?Wol Ya i Sot Long Wota?
“wan stamba samting we yumi nidim blong laef, blong harem gud, blong joengud, mo blong kasem naf mane, hemia gudfala wota we i klin, i gud, mo i naf blong evriwan. be, ol man oli stap gohed blong mekem olsem we wota i fulap nomo mo olsem we bambae i no save finis samtaem. sore tumas se i no olsem.”—KOFI ANNAN, SEKRETARI-JENEROL BLONG YUNAETED NESEN.
LONG taosen yia we i pas, long wan bigfala taon long Spen we nem blong hem Valencia, evri Tasde long medel dei, wan spesel kot i sidaon. Wok blong kot ya i blong stretem ol rao long saed blong wota.
Ol man blong wokem garen long Valencia oli dipen long wota. Graon i rij long ples ya, be oli mas wasem garen oltaem. Taswe, oli nidim plante wota. Be, oltaem, long ples ya long Spen, oli sot long wota. Ol man blong wokem garen oli save go long kot ya taem oli ting se oli no stap kasem naf wota. Longtaem finis i kam, ol man oli rao from wota, be i no plante taem we oli stretem ol rao ya long gudfala fasin olsem oli mekem long Valencia.
Klosap 4,000 yia bifo, sam man blong lukaot long sipsip long Isrel oli raorao bigwan from raet blong olgeta blong kasem wota long wan wel klosap long taon ya Bereseba. (Jenesis 21:25) Mo naoia long Medel Is, trabol long saed blong wota i kam bigwan moa. Tu haeman long ples ya oli bin talem se trabol long saed blong wota, hemia wan samting we i save lidim olgeta blong mekem faet wetem narafala kantri klosap long olgeta.
Long ol draeples blong wol, wota i stamba blong plante rao. I isi nomo blong kasem save from wanem i olsem. Yumi nidim wota blong stap laef. Kofi Annan i tokbaot samting ya i se: “Gudfala wota i impoten tumas. Yumi no save laef sipos yumi no gat gudfala wota. I no gat narafala samting i save tekem ples blong hem. I no gat samting we i gud olsem wota. Mo tu, wota i samting we yumi mas lukaotgud long hem. Ol man oli save mekem se i no gat naf wota, mo oli save mekem se wota i kam doti tu.”
Tede, bitim ol narafala taem bifo, i gat trabol blong kasem naf wota we i klin. Sam ples long wol oli gat plante wota yet. Be yumi no mas ting se i olsem long evri ples. Sam ples oli trabol tumas from wota.
Saplae i Stap Godaon
Elizabeth Dowdeswell we hem i Namba tu Sekretari-Jenerol blong Yunaeted Nesen, i makem poen ya se: “Wan fasin blong yumi ol man we i narakaen, se yumi jes tinghae long wan samting taem we samting ya i lus. Taem wel i kam drae, yumi jes luksave se wota i impoten. Mo naoia, i tru se ol wel oli drae, i no long ol draeples nomo, be long ol ples we oli neva sot long wota bifo.”
Olgeta we oli sot long wota evri dei oli kasem save gud long trabol ya. Asokan, we hem i wok long wan ofis long Madras, India, i mas girap tu aoa bifo we i brok delaet evri moning. Hem i karem faef baket, i wokbaot blong faef menet, i go long wota saplae blong taon ya. Long ples ya ol man oli save karem wota long 4 klok kasem 6 klok long moning nomo. Ale, hem i mas kam eli blong wet long longfala laen blong ol man we oli wantem kasem wota. Ol baket we hem i fulumap, hemia wota blong ful dei. Plante narafala man India, mo wan bilian man long ol narafala ples long wol, oli no laki olsem Asokan. I no gat wan tap, wan reva, no wan wel, we i stap klosap long ples blong olgeta.
Wan long olgeta ya, hemia Abdullah, wan boe we i stap long Sahel long Afrika. Saen we i makem nem blong smol vilej blong hem i talem se ples ya i olsem wan ples blong wota long medel blong draeples. Be longtaem finis, ples ya i no moa gat wota. Mo klosap i no moa gat wan tri long ples ya tu. Evri dei, wok blong Abdullah i blong wokbaot i go long wan wel we i stap wan kilometa longwe, mo karem wota blong ful famle.
Long sam ples long wol, i no moa gat naf gudfala, klin wota blong fulumap nid blong ol man. ?From wanem? From we plante man oli stap laef long ol draeples. Ol ples ya oli sot long wota longtaem finis i kam. (Lukluk map long pej 3.) Wan grup long Stockholm we oli wok blong lukaot long wol, oli talem se wan long evri tri man long wol oli stap long ples we i gat smol wota nomo no wan ples we i sot bigwan long wota. Mo tu, wota we ol man oli yusum naoia i tu taem antap long wota we oli rili nidim.
Trabol se, wota saplae i stap sem mak, i no stap kam antap. Oli digim ol wel oli godaon moa, mo oli mekem ol niufala tang mo lek. Samting ya i save givhan blong smoltaem. Be ren we i stap foldaon mo wota we i stap aninit long graon i stap sem mak nomo, i no stap kam antap. Taswe, ol man we oli stadi long weta oli talem se long 25 yia, ating bambae evri man long wol oli save kasem stret haf nomo blong wota we oli gat naoia.
?Olsem Wanem Long Helt Mo Kakae?
