Ol Gudfala Samting Blong Wol Ya Oli Stap Lus
“Ol samting raonabaot long yumi we God i mekem, oli wok tugeta. Naoia yumi stap kasem rabis frut blong ol mastik we yumi mekem longtaem finis.”—Niuspepa ya African Wildlife.
FOLEM ripot blong World Wildlife Fund, stat long ol yia afta 1980, ol man oli stap yusum plante tumas gudfala samting blong wol ya, mekem se wol i no naf blong wokem bakegen ol samting ya.a Stadi ya i wan long plante pruf se yumi stap spolem plante tumas gudfala samting raonabaot long yumi.
Wan narafala samting we i soemaot se yumi stap spolem wol, hemia ol ecosystem. Inglis tok ya “ecosystem” i minim fasin blong ol samting raonabaot long yumi blong wok tugeta, hemia ol samting we oli laef mo ol samting we oli no laef tu. Grup ya World Wildlife Fund we i kaontem ol laef samting long wol, i stap luksave sipos ol samting ya oli stap wokgud tugeta no nogat, from namba blong ol defdefren anamol mo tri we oli stap long bus, long ol reva, mo long solwota. Long yia 2000, namba ya i godaon 37 pesen long namba blong yia 1970.
?I Gat Naf Gudfala Samting Blong Evri Man Long Wol?
Sipos yu yu stap laef long wan kantri we i rij, ating i gat fulap samting long ol stoa, mo ating yu save go pem samting long ol stoa enitaem long dei mo long naet. Maet i had blong bilivim se i no longtaem bambae yumi sot long ol gudfala samting blong wol. Be smol man nomo oli stap long ol kantri we oli rij. Bighaf blong ol man long wol oli traehad evri dei, jes blong kasem ol samting we oli nidim blong stap laef. Tingbaot se, moa long tu taosen milian man oli gat 300 vatu nomo evri dei blong pem olgeta samting we oli nidim. Tu taosen milian man bakegen oli no gat naf vatu blong putum lektrik long haos blong olgeta.
Samfala oli talem se ol rij kantri oli stap rabem ol pua kantri taem oli salem olting long olgeta. Wan buk (Vital Signs 2003) i talem se: “Long plante rod, fasin blong ol kantri blong pem mo salem ol samting long ol narafala kantri i mekem i nogud long ol puaman.” Ol man we oli wantem yusum ol gudfala samting blong wol ya oli stap kam plante moa oltaem, mekem se ol samting ya i stap kam sas moa. Taswe ol man we oli pua oli no gat naf mane blong kasem wan haf blong ol samting ya blong olgeta. Nao ol man we oli rij oli pem haf ya blong ol puaman tu.
Ol Bus i Stap Lus
Bighaf (80 pesen) blong ol man Afrika oli yusum faeawud blong kuk. Wan niuspepa blong Saot Afrika (Getaway) i talem wan narafala trabol tu, i se: “Long Afrika, namba blong ol man i stap kam antap kwik moa i bitim ol narafala kantri blong wol, [mo] namba blong ol man we oli stap muf i kam long taon i stap kam antap kwik moa tu.” From samting ya, long eria blong Sahel we i stap long en blong draeples blong Sahara long saed i go long saot, i no moa gat wan tri nating i stanap klosap long ol bigfala taon, man i mas go 100 kilometa longwe blong faenem wan tri. Oli no katemdaon ol tri ya blong nating nomo. Profesa Samuel Nana-Sinkam i talem se: ‘Bighaf blong ol man Afrika oli spolem ol samting raonabaot long olgeta blong oli save stap laef nomo.’
Long Saot Amerika, wan defren samting i spolem ples. Long Brasil, klosap 7,600 kampani oli stap katem timba long bus. Plante long olgeta oli wok blong ol rij bisnesman we oli gat ol bigbigfala kampani raon long wol. Wud ya we nem blong hem mahogony, kampani we i katem wud ya i save kasem samwe long 3,000 vatu blong wan stamba. Nao man we i pem wud ya bambae i salem i go long narafala man long praes we i antap moa, mo narafala man ya bambae i salem bakegen i go long faktri we i wokem ol samting long wud. Taem oli karem ol tebol mo jea we oli wokem long wud ya i go long stoa blong oli salem, praes blong stamba ya blong mahogony i kasem 13 milian vatu finis. Yumi save from wanem plante man oli singaot wud ya mahogony se ‘gol we i grin.’
