Namba Faef Stamba Rod No Mekem i Strong Tumas Long Narafala
“Yufala i mas soemaot long olgeta man se yufala i no stap mekem i strong tumas long narafala.”—Filipae 4:5, NW.
?Hemia i minim wanem? Long ol gudfala famle, taem man no woman i mestem, tufala i fofogivim tufala. (Rom 3:23) Mo tufala i no mekem i strong bitim mak long ol pikinini blong tufala. Be tufala i no letem ol pikinini tumas tu. Tufala i stanemap sam rul blong famle i folem, be i no plante tumas rul. Taem tufala i stretem pikinini, tufala i ‘no panisim hem strong tumas.’—Jeremaea 30:11.
?From wanem samting ya i impoten? Baebol i talem se: “Man we i kasem waes long heven, . . . hem i no bitim mak.” (Jemes 3:17, NW) God i no stap ting se ol sinman oli mas stretgud olgeta. Ale man mo woman we i mared, tufala wanwan i no mas ting se narawan i mas stretgud. Taem wan i toktok oltaem from ol smosmol mastik blong narawan, hemia i no save mekem narawan ya i kamgud moa, be bambae hem i kam kros nomo. I moagud blong luksave se, “plante taem, yumi evriwan i mekem i no stret.”—Jemes 3:2.
Ol gudfala papa mama oli mekem i stret long ol pikinini blong olgeta, oli no bitim mak. Oli no stretem ol pikinini bitim mak mo oli no “mekem i strong tumas” long olgeta. (1 Pita 2:18) Taem ol yangfala ya oli soemaot se oli tinghevi long ol gudfala fasin mo long wok blong olgeta, ol gudfala papa mama oli letem ol yangfala blong olgeta blong oli save mekem sam moa samting we oli wantem. Ol papa mama ya oli no traem bos long evri smosmol samting long laef blong yangfala. Wan buk i talem se sipos yu traem bos long evri samting long laef blong yangfala blong yu, i “olsem we yu danis we yu danis blong singaot ren i kam. Yu jamjam bitim mak mo yu yusum olgeta paoa blong yu, be i no gat ren. Yu yu jes kam taedgud nomo.”
Jekem yu wan. Traem ansa long ol kwestin ya blong luk sipos yu yu stap mekem i strong tumas long narafala.
◼ ?Wetaem nao laswan taem we yu bin talem sam gudfala toktok long man no woman blong yu from wan samting we hem i mekem?
◼ ?Wetaem nao laswan taem we yu bin tok blong daonem man no woman blong yu?
Mekem wan desisen. Sipos yu bin faenem i had blong ansa long faswan kwestin ya be i isi blong faenem ansa blong sekenwan, traem tingbaot olsem wanem yu save mekem blong yu no moa mekem i strong tumas long man no woman blong yu.
I gud blong toktok wetem man no woman blong yu long saed blong samting we yutufala evriwan bambae i traehad blong mekem.
Tingbaot sam samting we yu save letem yangfala blong yu i mekem, taem hem i soemaot se i tinghevi long ol gudfala fasin mo long wok blong hem.
I gud blong storian long yangfala blong yu mo letem hem i talemaot olgeta tingting blong hem, long saed blong ol rul we yu putum, olsem, stret taem we hem i no mas bitim blong kambak long haos long sapa.
[Tok blong pija long pej 7]
Blong no mekem i strong tumas long narawan, ol memba blong famle oli rere blong lego prapa tingting blong olgeta blong mekem i gud long narawan