Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g08 Eprel pp. 21-25
  • ?Ded i Rili En Blong Evri Samting?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Ded i Rili En Blong Evri Samting?
  • Wekap!—2008
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Bifo We Yu Yu Bon
  • Yumi Wantem Tumas Blong Stap Laef
  • Ol Man Oli Naf Blong Mekem Plante Samting
  • God, Stamba Blong Laef, i Givim Janis Long Man Blong Laef Olwe
  • No Nid Blong Fraet Nogud
  • ‘Ded, God i Spolem Finis’
    Wajtaoa—2005
  • ?Olsem Wanem Long Olgeta We Yumi Laekem Tumas We Oli Ded?
    Save Blong Lidim Long Laef We i No Save Finis
  • ?Ol Dedman Oli Stap Wea?
    ?Wanem Samting We Baebol i Rili Tijim?
  • Sam Giaman Bilif Long Saed Blong Ded
    Wajtaoa—2002
Luk Moa Samting
Wekap!—2008
g08 Eprel pp. 21-25

?Ded i Rili En Blong Evri Samting?

?WANEM i hapen long man afta we hem i ded? Longtaem finis i kam, kwestin ya i mekem tingting blong man i fasfas moa i bitim ol narafala kwestin. Plante taosen yia finis, ol man blong evri neson we oli gat bigfala waes, oli tingting dip long kwestin ya. Be ol waes blong man mo stadi blong ol saentis i jes givim ol defdefren tingting mo giaman bilif nomo.

?Olsem wanem long ol tijing blong Baebol? Samfala oli talem se Baebol tu i mekem tingting blong man i fasfas long saed blong ded mo laef afta we man i ded. Be yumi mas luksave se tingting blong ol man i fasfas from we ol jos oli meksem ol klia tijing blong Baebol wetem ol giaman tingting mo kastom stori. Taem yu sakemaot ol giaman tingting mo kastom mo yu bilif nomo long wanem we Baebol i talem, yu faenem wan tijing we i klia mo i givim gudfala tingting long saed blong samting we bambae i hapen.

Bifo We Yu Yu Bon

Tingbaot tufala tok blong King Solomon we yu yu ridim finis long laswan haf. Ol vas ya oli soemaot ol klia save long saed blong ded, se nating we i wan man no wan anamol we i ded, be hem i no save wan samting. Taswe, folem ol tok blong Baebol, samting we i ded i no save mekem wan wok, mo i no gat wan filing mo tingting.—Prija 9:5, 6, 10.

?Yu yu faenem i had blong bilivim samting ya? Tingbaot: ?Bifo we wan man i bon, hem i olsem wanem? ?Bifo we ol smosmol sel blong papa mo mama blong yu oli joen blong mekem yu, yu yu stap wea? ?Sipos i gat wan samting i haed long bodi blong yu we i gohed blong laef afta we yu yu ded, be taem yu no bon yet, samting ya i stap wea? Yu no save rimemba wan samting long saed blong taem ya, hemia from we yu no bon yet. Bifo we yu yu stat long bel blong mama blong yu, yu no stap nating. Yes, long taem ya, yu no laef yet.

Taswe, i stret blong bilif se taem yumi ded, yumi kam sem mak olsem bifo we yumi bon. Olsem God i talem long Adam afta we hem i brekem loa blong hem, se: “Mi mi wokem yu long graon fastaem, mo bambae yu yu kam graon bakegen.” (Jenesis 3:19) Long saed ya, ol man oli sem mak long ol anamol. Long saed blong ded, Baebol i talem se: “Man i no save talem se hem i moa gud, i winim anamol.”—Prija 3:19, 20.

?Hemia i min se ol man oli laef blong sam yia nomo, ale biaen oli lus blong olwe? ?Wanem i stap fored long ol dedman? Tingbaot ol save we i kam biaen.

Yumi Wantem Tumas Blong Stap Laef

Klosap olgeta man oli no laekem blong tokbaot ded. Antap moa, oli no wantem tokbaot ded blong olgeta, mo oli no wantem tingbaot tu. Be taem oli lukluk ol stori long televisin mo sinema, oli luk fulap man oli ded long plante defren fasin, mo long nius tu oli luk fulap man we oli ded tru, long olgeta ples blong wol.

