Nambawan Helt Blong Olgeta Man
OL FASIN blong yumi, haos mo ples we yumi stap long hem, mo ol rod blong lukaotgud long helt, oli gat paoa long helt blong yumi. Sem mak, prapa fasin blong bodi blong yumi tu i gat paoa long helt. Ol fasin we yumi kasem long papa mama blong yumi mo ol sik we maet yumi kasem from we blad blong yumi i sot long sam samting, oli gat paoa long prapa fasin blong bodi blong yumi.
Wan man we i wok long saed blong helt, i talem se: “Prapa fasin blong bodi we yu bon wetem, i gat bigfala paoa blong mekem se yu gat gud helt no no gat, yu laef longtaem no no gat, mo yu laef no yu ded.”
Nomata wanem rod yumi kasem ol sik long hem, be taem hed i soa, ol string oli taet, yumi kros kwik, ol bun oli brok isi nomo, hat i nogud, mo ol narafala sik oli kasem yumi, oli mekem yumi tingbaot evri dei se, wan bodi mo maen we i no stretgud i spolem helt blong yumi. ?Wanem nao stampa risen blong ol problem blong helt we oli kasem olgeta man?
Stampa Risen
Wan dokta blong faswan handred yia K.T., nem blong hem Luk, i ansarem kwestin ya long wan store long saed blong laef blong Jisas Kraes, we God i givim long hem blong raetemdaon. Luk i raetem se, wan dei, ol man oli karem wan man we haf bodi blong hem i ded, i kam long Jisas, blong Jisas i mekem hem i kamgud. Jisas i talem long sikman ya se: “Ol sin blong yu, mi mi tekemaot finis.” Nao, blong soem se hem i rili gat paoa blong fogivim sin, Jisas i talem long man ya se: “Yu stanap, yu tekem bed blong yu, yu wokbaot, yu gohom.” !Man ya i mekem olsem! From samting ya, “olgeta evriwan” we oli luk samting ya, ‘oli sapraes tumas mo oli fraet lelebet tu,’ ale “oli stap leftemap nem blong God.”—Luk 5:17-26.
?Wanem sin ya we Jisas i stap tokbaot? Ansa long kwestin ya i givhan long yumi blong save from wanem yumi kasem sik, yumi kam olfala, mo yumi ded. From we yumi save se ‘olgeta tok blong Baebol oli kamaot long God fastaem,’ yumi save lukluk i go long Baebol blong faenem ansa. (2 Timote 3:16; 2 Pita 1:21) Baebol i talem se faswan man, Adam, i stretgud olgeta long saed blong helt taem God i wokem hem. Taem hem i obei long Man we i Wokem hem, hem i gat nambawan helt.
Be, Adam i jusum blong brekem loa blong God. Taem hem i no moa obei long God mo hem i mekem fasin stronghed agensem Man ya we i Wokem hem, hem i mekem sin. From samting ya, hem i no moa stretgud olgeta, ale hem i save kasem sik, mo biaen hem i ded. Taswe, sin nao i stampa risen blong sik mo ded blong Adam.
Olsem we ol papa mama oli pasem sam sik i go long ol pikinini blong olgeta tru long blad, ale Adam i pasem sin mo ol sik we oli kamaot from, oli go long ol pikinini blong hem, olgeta man long wol. Olsem nao, olgeta sik oli kamaot from faswan sin blong Adam. (Jenesis 2:17; 3:1-19; Rom 5:12) ?I gat wan rod blong winim samting ya?
Rod Blong Winim
Sin nao—fasin blong Adam blong no moa obei long loa blong God—i mekem se nambawan helt blong man i kam nogud. Sin i mas lus blong mekem se nogud helt i kam nambawan helt bakegen. (Rom 5:18, 19) ?Olsem wanem samting ya i save hapen? Wan man we i stretgud olgeta, we i sem mak long Adam taem hem i stretgud olgeta, i mas givim laef blong hem blong pemaot ol man. Loa blong God i talem se ‘wan sol i mas pemaot wan narafala sol,’ hemia i min se wan laef i mas pemaot wan narafala laef.—Dutronome 19:21.
Be, evri pikinini blong Adam i gat sin, taswe i no gat wan we i save pemaot ol man. Taswe, wetem fasin lav, Jeova i mekem Pikinini blong hem, Jisas, i kam wan stret man long wol ya, blong hem i save givim laef blong hem “blong pem rod blong plante man oli gofri.” Olsemia nao, hem i “wokem rod blong yumi, blong yumi kasem laef.”—Matyu 20:28; 1 Jon 4:9; Ol Sam 49:7.
Taem Jisas i stap long wol, hem i soem se Papa blong hem, Jeova, i givim paoa long hem blong tekemaot sin. Hem i mekem olsem taem hem i talem long man ya we haf bodi blong hem i ded se, “Ol sin blong yu, mi mi tekemaot finis.” Nao man ya we i kamgud finis, i wokbaot i gohom. Plante taem, Jisas i yusum paoa ya we God i givim, taem hem i mekem ol blaenman, ol man we sora blong olgeta i fas, mo plante narafala sikman, oli kamgud wantaem nomo.
Long saed blong ol merikel ya we Jisas i mekem, Baebol i talem se: “Plante man tumas oli kam long hem. Oli tekem olgeta we leg blong olgeta i nogud, mo olgeta we oli blaen, mo olgeta we samting i spolem bodi blong olgeta, mo olgeta we oli no save toktok, mo plante narafala sikman tu, oli kam long hem. Oli tekem olgeta oli kam kolosap long Jisas, nao hem i mekem olgeta oli gud bakegen. Nao ol man we fastaem oli no save toktok, oli save toktok, mo ol man we samting i spolem bodi blong olgeta, bodi blong olgeta i gud bakegen. Ol man we leg blong olgeta i nogud oli save wokbaot gud, mo ol blaenman oli save lukluk. Mo taem ol man oli luk ol samting ya, oli sapraes tumas.” (Matyu 15:30, 31) Samting we i mekem olgeta oli sapraes moa, se Jisas i save mekem dedman i laef bakegen. Baebol i tokbaot sam man we Jisas i mekem olgeta oli laef bakegen long ded.—Luk 7:11-16; 8:49-56; Jon 11:14, 38-44.
Ol merikel ya oli pruvum long yumi se i no gat wan sik we Jisas i no naf blong mekem i kamgud. ?Bambae hem i yusum paoa ya we God i givim bakegen? ?Yumi save kasem blesing from?
Bambae Yumi Gat Nambawan Helt
Ol profet tok blong Baebol oli soem se Jisas i stap rul finis long heven olsem King blong gavman blong God long heven. God i givim paoa mo raet long hem blong tekemaot ol gavman blong man we oli stap naoia, mo blong rul antap long ful wol. (Ol Sam 110:1, 2; Daniel 2:44) Mining blong prea we Jisas i tijim ol man blong hem long hem, bambae i kamtru, se: ‘Bambae kingdom blong yu i kam. Bambae wil blong yu i kamaot long wol, olsem i kamaot long heven.’ (Matyu 6:10) Aninit long rul blong Kingdom ya long heven, wan samting we God i wantem mekem long saed blong wol ya, se helt blong olgeta man i kamgud.
Long taem ya, long saed blong bodi, mo long saed blong speret, “ae blong ol blaenman bambae i open, mo sora blong ol man we oli no save harem bambae i no moa fas. Long taem ya, man we i wokbaot nogud bambae i save klaemap olsem wan man dia, mo tang blong man we i no save toktok bambae i singaot from glad.” “Mo bambae i no gat wan man ples we i save talem se: ‘Mi mi sik.’”—Aesea 33:24; 35:5, 6.
Aninit long rul blong Kingdom blong God long heven, nambawan helt bambae i minim se ol man oli no moa ded olsem naoia. Tok blong God i mekem promes ya se: “Olgeta man we oli bilif long [hem] bambae oli no save lus, oli gat laef we i no save finis.” “Presen we God i stap givim i go nomo long ol man, hemia laef ya we i no save finis, from we oli joen long Jisas Kraes, Masta blong yumi.” (Jon 3:16; Rom 6:23) Yes, longtaem bifo, God i pusum wan man blong raetem Sam ya we i promes se: “Ol stret man ya bambae oli tekem graon ya i blong olgeta, mo bambae oli stap long hem gogo i no save finis.” (Ol Sam 37:29) Long fyuja, bambae Jisas i mekem olsem hem i mekem taem hem i stap long wol. Bambae hem i mekem ol dedman oli laef bakegen mo givim jans long olgeta blong haremgud long nambawan helt. Baebol i mekem promes ya se: “God bambae i mekem olgeta man oli laef bakegen long ded, ol man we oli stret, wetem ol man we oli no stret.”—Ol Wok 24:15.
Wol ya bambae i givim plante kakae aninit long Kingdom rul ya. Taswe, fasin hanggri we i mekem helt blong man i kam nogud, bambae i no save kamaot bakegen. Profet tok blong Baebol i talem se: “Ol tri long garen oli mas karem plante frut, mo graon bambae i givim plante kakae. Mo ol man ya bambae oli stap sef long graon blong olgeta.” (Esikel 34:27) “Graon ya blong yumi i givim plante kakae long yumi. God ya we i God blong yumi, hem i blesemgud yumi.” (Ol Sam 67:6) “Yu mekem we bambae i gat plante kakae long [wol].” (Ol Sam 72:16) ‘Drae ples mo ples we i no gat wora, bambae oli haremgud, mo flat ples we i drae bambae i glad mo i karem plante flaoa olsem gras ya safran.’—Aesea 35:1.
Blong makem ol bigfala samting we bambae oli kamaot long nyufala wol blong God, profet tok long laswan buk blong Baebol i talem se: “[God] bambae i ravemaot wora blong ae blong olgeta. Nao bambae i no moa gat man i ded mo man we i krae from ded. Bambae i no moa gat man i krae, mo man i harem nogud long bodi blong hem. Ol samting ya blong bifo oli lus olgeta.”—Revelesen 21:4.
Olsem wanem, ?yu yu talem se, ‘I hadwok blong bilivim samting ya’? Sipos i olsem, tingbaot samting ya. Bifo we Adam i mekem sin, hem i gat nambawan helt. Sipos wan man i save toktok wetem hem taem hem i laef i stap, mo talem long hem se wan dei, bambae wol i fulap wetem ol man we oli soa long bodi, sik, mo we oli stap kam olfala. ?Yu ting se Adam i faenem i had blong bilivim samting ya? Be, naoia samting ya i kamaot finis.
Defren nao, aninit long Kingdom blong God, bambae nambawan helt i kam wan trufala samting. Tok blong Jeova i promes long yumi se: “Tok blong mi i tru, mo ol man oli save bilif long hem.” (Revelesen 21:5) Samting we God i talem se i mas hapen, bambae i hapen, from we “God i no save gyaman.”—Hibrus 6:18.
?Yu save mekem wanem naoia blong sua se bambae yu haremgud long ol blesing ya long fyuja? Long klia fasin, Jisas i talemaot stret rod blong kasem nambawan helt mo laef we i no save finis, taem hem i prea long Papa blong hem se: “Hemia laef ya we i no save finis, we man i save yu, we yu nomo yu God tru, mo we man i save mi ya, Jisas Kraes, we yu yu sanem mi mi kam.”—Jon 17:3.
Askem ol Wetnes blong Jeova blong mekem wan fri Baebol stadi wetem yu long haos blong yu. Bambae oli glad blong halpem yu blong lanem moa long saed blong ol nambawan promes blong God. !Bambae hemia i faswan samting we yu mekem blong wokbaot long rod we i givim nambawan helt!
[Tok Blong Pija Long Pej 14]
Long nyufala wol blong God, olgeta man bambae oli gat nambawan helt