Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g99 Jenuware pp. 4-7
  • ?Fes Mo Bodi Blong Jisas i Olsem Wanem?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Fes Mo Bodi Blong Jisas i Olsem Wanem?
  • Wekap!—1999
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Wanem We Ol Man Blong Histri Oli Talem
  • Baebol Mo Lukluk Blong Jisas
  • Jisas i No Wan Man We i Slaslak
  • ?I Impoten Blong Save Se Bodi Mo Fes Blong Jisas i Olsem Wanem?
  • ?Jisas i Luk Olsem Wanem?
    Wajtaoa Pablic—2017
  • ?Jisas i Luk Olsem Wanem?
    Ansa We Baebol i Givim
  • ?Hu Ya Jisas Kraes?
    Wekap!—1999
  • “Yufala i Luk. Hemia Man Ya.”
    Man We i Hae Moa Long Olgeta Narawan
Luk Moa Samting
Wekap!—1999
g99 Jenuware pp. 4-7

?Fes Mo Bodi Blong Jisas i Olsem Wanem?

OL PIJA we histri i soemaot long saed blong fes mo bodi blong Jisas, oli kamaot from plante defren risen. Samting ya i mekem se i gat plante defren pija long saed blong Jisas.

Tu stamba risen hemia, fasin blong laef long kantri blong man we i mekem pija blong Jisas mo long wanem taem oli mekem ol pija ya. Mo tu, i laenap long skul blong man we i wokem pija blong Jisas mo hu olgeta we oli talem long man ya blong mekem pija blong Jisas. Olgeta samting ya oli gat paoa long fasin we man ya bambae i dro.

Long ol handred yia we oli pas, ol nambawan man blong mekem pija (olsem Michelangelo, Rembrandt mo Rubens) oli tinghae tumas long fasin blong droem bodi mo fes blong Jisas. Ol pija we ol man ya oli wokem long saed blong Jisas, we plante taem oli joen wetem pijatok mo tokhaed, oli gat bigfala paoa long tingting we plante man tede oli gat long saed blong Jisas. Be, ?tingting blong ol man ya i stanap long wanem samting taem oli mekem ol pija ya?

Wanem We Ol Man Blong Histri Oli Talem

Bifo long taem blong hedgavman ya blong Rom, Constantine, we i laef samwe long 280 kasem 337 K.T.,a ol man oli wokem plante pija blong Jisas. Ol pija ya, oli soem Jisas olsem wan yangfala boe we i “Gudfala Man blong Lukaot long Sipsip.” Sam long ol pija ya, oli soem we Jisas i gat longfala hea, mo sam narafala, oli soem we hea blong Jisas i sotfala, mo i sofsof. Buk ya, Art Through the Ages i tokbaot samting ya, i se: “Nem ya, Gudfala Man blong Lukaot long Sipsip, i kamaot long [ol hiten] man Gris mo Ijip. Be naoia, oli yusum nem ya blong talem wan gudfala man blong lukaot long ol Kristin sipsip.”

Biaen, paoa we ol hiten man oli gat long ol Kristin i go moa. Sem buk ya i ademap se: “Ol man we oli luk pija blong Jisas oli save ting kwiktaem nomo se Jisas i wan long ol god blong ol man Mediteranean, olsem Helios (Apolo), god blong san [pija blong hem nao i gat samting olsem laet i goraon long hed blong hem, we biaen oli putum long ol pija blong Jisas mo “ol tabu man”], no semfala god ya be blong ol man Rom, hemia Sol Invictus (San we i No Save Lus).” Long wan gref we ol man oli digimaot long Sen Pita long Rom, oli faenem wan pija blong Jisas. Long pija ya, Jisas i olsem Apolo, we “i stap ron long kat blong san we ol hos oli pulum, i krosem skae.”

Pija ya i soem Jisas taem hem i yangfala moa. Be biaen, ol man oli no moa wokem pija blong Jisas we hem i yangfala tumas olsem. Long buk ya, Christian Iconography, we Adolphe Didron i raetem, hem i talem wanem we i hapen. Hem i se: “Long ol handred yia we oli pas, pija blong Kraes, we fastaem hem i yangfala, sloslou i jenis i stat soem Jisas olsem wan bigman, . . . from we Kristin Skul i stap kam olfala moa.”

Wan hanraet blong ol yia 12 handred we maet man ya Publius Lentulus i bin raetem i go long Palamen blong Rom, i eksplenem olgeta samting long saed blong bodi blong Jisas. Hanraet ya i talem se “kala blong hea blong Jisas i olsem hasel-nat [i braon lelebet] mo stat antap long hed blong hem i kamdaon kasem sora blong hem, hea i smut nomo. Be stat long sora, hea blong hem i tantanem, i blak, i saen, mo i kamdaon kasem solda blong hem. I gat wan mak long medel blong hed blong hem we i seraotem hea blong hem i go long tufala saed . . . , hem i gat sotfala mustas, we i sem kala wetem hea blong hem, be i sap lelebet long jin blong hem. . . . Ae blong hem i grei . . . mo i klia.” Biaen, ol tok ya oli gat bigfala paoa long plante man we oli stap mekem pija blong Jisas. Buk ya New Catholic Encyclopedia, i talem se: “Long ol defren taem, i gat ol defren pija blong Kraes.”

Long sem fasin, ol pija blong Kraes we ol man oli wokem, oli folem ol defren laen mo skul blong olgeta. Ol pija blong Jisas we ol misinari oli karem i go long Afrika, Amerika, mo Esia, oli soem Kraes blong ol kantri blong Wes we hea blong hem i longfala. Be wan buk i talem se biaen, taem i pas nao “ol man oli ademap sam samting long ol pija blong Jisas, we oli laenap wetem ples blong olgeta.”

Ol Protestan tu oli gat sam spesel man blong mekem ol pija, mo ol man ya oli folem prapa tingting blong olgeta taem oli mekem pija blong Kraes. Man ya, F. M. Godfrey, we i raetem buk ya Christ and the Apostles—The Changing Forms of Religious Imagery, i talem se: “Ol pija blong Kraes we Rembrandt i wokem oli laenap gud wetem tingting blong ol Protestan. Ol pija ya oli soem Jisas olsem wan man we i sosore, i sik, fes blong hem i olsem se i no gat laef, . . . i stret long dip filing we ol Protestan oli gat long saed blong fasin blong lego samting we olgeta nomo i wantem.” Man ya i talem se, ol pija ya blong Jisas oli soem se “hem i bunbun, i lego ol samting we oli blong mekem hem i harem gud, ‘i mekem tingting blong hem i stap daon, i sosore, mo i harem nogud.’ Hemia ol samting we [Rembrandt] i ting se oli stret long histri blong ol Kristin.”

Be, olsem bambae yumi luk naoia, pija blong Kraes we i slaslak mo we i gat wan samting olsem laet i goraon long hed blong hem, we hem i no strong, i sosore, hem i gat longfala hea, olsem ol pija we ol skul blong Krisendomb oli stap mekem, i no stret. Pija ya we oli stap mekem i defren olgeta long Jisas blong Baebol.

Baebol Mo Lukluk Blong Jisas

Jisas, we i “smol sipsip blong God,” i no gat wan samting i spolem bodi blong hem, taswe i klia se hem i wan man we i gat naesfala fes mo bodi. (Jon 1:29; Hibrus 7:26) Mo hem i no wan man we oltaem fes blong hem i soem sore olsem ol pija we ol man oli stap mekem. I tru se hem i fesem plante samting long laef blong hem we oli mekem hem i harem nogud, be long olgeta fasin blong hem, hem i soemaot klia nambawan fasin blong Papa blong hem we ‘i wan hapi God.’—1 Timoti 1:11; Luk 10:21; Hibrus 1:3.

?Hea blong Jisas i longfala? Ol Nasaraet nomo oli no gat raet blong katem hea blong olgeta mo dring waen. Be, Jisas i no wan Nasaraet. Taswe, i sua se hem i katem gud hea blong hem olsem ol narafala man Jyu. (Namba 6:2-7) Mo tu, Jisas i dring smol waen taem hem i stap wetem ol narafala. Samting ya i soem se hem i no wan man we i no save glad. (Luk 7:34) Yes, long wan lafet blong mared long Kena, long Galili, hem i jenisim wota i kam waen. (Jon 2:1-11) Mo i klia se Jisas i gat mustas. Wan profet tok we i talemaot ol samting we bambae oli mekem hem i safa, i soem samting ya.—Aesea 50:6.