I gat plante toktok i kamaot long ol buk mo niuspepa long saed blong ol dakbus blong Brasil we ol man oli stap spolem. Ol pija we satelaet i sanem i kambak, oli soem se stat long yia 1995 go kasem yia 2000, ol man oli spolem 20,000 skwea kilometa blong bus evri yia long Brasil. Wan niuspepa blong Brasil (Veja) i givim ripot ya: “Namba ya i mekem yumi fraet. Hem i soem se evri eit seken wan dakbus we i bigwan olsem wan futbol fil, i stap lus.” Ripot ya i talem se long yia 2000, Yunaeted Stret hem wan i karem bighaf (70 pesen) blong ol mahogany we ol kampani oli katem long Brasil.
Sem samting i stap hapen long plante narafala kantri blong wol tu. Long ol 50 yia we i pas, stret haf blong ol dakbus long Meksiko i lus. Long Filipin i moa nogud. Long ples ya, evri yia, samwe long 100,000 hekta blong dakbus i stap lus. Long yia 1999, ol man oli talem finis se sipos i gohed olsem, klosap 66 pesen blong ol dakbus blong Filipin bambae i lus long ten yia.
Wan strong wud i save tekem 60 no 100 yia blong go antap kasem fulmak blong hem. Be ol man oli tekem sam menet nomo blong katemdaon wud ya. Yumi luksave nao from wanem i no gat naf tri blong tekem ples blong ol tri we ol man oli stap katemdaon.
Graon i Stap Lus
Taem graon i no moa gat ol tri long hem, hem i kam drae mo win i save karem i go, no wota i save wasemaot. Long Inglis oli kolem samting ya se erosion.
Erosion hem i wan samting we i stap hapen smosmol oltaem, mo hemia i no mekem trabol. Be sipos ol man oli no lukaotgud long graon mo oli no yusumgud, oli save mekem se erosion i kam wan bigfala problem. Wan niuspepa blong Jaena (China Today) i talem se ol bigfala win we oli karem sanbij i kam, wetem sam narafala trabol we ol man oli mekem taem oli katemdaon plante tri mo taem oli putum plante tumas buluk mo sipsip long graon we i smol tumas, oli mekem ol draeples “oli kam bigwan hareap.” Long ol laswan yia we i no ren, kolkol win we i kam long Saebiria i spolem bigwan ol provins blong Jaena long wes mo notwes. Win ya i karem plante milian tan blong yala sanbij mo das i kam, mo i karem i go longwe moa tu, i go kasem Korea mo Japan. Naoia klosap 25 pesen blong kantri blong Jaena i olsem draeples nomo.
Long Afrika, ol semfala samting oli stap spolem graon. Wan buk (Africa Geographic) i talem se: “Taem ol fama oli katemdaon ol tri blong planem wit, oli stap spolem ol gudfala graon, mo graon ya i no save kamgud bakegen.” Oli talem se taem oli katemdaon ol tri long wan graon, long tri yia we i kam biaen, bambae graon ya i lusum stret haf (50 pesen) blong ol gudfala samting insaed long hem. Taswe, buk ya i talem se: “Plante milian hekta blong graon oli kam nogud finis mo plante milian hekta bakegen klosap oli nogud, mekem se evri yia kakae we graon ya i stap karem, i godaon.”
Oli talem se long Brasil, erosion i stap mekem 500 milian tan blong graon i lus evri yia. Long Meksiko, dipatmen blong Environment and Natural Resources i talem se erosion i spolem 53 pesen blong ol graon we i gat ol smosmol tri long hem, 59 pesen blong ol dakbus, mo 72 pesen blong ol graon we i fulap long ol bigbigfala tri. Wan ripot blong Yunaeted Nesen Divelopmen Program i talem se, “maet erosion i spolem 66 pesen blong ol graon long wol we i blong planem kakae long hem. From samting ya, kakae we graon i karem i stap godaon kwiktaem, be namba blong ol man long wol i stap kam antap yet.”
Wota—Wan Sas Samting We i Fri
Sipos man i no moa kakae, maet hem i save stap laef blong wan manis. Be sipos man i no moa dring wota, hem i save stap laef blong wan wik nomo. Ol man we oli gat bigfala save oli talem se long ol yia we oli kam, plante rao mo faet bambae oli kamaot from we i no moa gat naf gudfala klin wota. Long 2002, buk ya Time i talem se bitim wan taosen milian man long wol oli no gat klin wota blong dring.
I gat plante samting we oli save mekem se yumi sot long wota. Long Franis, ol reva oli doti tumas mo hemia i mekem ol man oli wari bigwan. Wan niuspepa (Le Figaro) i talem se: “Ol reva long Franis oli kam nogud we i nogud.” Ol saentis oli faenemaot se bigfala samting we i mekem wota long ol reva ya i kam nogud, hemia wan kemikolb we oli kolem nitrate. Hem i stap insaed long wan meresin we ol fama oli yusum long graon blong olgeta, nao taem ren i kam, hem i wasem meresin ya i go long ol reva. Niuspepa i talem se: “Long yia 1999, 375,000 tan blong nitrate we i stap long ol reva long Franis i ron i go long solwota blong Atlantik. Hemia i tu taem antap long doti we i stap long ol reva ya long yia 1985.”
Sem mak long Japan. Man ya Yutaka Une i hed blong wan grup we i wok fri blong lukaot long sefti long ol fam. Hem i talem se, “blong mekem se graon blong kantri ya i karem naf kakae, ol fama oli dipen long ol meresin blong mekem graon i rij mo ol meresin blong kilim ol bebet.” Samting ya i mekem ol wota we i stap aninit long graon i kam doti. Niuspepa blong Tokyo (IHT Asahi Shimbun) i talem se samting ya i “wan bigfala trabol long olgeta ples blong Japan.”
Niuspepa blong Meksiko (Reforma) i talem se 35 pesen blong ol sik long kantri ya “oli kamaot from ol doti we i spolem win, wota, mo graon.” Mo tu, sekretari blong helt i faenemaot se “1 long 4 man i no gat ol paep blong karem doti blong tolet mo ol doti wota i go longwe long haos, bitim 8 milian man oli karem wota blong olgeta long ol wel, ol reva, ol lugun, no ol smosmol krik, mo bitim wan milian man oli kasem wota long ol bigfala kameong we oli karem wota i kam.” !Yumi luksave from wanem 90 pesen blong ol man we oli kasem sitsitwota long Meksiko, oli kasem from wota we i doti!
Niuspepa blong Brasil (Veja) i talem se: “Long ol sanbij blong Rio de Janeiro, i no gat bigfala san, waet sanbij, mo blu solwota nomo. Oli fulap tu long ol bebet we oli kamaot long sitsit blong man mo anamol, wetem oel we i lik long wanwan sip long solwota.” Ol sanbij ya oli doti olsem from we stret haf (50 pesen) blong ol doti wota blong Brasil mo ol doti blong ol tolet i stap ron i go stret long ol reva, ol lugun, mo long solwota. Oli no putum meresin long ol doti ya blong kilim ol bebet. From samting ya, oltaem ol man Brasil oli sot long klin wota. Ol reva klosap long São Paulo, bigfala taon blong Brasil, oli doti tumas, mekem se ol man oli karem wota blong dring long wan ples we i stap 100 kilometa longwe long taon ya.
Long narasaed long wol, long Ostrelia, klin wota i sot tu, hemia from we graon i stap kam fulap long sol. Blong plante yia ol man oli kasem advaes se i gud blong oli katemdaon ol tri long graon blong olgeta mo planem kakae. Taem i no moa gat tri mo gras blong dring wota we i stap aninit long graon, wota ya i kam antap moa, nao i karem plante taosen tan blong sol i kam antap tu. Wan grup long Ostrelia, Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation (CSIRO), i talem se: “Samwe long tu milian haf hekta blong graon i stap kam nogud from sol. Bighaf blong ol graon ya i beswan graon long Ostrelia.”
Samfala oli talem se sipos ol haeman long Ostrelia oli bin tingbaot laef blong ol man i bitim we oli tingbaot mane, ating problem ya i no save kamaot. Man ya Hugo Bekle we i wok long Edith Cowan Yunivesiti long Perth, Ostrelia, i talem se: “Long yia 1917, gavman i save finis se eria blong Ostrelia we ol man oli planem wit long hem, i stap long denja from sol long graon. Afta long yia 1920, i gat plante toktok i kamaot blong pruvum se taem ol man oli katemdaon ol tri, samting ya i mekem ol reva oli kam fulap long sol. Afta long yia 1930, Dipatmen blong Agrikalja i agri se taem ol man oli katemdaon ol tri, samting ya i mekem wota aninit long graon i karem sol i kam antap. Long 1950, CSIRO i mekem wan bigfala stadi mo i givim ripot i go long Gavman [blong Ostrelia] . . . Be ol gavman oli no wantem lesin long ol woning ya, oltaem oli talem se ol saentis oli agens nomo.”
Laef Blong Ol Man i Stap Long Denja
I tru, bighaf blong ol man oli no minim blong mekem trabol ya i kamaot. Be plante taem yumi no gat naf save long saed blong ol samting raonabaot long yumi, taswe yumi no luksave frut blong ol aksin blong yumi. Yumi save mekem trabol i kamaot we i bigwan tumas. Daerekta blong Musium blong Saot Ostrelia, Tim Flannery, i talem se: “Yumi spolem finis tumas samting we oli sapotem laef long kantri ya, mekem se yumi stap spolem graon we i givim kakae long yumi tu. From samting ya, yumi stap putum laef blong yumi evriwan long denja.”
?Wanem nao rod blong winim trabol ya? ?Yu ting se ol man bambae oli lanem samtaem blong lukaotgud long ol samting raonabaot long olgeta? ?Yumi save sevem Wol blong yumi?
[Futnot]
a Oli ting se long yia 1999, ol gudfala samting blong wol we man i yusum oli 20 pesen antap long samting we wol ya i naf blong wokem bakegen. Hemia i min se wol i nidim bitim 14 manis blong wokem bakegen ol gudfala samting we man i tekemaot long ol 12 manis blong yia 1999.
b Sam kaen wota, paoda, no gas, we man i save meksemap blong mekem ol samting olsem meresin.
[Bokis blong pija long pej 6]
Evri Drop Blong Wota i Impoten
Sam isi rod blong sevem wota.
● Fiksimap ol tap we oli lik.
● Taem yu swim, yu no mas letem wota i ron longtaem tumas.
● Long taem ya we yu stap brasem tut no pulum resa, i gud blong no letem wota i ron.
● Yusum ol tawel tu no tri taem bifo we yu wasem olgeta.
● Bifo we yu yusum mesin blong was, meksua se i gat naf doti klos blong fulumap mesin ya. (Rul ya i stret tu long mesin blong wasem plet.)
[Bokis/Foto blong pija long pej 7]
Man We i No Westem Samting i No Save Sot Long Samting
● Wan niuspepa (The Canberra Times) i tokbaot kantri ya Ostrelia we i drae moa long ol narafala kantri blong wol. Ripot ya i talem se taem ol man oli wotarem kakae we oli planem long ol bigfala fam blong olgeta, 90 pesen blong ol wota ya “oli mekem i ron long ol dren we oli digim, nao wota ya i ron olbaot long medel blong ol kakae ya.” Hemia semfala “fasin we ol man oli bin yusum longlongtaem bifo, taem ol king blong Ijip oli stap bildim yet ol pyramid.”
● Oli kaontem hamas wota olgeta man blong wol oli yusum (wetem wota we ol fama mo ol faktri tu oli yusum), nao oli faenemaot se wanwan man i yusum samwe long 550,000 lita wota long wan yia. Be ol man long Not Amerika oli yusum moa. Long ples ya, wanwan man oli yusum 1,600,000 lita wota long wan yia. Ples we i yusum moa wota bitim ol narafala kantri, hemia wan ripablik we bifo i bin stap aninit long gavman blong Rasia. Wanwan man long ples ya oli yusum 5.3 milian lita wota long wan yia.
● Wan buk (Africa Geographic) i talem se, “long wan yia, wanwan man Saot Afrika i nidim kakae we i save fulumap 4 hekta gudfala graon, be graon blong kantri ya i naf blong karem kakae we i save fulumap 2.4 hekta gudfala graon nomo.”
[Tok blong pija long pej 5]
Sahel long Burkina Faso we ol man oli katemdaon ol tri long hem. Fiftin yia bifo ples ya i fulap long ol tri
[Credit Line]
© Jeremy Hartley/Panos Pictures
[Tok blong pija long pej 8]
Fasin blong katemdaon ol tri blong planem kakae, i stap spolem dakbus blong Kamerun
[Credit Line]
© Fred Hoogervorst/Panos Pictures
[Tok blong pija long pej 8]
Long Yunaeted Stet, posen gas we i stap kamaot long ol trak i wan problem yet
[Tok blong pija long pej 8, 9]
Long Brasil, long 1995 kasem 2000, ol man oli spolem samwe long 20,000 skwea kilometa dakbus evri yia
[Credit Line]
© Ricardo Funari/SocialPhotos.com
[Tok blong pija long pej 9]
Ol man we oli fidim naora blong salem, oli spolem wota blong wel long vilej ya long India
[Credit Line]
© Caroline Penn/Panos Pictures
[Tok blong pija long pej 9]
Moa long tu taosen milian man oli gat 300 vatu nomo evri dei blong pem olgeta samting we oli nidim blong laef
[Credit Line]
© Giacomo Pirozzi/Panos Pictures