?Wanem i save hapen long ol man taem oli no gat naf wota? Fastaem, samting ya i save spolem helt blong olgeta. Maet oli no ded long tosta, be oli save kam sik from we oli yusum wota we i nogud blong kuk mo blong dring. Elizabeth Dowdeswell i talem se “long ol pua kantri, bighaf (80 pesen) blong ol man we oli sik mo plante man we oli ded (33 pesen), oli kasem sik mo oli ded from we oli dring wota we i no klin.” Long ol pua kantri we oli drae, plante wota i doti from we hem i fulap long sitsit blong anamol mo man, mo from we oli letem kemikol mo posen blong ol faktri oli ron i go long wota ya. Wan famle we i pua, hem i mas yusum wota ya we i doti from we i no gat narafala wota.
Bodi blong yumi i nidim wota blong wasemaot ol doti long hem. Long sem fasin, i nidim plante wota blong mekem wol i stap klin, mo wasemaot ol doti we ol man oli mekem. Be, long bighaf blong wol, i no gat naf wota blong mekem wok ya. Long 1990, i gat 2.6 bilian man long wol we oli no gat naf wota blong stap klin, be long 1997, namba ya i kam antap kasem 2.9 bilian. Hemia klosap stret haf blong olgeta man long wol. Mo i impoten tumas blong stap klin, from we man i save ded sipos i no stap long wan ples we i klin. Carol Bellamy mo Nitin Desai we tufala i bigman long Yunaeted Nesen, tufala i givim woning ya: “Taem pikinini i no gat naf gudfala wota blong dring mo blong stap klin, hem i save sik mo i no save gru gud.”
I nidim wota tu blong mekem garen i gru. I tru, ren i save wasem garen, be naoia, ol man oli yusum fasin ya we olgeta nomo oli mekem wota i ron i go long garen. Hemia nao stamba rod we oli stap yusum blong kasem naf kakae blong fidim olgeta man long wol we oli stap kam plante moa. Tede, 36 pesen blong ol garen long wol, ol man nomo oli stap wasem. Twanti yia bifo, namba blong ol garen olsem, i antap moa. Be afta long taem ya, namba i godaon from we i no moa gat naf wota blong wasem plante garen.
Sipos yu yu gat ol paep blong wota long haos blong yu wetem wan gudfala toelet, ating i had blong kasem save se wol i sot long wota. Be yumi mas tingbaot se, smol man nomo (20 pesen) long wol oli laef olsemia. Long Afrika, plante woman oli pasem sikis aoa evri dei long wok blong karem wota. Mo plante taem wota ya i no klin tu. Ol woman ya oli save gud olsem wanem laef i had taem i no gat naf wota. Yes, i no gat plante gudfala, klin wota i stap. Mo wota ya i stap kam sot moa.
?Ol niufala save blong man oli naf blong stretem trabol ya? ?Maet yumi save lukaot moa blong no westem wota? ?From wanem i no moa gat naf wota? Ol haf we oli kam biaen bambae oli ansarem ol kwestin ya.
[Bokis blong pija long pej 4]
?WEHEM OL SWIT WOTA?
Klosap olgeta wota long wol (97 pesen) i stap long solwota. Wota ya i sol tumas, ol man oli no save yusum blong dring, blong wasem garen, mo blong wokem ol samting long ol faktri.
Smol nomo blong ol wota long wol (3 pesen) i swit. Mo bighaf blong wota ya i had blong kasem, olsem pija ya i soem.
Aes mo sno we i stap oltaem 68.7%
Wota we i stap aninit long graon 30.1%
Pemafros, aes aninit long graon 0.9%
Ol lek, reva, mo wota we i slip antap long sofmad 0.3%
[Bokis blong pija long pej 5]
BIGFALA TRABOL LONG SAED BLONG WOTA
◼ DOTI WOTA Long Polan, smol nomo (5 pesen) long wota blong reva i gud blong dring. Bighaf blong ol wota (75 pesen) oli no save yusum blong wokem ol samting long ol faktri tu, from we i doti tumas.
◼ SAPLAE LONG OL TAON Long Meksiko Siti we i namba tu bigfala taon long wol, wota we i stap aninit long graon i stamba blong bighaf (80 pesen) blong ol wota long taon ya. Be wota ya i stap godaon hareap. Ol enjin oli stap pulumaot moa wota (50 pesen moa) i winim ren we i foldaon blong fulumap wota ya bakegen. Beijing we i bigfala taon blong Jaena, i gat semfala trabol ya. Evri yia wota aninit long graon i godaon wan meta. Wan long evri tri wel long ples ya oli drae finis.
◼ WOTA BLONG WASEM GAREN Bigfala wota ya Ogallala we i stap aninit long graon long Yunaeted Stet, i stap godaon bigwan. From samting ya, long notwes Texas, ol ples we bifo oli gat naf wota blong wasem tri garen, naoia oli gat naf blong wasem tu nomo. Long Jaena mo India we oli namba tu mo namba tri bigfala kantri blong wokem garen, semfala trabol i kamaot. Long wan provins long saot India we nem blong hem Tamil Nadu, wota aninit long graon we oli pulum blong wasem ol garen, i godaon 23 meta long ten yia we i pas.
◼ OL REVA WE OLI KAM DRAE Long drae taem, bigfala reva ya Ganges i no moa ron i go kasem solwota. Bifo we reva ya i joenem solwota, ol man oli yusum evri wota blong hem. Semfala samting i stap kamaot long Colorado Reva long Not Amerika.
[Map blong pija long pej 3]
(Lukluk niuspepa)
OL PLES WE WOTA I SOT
Ples we i no gat naf wota