?Olsem wanem long kala blong skin blong Jisas mo bodi blong hem? Kala blong skin mo bodi blong Jisas i olsem ol man Medel Is. Taem hem i bon, maet kala blong skin mo lukluk blong hem i sem mak long mama blong hem, Meri, we i wan woman Jyu. Ol bubu blong Meri, oli ol man Jyu, we oli kamaot long laen blong ol man Hibru. Taswe, maet kala blong skin mo bodi blong Jisas i sem mak olsem ol man Jyu.

Taem Jisas i stap wetem ol aposol blong hem, ol man oli no luksave se bodi blong hem i defren long ol disaepol blong hem, from we Judas i mas kisim hem blong soemaot hem long ol enemi blong hem. Taswe, i isi nomo blong Jisas i haed long medel blong plante man. Wan taem hem i bin mekem samting ya, taem hem i aot long Galili i wokbaot i go long Jerusalem, be ol man oli no luksave hem.—Mak 14:44; Jon 7:10, 11.

Be, sam man oli talem se Jisas i wan man we i slaslak. ?From wanem oli talem olsem? From we Jisas i nidim wan man blong givhan long hem, blong karem pos ya we hem i ded long hem. Mo tu oli ting olsem from we long trifala we oli nilim trifala long pos, Jisas nao i ded fastaem.—Luk 23:26; Jon 19:17, 32, 33.

Jisas i No Wan Man We i Slaslak

Baebol i talem samting we i defren olgeta long tingting blong plante man. Hem i no talem se Jisas i slaslak no i olsem woman, no gat. Be, Baebol i tokbaot Jisas se taem hem i wan smol boe nomo, be hem i “stap gruap moa long bodi blong hem mo long waes blong hem tu. Mo oltaem God i glad tumas long hem, mo ol man tu oli glad tumas long hem.” (Luk 2:52) Hem i wok olsem wan kapenta blong klosap 30 yia. Long taem ya, i no gat ol tul blong wokem haos olsem long taem blong yumi. Taswe, man blong wokem haos i mas wan man we i strong, be i no slaslak. (Mak 6:3) Mo tu, Jisas i ronemaot ol man blong jenisim mane wetem ol buluk mo ol sipsip blong olgeta, oli goaot long tempel. Mo hem i kafsaedem tebol blong ol man ya we oli stap jenisim mane. (Jon 2:14, 15) Man we i mekem samting ya, hem i mas wan man we i strong, i gat paoa.

Long ol laswan tri mo haf yia blong Jisas long wol ya, hem i wokbaot plante handred kilomita blong talemaot gud nius long ol man. Be, ol disaepol oli neva talem long hem blong “spel smol.” Jisas nao i talem long olgeta, nating we sam long olgeta oli ol strongfala man blong pulum fis, se: “Yufala i kam. Yumi go long wan ples we i no gat man, we yufala i save spel smol.”—Mak 6:31.

Yes, buk ya Cyclopædia blong M’Clintock mo Strong i talem se: “Ol longfala trep we Jisas i mekem blong talemaot gud nius, oli soem se [hem i gat] strong bodi mo gudfala helt.” Sipos i olsem, ?from wanem Jisas i nidim we wan man i halpem hem blong karem pos we bambae hem i ded long hem? Mo ?from wanem hem i ded fastaem long tufala man we tufala i stap hang klosap long hem?

Wan stamba risen, hemia se Jisas i harem nogud tumas. Klosap long taem ya we bambae oli kilim hem i ded, hem i talem se: “Bambae mi gotru long wan hadtaem we mi mi mas harem nogud tumas long bodi blong mi. Mo naoia, mi mi stap harem nogud gogo hadtaem ya bambae i kamtru, i finis.” (Luk 12:50) Hem i harem nogud tumas gogo i ‘bitim mak’ long laswan naet blong hem long wol ya: ‘Hem i harem nogud bitim mak, i stap prea strong moa, mo swet blong hem i stap folfoldaon long graon olsem blad nomo.’ (Luk 22:44) Jisas i save se hop blong ol man blong kasem laef we i no save finis, i dipen long fasin blong hem blong stanap strong go kasem ded. !Hemia i rili wan hevi samting! (Matiu 20:18, 19, 28) Hem i save tu se ol man blong God nao bambae oli ‘jajem’ hem se hem i man blong brekem loa mo oli kilim hem i ded. Taswe, maet hem i wari se samting ya i save sakem doti long nem blong Papa blong hem.—Galesia 3:13; Ol Sam 40:6, 7; Ol Wok 8:32.