From samting ya, oli luk se ded blong ol man we oli strenja i oraet nomo. Be taem wan famle blong olgeta i ded no olgeta nomo oli mas fesem ded, hemia i defren. Samting ya i kamaot from we ol man oli wantem tumas blong stap laef. Mo tu, yumi ol man yumi kasem save long mining blong ‘taem,’ mo yumi save se taem i stap gohed olwe, i no save finis. King Solomon i raetem se God i “putum long hat blong man, tingting ya blong gohed olwe.” (Prija 3:11, The Amplified Bible) Sipos yumi gat gud helt, yumi wantem gohed blong laef olwe. Yumi no wantem we laef blong yumi i finis. Ol anamol oli defren, i no gat samting blong soemaot se oli wantem laef olwe. Oli no kasem save long ol yia we bambae oli kam.

Ol Man Oli Naf Blong Mekem Plante Samting

Yes, ol man oli wantem laef olwe, be i no hemia nomo. Oli naf blong stap bisi mo wok olwe tu. I luk olsem we man i save gohed blong lanem samting gogo i no save finis. Bren blong man i gat fulap defdefren haf blong hem we oli mekem ol defren wok, mo tu, hem i save kamgud bakegen taem wan samting i hapen long hem no i gat wan jenis i kamaot. Sam man we oli gat save long saed ya, oli talem se i no gat wan narafala samting we God i wokem we i gat ol fasin ya olsem bren blong man. Ol anamol oli no save tingbaot olsem wanem blong wokem ol niufala samting, oli no save skelem samting mo kasem save long ol defren tingting mo plan. Be man i naf blong mekem ol samting ya. Ol saentis oli gat bigfala save, be oli jes stat nomo blong kasem save long wok we bren blong man i naf blong mekem.

Nating se man i kam olfala, bren blong hem i naf yet blong mekem ol bigfala wok ya. I no longtaem, ol saentis we oli stadi long bren blong man oli faenemaot se taem man i stap kam olfala, samting ya i no spolem bighaf blong ol wok we bren i mekem. Wan grup we i stadi long Franklin Institut long saed blong ol niufala samting we ol saentis oli stap lanem, i talem se: “Bren blong man i naf blong gohed blong mekem ol jenis we i nidim blong mekem, mo blong joenem ol nev blong wokem ol niufala rod. Nating se man i olfala, be ol niufala nev oli save gru long bren blong hem. Klosap evri taem we tingting i lus mo bren i no moa wok, hemia i kamaot from sik. Bighaf blong ol man we tingting blong olgeta i lus taem oli kam olfala no bren blong olgeta i no moa bos long ol wok we bodi i mekem, hemia from we oli no moa yusum bren blong olgeta, oli no moa mekem samting we i pulum bren blong wok.”

Taswe, yumi luksave se sipos yumi mekem bren blong yumi i wok oltaem mo sipos bren i no kasem wan sik, hem i save gohed blong wok gogo i no save finis. Wan saentis, James Watson, we i stadi long ol haf blong bodi mo i givhan blong faenemaot olsem wanem DNA i wok, i talem se: “‘Bren i gat moa haf blong hem mo i mekem moa wok i bitim olgeta narafala samting we mifala i faenem long heven mo wol.’” Wan buk we saentis Gerald Edelman i raetem long saed blong bren, i talem se long wan smol pis blong bren we i smol olsem en blong wan mases, “i gat milian milian smosmol string we oli joen, mo oli save joen long plante defdefren fasin we yumi no naf blong kaontem olgeta—maet namba blong ol fasin ya i 10 wetem plante milian siro biaen long hem.”

?Olsem wanem? ?Sipos bren blong yumi i naf blong gohed olwe olsem, yu ting se i stret we yumi laef blong 60 no 70 yia nomo? !I no stret nating! Blong yusum wan pijatok, samting ya i olsem we ol man oli yusum wan bigfala kameong blong muvum wan pis sanbij we i smol tumas i go sam sentimeta nomo! ?Be, from wanem ol man oli gat wan bren we hem i naf blong tingting mo lanem samting gogo i no save finis? ?Maet hemia from we oli no mas ded nating? ?Maet God i bin wokem man i defren long ol anamol, we hem i naf blong laef olwe?

God, Stamba Blong Laef, i Givim Janis Long Man Blong Laef Olwe

Man i wantem tumas blong laef olwe, mo hem i naf blong lanem samting gogo i no save finis. Samting ya i soemaot se ol man oli naf blong laef longtaem moa i bitim 70 no 80 yia. Mo samting ya i soemaot bakegen se i mas gat wan Man, hemia God, we i mekem plan se bodi blong man i olsem wanem, mo i wokem man. Ol loa we oli bos long ol wok we i stap gohed raonabaot long yumi long heven mo wol, oli no save jenis, mo fulap defdefren samting oli wok tugeta blong mekem laef i gohed long wol. Samting ya i soemaot klia se i gat wan God i stap we i bin wokem olgeta samting.

?Sipos God i wokem yumi we yumi naf blong laef olwe, ale, from wanem yumi stap ded? ?Wanem i hapen long man taem hem i ded? ?God i gat plan blong mekem dedman i laef bakegen? I stret nomo se God we i gat waes mo paoa, bambae i givim ansa long ol kwestin ya. Mo hem i mekem olsem. Tingbaot ol save we i kam biaen:

◼ Ded i no stap long plan blong God. Ol faswan tok blong Baebol long saed blong ded, oli soemaot se God i no mekem plan se ol man bambae oli ded. Long buk blong Jenesis, Baebol i eksplenem se God i putum wan loa long Adam mo Iv. Sipos tufala i obei long loa ya, bambae tufala i soemaot se tufala i lavem God mo tufala i stap tru long hem. Loa ya i isi nomo, i talem se tufala i no mas kakae frut blong wan tri. God i talem se, ‘sipos tufala i kakae frut ya, be long sem dei nomo, bambae tufala i ded.’ (Jenesis 2:17) Adam mo Iv, tufala bambae i ded nomo sipos tufala i brekem loa ya blong God. Baebol i talem se tufala i no obei long God, ale tufala i ded. Long rod ya nao, sin mo ded i kasem olgeta man.

◼ Baebol i talem se ded i olsem slip. Bifo we Jisas i mekem fren blong hem Lasaros i laef bakegen, hem i talem long ol aposol blong hem se: “Gudfala fren ya blong yumi Lasaros hem i stap slip. Be bambae mi mi go blong wekemap hem.” !Mo Jisas i mekem olsemia! Baebol i talem se Jisas i singaot Lasaros, “nao [Lasaros] i kamaot” long “hol long ston” we oli bin berem hem long hem. !Yes, Lasaros i laef bakegen!—Jon 11:11, 38-44.

?From wanem Jisas i talem se ded i olsem slip? From we, man we i stap slip i no save mekem wan wok, mo i no stap muvmuf olbaot. Taem man i slip, hem i no save wanem i stap hapen raonabaot long hem, mo hem i no save se taem i stap pas. Man we i slip i no harem i soa long bodi blong hem. Sem mak long man we i ded, hem i no save mekem wan wok, mo i no save wan samting nating. Be ded i olsem slip long wan narafala fasin tu. Man we i slip i save wekap. Mo Baebol i talem se man we i ded i save wekap bakegen.

God we i wokem yumi, i promes se: “Bambae mi pemaot olgeta long han blong Seol [beregraon]. Bambae mi tekembak olgeta long ded. ?E, Ded, ol nil blong yu blong stikim man, oli stap wea? ?E, Seol, paoa blong yu blong spolem man hem i stap wea?” (Hosea 13:14, NW) Wan narafala profet tok blong Baebol i talem se, God “bambae i mekem we ded bambae i go lus olgeta. Bambae hem i ravemaot wota blong ae blong [ol man].” (Aesea 25:8) Taem ol dedman oli girap long beregraon, hemia nao samting we Baebol i kolem laef bakegen.

◼ ?Olgeta we oli laef bakegen bambae oli stap wea? Olsem yumi luk finis, man i wantem laef olwe. ?Be yu yu laekem blong laef olwe long weples? Sam jos oli tijim se afta we man i ded, hem i kam haf blong wan paoa we i stap olbaot long win. ?Bambae yu glad sipos samting ya i hapen long yu? ?Bambae yu glad sipos yu laef wetem wan narafala bodi, we yu no moa rimemba wan samting long saed blong laef blong yu naoia? ?Bambae yu glad sipos yu yu wan anamol no wan tri taem yu laef bakegen? ?Sipos yu save jus, bambae yu glad blong laef long wan narafala wol we i no gat ol samting long hem we yu bin save mo haremgud long olgeta long wol ya?

Sipos wol ya i kam paradaes, ating bambae yu laekem tumas blong laef long wol ya nomo. Hemia nao promes blong Baebol se bambae yu save laef gogo i no save finis long wol ya. Taem God i wokem wol ya, hem i mekem plan olsem. Hem i wantem we ol man oli lavem hem mo oli glad blong mekem wok blong hem gogo i no save finis. From samting ya, Baebol i talem se: “Ol stret man ya bambae oli tekem graon ya i blong olgeta, mo bambae oli stap long hem gogo i no save finis.”—Sam 37:29; Aesea 45:18; 65:21-24.

◼ ?Wetaem ol dedman oli save laef bakegen? Baebol i talem se ded i olsem slip. Samting ya i soemaot se dedman bambae i no laef bakegen stret afta we hem i ded. Hem i mas “slip” fastaem. Long Baebol, man ya Job i askem se: “?Sipos wan man we i strong gud i ded, hem i save laef bakegen?” Nao hem wan i ansarem kwestin ya bakegen i se: “Bambae mi mas wet [long beregraon] gogo kasem we trabol ya blong mi i finis. Nao long taem ya, sipos [God i] singaot mi mi kam, mi bambae mi harem.” (Job 14:14, 15, NW) !Long taem ya we ol dedman oli joen bakegen wetem famle blong olgeta, bambae yumi glad we yumi glad!

No Nid Blong Fraet Nogud

I tru, promes blong Baebol i no tekemaot olgeta fraet long saed blong ded. I no gat wan long yumi we i wantem harem i soa tumas long bodi blong hem mo trabol tumas, bifo we hem i ded. Mo tu, i stret nomo we yu fraet blong lusum wan famle no fren blong yu. Mo sipos yu fraet se ded blong yu bambae i mekem trabol long ol famle blong yu we oli stap biaen, wari ya tu i stret nomo.

Be trutok blong Baebol long saed blong ded i givhan long yumi blong yumi no fraet nogud long ded. Yumi no nid blong fraet se ol devel bambae oli mekem yumi harem nogud long wan faea long hel. Yumi no nid blong fraet se bambae yumi go long wan wol blong ol spirit man, we spirit blong ol dedman i wokbaot olbaot gogo i no save finis. Mo yumi no nid blong fraet se bambae yumi lus blong olwe. ?From wanem yumi no nid blong fraet long samting ya? From we tingting blong God i bigwan we i bigwan, i no gat mak blong hem. Mo hem i promes se bambae hem i mekem olgeta dedman we hem i stap tingbaot olgeta, oli laef bakegen long wol ya. Baebol i mekem promes ya i strong taem i talem se: “God ya blong yumi, hem i God blong sevem man. Hem i Hae God mo i Masta blong yumi, mo hem i stap holem [“paoa blong tekemaot yumi long ded,” NW].”—Ol Sam 68:20.

[Tok blong makem poen pija long pej 21]

“Mi mi wokem yu long graon fastaem, mo bambae yu yu kam graon bakegen.”—Jenesis 3:19

[Tok blong makem poen pija long pej 22]

“[God] i putum long hat blong man, tingting ya blong gohed olwe.” —Prija 3:11, The Amplified Bible

[Bokis/Foto blong pija long pej 24]

ANSA BLONG OL KWESTIN BLONG YU LONG SAED BLONG DED

I gat sam kwestin long saed blong ded mo laef bakegen we yumi no tokbaot long ol haf ya. Plante man oli bin faenem stret ansa blong ol kwestin ya taem oli stadi Baebol wetem ol Witnes blong Jeova. Mifala i leftemap tingting blong yu blong mekem olsem. Hemia sam kwestin we bambae yu kasem ansa blong olgeta:

◼ ?Wanem mining blong tok ya “hel” mo “bigfala hol blong faea” we yumi faenem long Baebol?

◼ ?Sipos i no gat faea blong hel, wanem panis blong ol rabis man?

◼ Baebol i talem se spirit i goaot long bodi blong man taem hem i ded. ?Spirit ya hem i olsem wanem?

◼ ?From wanem plante man oli talem se oli bin toktok wetem man we i ded finis?

◼ ?Wanem mining blong tok ya “sol” we sam Baebol oli yusum?

◼ ?Wetaem ol dedman bambae oli laef bakegen long paradaes long wol ya?

◼ ?Bambae olgeta dedman evriwan oli laef bakegen, nomata wanem samting we oli bin mekem bifo?

[Tok blong pija long pej 23]

Jisas i talem se bambae hem i “wekemap” Lasaros

[Tok blong pija long pej 25]

!Tingbaot olsem wanem bambae yu glad taem ol famle mo fren blong yu oli laef bakegen!

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem