 6.
Gudfala kakae long saed blong speret i givim paoa long yumi blong faet agensem fasin ya blong kam slak long saed blong speret we i save lidim yumi blong sik bigwan long saed blong speret. Save we i kamaot long God bambae i halpem yumi blong stap strong long saed blong speret—!sipos yumi tekem ol kakae ya! Jisas Kraes i tokbaot se bighaf blong ol man long taem blong hem oli no lanem wan samting from mastik blong ol bubu blong olgeta bifo, we oli no bin kakaegud long saed blong speret. Olgeta ya tu oli no wantem karem ol trutok we hem i stap tijim, olsem kakae blong olgeta. ?Wanem risal blong samting ya? Jisas i talem se: “Tingting blong olgeta i kam strong finis. Oli blokem sora blong olgeta finis. Oli satem ae blong olgeta finis. Sipos no, maet oli save luk long ae blong olgeta, maet oli save harem long sora blong olgeta, maet oli save kasem long tingting blong olgeta. Nao bambae oli save tanem tingting blong olgeta blong bilif long mi, nao mi bambae mi mekem olgeta oli gud bakegen.” (Matyu 13:15) Bighaf blong olgeta ya oli neva kasem blesing from paoa blong Tok blong God, we i save mekem man i kamgud bakegen. Oli stap sik oltaem long saed blong speret. Sam long ol Kristin we tabu speret i makemaot olgeta, olgeta ya tu oli kam ‘sik mo oli no strong.’ (1 Korin 11:30) Yumi neva mas ting nating long ol kakae long saed blong speret we God i stap givim.—Ol Sam 107:20.
Posen Long Saed Blong Speret
Antap long denja ya se yumi save kam hanggri long saed blong speret, i gat wan narafala denja we yumi mas luksave—kaen kakae we yumi stap tekem, maet hem i gat posen i stap long hem. Sipos yumi fidim tingting blong yumi wetem ol tijing we oli fulap long ol nogud save blong ol devel, samting ya i save posenem yumi kwiktaem nomo. I sem mak olsem we yumi tekem kakae i go long bodi blong yumi, be i gat ol jem no posen insaed long hem. (Kolosi 2:8) I no isi blong luksave wan kakae we i gat posen long hem. Wan buk i talem se: “Samtaem maet i luk olsem se wan kakae i gud long bodi blong yumi, be ating hem i fulap nomo long ol jem we oli givim sik.” Taswe, i gud we yumi luklukgud long weples nao ol kakae we yumi tekem i go long tingting blong yumi, oli kamaot long hem. Mo yumi mas tingbaot se sam kakae, olsem ol buk blong ol man blong apostasi,b maet oli fulap long ol tijing mo waes blong man we oli no stanap long Baebol. Samfala man we oli salem ol kakae blong bodi, oli yusum ol naesfala pija mo toktok blong traem gyaman long ol man long saed blong ol samting we i stap insaed long kakae ya. Yumi save sua se Setan tu, we hem i bigfala man blong gyaman, hem i mekem sem mak. Taswe, yu mas mekem sua se yu karem ol kakae blong yu long wan gudfala ples, blong bambae yu stap ‘strong oltaem long fasin blong bilif.’—Taetas 1:9, 13.
Thomas Adams, wan prija long ol yia 1600, i tokbaot ol man long taem blong hem se: “Oli digim gref blong olgeta wetem prapa tut blong olgeta.” Hem i minim se ol samting we ol man ya oli kakae, i kilim olgeta i ded. Mekem sua se samting we yu yu kakae long saed blong speret i no kilim yu yu ded. Traem faenem ol gudfala kakae long saed blong speret. Jeova God i askem olgeta ya we oli talem se oli man blong hem be oli trastem ol gyaman tija mo profet, se: “?From wanem yufala i gohed blong givim mane blong pem samting we i no bred? . . . Yufala i lesingud long mi, mo kakae samting we i gud, mo mekem sol blong yufala i glad from we hem i fatfatgud. Lesingud mo kam long mi. Lesin, mo sol blong yu bambae i stap laef.”—Aesea 55:2, 3; skelem wetem Jeremaea 2:8, 13.
Plante Tumas Kakae Long Saed Blong Speret
Tru tumas, yumi no sot nating long ol gudfala kakae long saed blong speret. Profet tok blong Jisas Kraes i talem se, long taem blong yumi, bambae i gat wan grup blong man we oli wok olsem wan slef we i stret mo waes. Olgeta ya oli bisi blong givimaot ‘kakae long stret taem blong hem’ long ol man we oli wantem kakae ya. (Matyu 24:45) Tru long profet Aesea, Jeova i promes se: “!Luk! Ol man blong mi bambae oli kakae, be yufala bambae yufala i hanggri. . . . Ol man blong wok blong mi bambae oli singaot bigwan from we oli harem gud long hat blong olgeta.” Yes, hem i mekem promes se bambae i gat plante tumas kakae blong olgeta we oli wantem. “Jeova blong ol ami bambae i wokem wan bigfala kakae blong olgeta man . . . Bambae i gat ol kakae we i gat oel long hem, wetem ol olfala waen we oli gud tumas. Bambae i gat ol gudfala kakae we i gat plante oel long hem mo fulap wora blong bun.”—Aesea 25:6; 65:13, 14.
Be, tingbaot samting ya: !Yumi save ded from we yumi hanggri tumas, nating se yumi stap long wan bigfala lafet! Yes, nating se i gat plante kakae raonabaot long yumi, yumi save stap olsem man we i no kakaegud sipos yumi no girap mo tekem sam long ol kakae ya we i stap. Proveb 26:15 i eksplenem long saed blong prapa kakae, se: “Man we i les, i haedem han blong hem long plet kakae long lafet. Hem i slak tumas blong leftemap han blong hem blong putum kakae ya i go long maot blong hem.” !Sore tumas long ol man olsemia! Yumi tu, yumi save kam les blong stadi wanwan long Tok blong God mo ol narafala buk we oli stanap long Baebol, mo we oli stretgud blong halpem yumi blong karem ol kakae long saed blong speret. No maet yumi kam slak tumas blong reregud from ol miting mo givim ansa long ol miting blong Kristin kongregesen.
Lan Blong Kakaegud Oltaem
Taswe, yumi gat gudfala risen blong lan blong kakaegud long saed blong speret. Be, samting we i tru se, plante man oli kakae smosmol nomo long saed blong speret, mo samfala oli livim kakae ya olgeta. Oli olsem ol man we oli no luksave se i impoten blong kakaegud long saed blong bodi, gogo oli kam sik. Buk ya (Healthy Eating) i givim wan risen we maet i soemaot from wanem yumi no lukaotgud long fasin blong kakae, nating we yumi save se i impoten tumas blong kakaegud long laef: “Trabol hemia se, helt blong man [we i no lan blong kakaegud] i no kam nogud kwiktaem. I no gat wan risal i kamaot wantaem nomo, olsem taem man i krosem rod long fored blong wan trak. Defren olgeta, helt blong wan man i save kam nogud sloslou fastaem, olsem long fasin we i haed. Man i stat kasem sik isi nomo, ol bun oli no moa strong, mo ol soa mo sik oli tektaem blong kamgud.”
Samfala man we oli no kakaegud, maet oli kam olsem wan yangfala woman we i kasem sik ya, anoreksia nevosa.c Hem i mekem tingting blong hem i strong se hem i nidim smol kakae nomo, mo se bodi blong hem i strong gud nomo, nating se sloslou bodi blong hem i stap godaon. Biaen, hem i no moa wantem kakae nating. Wan buk long saed blong meresin i talem se: “Hemia wan sik we i denja tumas.” ?From wanem? From we, “nating se bighaf blong olgeta we oli gat sik ya oli no ded from we oli no moa kakae, be bodi blong olgeta i kam slak evriwan, mo i isi nomo blong oli kasem ol smosmol sik we wan strong bodi i naf blong blokem.”
Wan Kristin woman i luksave se: “Plante yia finis, mi save se mi nidim blong mekemrere ol miting mo mekem prapa stadi blong mi wan, be mi neva tekem taem blong mekem olsem.” Biaen, hem i mekem sam jenis blong bambae hem i kam wan gudfala studen blong Tok blong God. Be, hem i mekem samting ya nomo, taem hem i luksave fulwan se hem i stap long denja.
Taswe, holem advaes blong aposol Pita i stap long hat blong yu. Kam olsem “smol pikinini we i jes bon we i wantem titi tumas.” Kam olsem we yu ‘wantem melek we i klingud, we i blong tingting blong yu. Melek ya i save mekem yu yu kam strong, nao bambae God i sevem yu.’ (1 Pita 2:2) Yes, ‘yu mas wantem’—hemia i min se yu mas wokem wan filing we i strong tumas—se yu wantem fulumap tingting mo hat blong yu wetem save blong God. Ol bigman long saed blong speret tu, oli nidim blong holemtaet filing ya oltaem. Yu no mas letem kakae long saed blong speret i kam ‘wan samting we yu no yusumgud, i bitim ol narafala samting we yu yu gat.’ Kakaegud long saed blong speret, mo haremgud fulwan long ol “stret toktok” we yu save faenem long Tok blong God, Baebol.—2 Timote 1:13, 14.
[Ol futnot]
a Wan grup blong man we oli joen wanples blong wosip.
b Fasin blong lego trufala bilif mo agensem hem.
c Wan sik we man i no moa wantem kakae mo i no laekem nating blong luk kakae. Sloslou bodi blong hem i kam slak.
[Tok blong pija long pej 28]
?Yu yu nidim blong tekem kakae we i moa gud?