Afta we ol enemi oli holem Jisas, oli mekem hem i harem nogud tumas. Ol haeman blong kantri ya oli mekem wan miting long medel naet, we samting ya i agensem loa, nao oli tok nogud long hem, oli spet long hem, mo oli kilkilim hem. Eli long nekis moning, oli mekem kot bakegen blong traem pruvum se kot we oli mekem long naet i stret nomo folem loa. Long taem ya, Paelet i askem kwestin long Jisas. Ale, oli sanem hem i go long Herod, blong i askem kwestin long hem, nao ol soldia oli mekem plei long hem. Biaen, oli sanem hem bakegen i go long Paelet. Nao, Paelet i letem ol man blong hem oli wipim hem. Fasin we oli folem blong wipim hem i bitim mak olgeta. Niuspepa ya, The Journal of the American Medical Association i tokbaot fasin blong ol man Rom blong wipim man, i se:

“Oli yusum wan smol wip we i gat plante rop blong hem. . . . Sam rop ya oli longfala, sam oli sot nomo. Oli wokem ol rop ya long skin blong buluk. Long sam rop wanwan oli fasem smol aean. Mo long ol narafala smol rop ya oli fasem sam haf blong bun blong sipsip, we oli sap tumas. . . . Taem ol soldia blong ol man Rom oli wipim baksaed blong man wetem ful paoa blong olgeta, ol smol aean ya oli mekem baksaed i solap mo i soa tumas. Mo ol haf blong wip we oli fasem bun blong sipsip long hem, oli katem skin blong man mo ol smol string aninit long skin tu. Oli gohed blong wipim man gogo oli terem mit blong hem we i stap dip long bodi klosap long ol bun. Nao skin mo mit blong man ya i stap hang long ol smol pis nomo, we blad i stap ron long hem.”

From samting ya, i klia se Jisas i no moa gat paoa taem oli givim pos long hem blong i karem. Be, The Journal of the American Medical Association i talem se: “Ol man Jyu mo ol man Rom, oli mekem i nogud tumas long Jisas long bodi blong hem mo tingting blong hem. Mo tu, hem i no kakae, i no dring wota, mo i no slip. Taswe, bodi blong hem i kam slak we i slak. From samting ya, bifo we Jisas i ded long [pos], i gat plante bigfala kil long bodi blong hem.”

?I Impoten Blong Save Se Bodi Mo Fes Blong Jisas i Olsem Wanem?

Taem yumi lukluk ol pija blong man ya Lentulus mo ol narafala bigman blong pentem pija, wetem ol naesfala glas windo, i klia se Krisendom i laekem tumas ol naesfala pija we oli pulum ae blong man. Ajbisop blong Turin, we hem i stap lukaot long wan ples we oli kolem Tabu Beregraon blong Turin, i talem se: “Yumi no mas lusum paoa ya we Jisas Kraes i gat blong pulum filing blong man.”

Be, Tok blong God i no tokbaot olkaen paoa ya blong “pulum man” we bodi mo fes blong Jisas i gat. ?From wanem? From we ol samting ya oli save pulum tingting blong man i go longwe long wan impoten samting we hem nomo i naf blong givim laef we i no save finis long man—hemia save blong Baebol. (Jon 17:3) Jisas hem wan—we i eksampel blong yumi—hem i “no tingbaot,” no i no tinghae long ‘lukluk blong man nomo.’ (Matiu 22:16; skelem wetem Galesia 2:6.) Sipos yumi traem mekem tumas toktok long saed blong bodi mo fes blong Jisas, be ol Gospel oli no talem wan samting long saed ya, i olsem we yumi stap agensem trufala mining blong ol tok blong olgeta. Yes, bambae yumi luk long nekis haf se naoia, Jisas, i no moa gat bodi olsem man.c

[Futnot]

a K.T. i minim Kristin Taem.

b Ol skul we oli gyaman se oli Kristin.

c Taem yumi stadi Baebol, i no rong blong yusum wan pija long saed blong Jisas. Plante taem ol buk blong Watch Tower Society oli mekem olsem. Be, ol pija ya oli neva traem pulum man blong sapraes, no blong sapotem sam bilif, saen no fasin blong wosip we oli no stanap long Baebol.

[Tok blong pija long pej 7]

Kraes ya we ol man long Krisendom oli wokem we i slakslak mo i olsem sikman i defren olgeta long pija blong Jisas we ol stori blong Baebol oli soemaot

[Credit Line]

Jesus Preaching at the Sea of Galilee by Gustave Doré

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem