?Olsem Wanem Long Ol Fren Blong Yumi We Oli Ded?
Long taem bifo, Job i askem se: “?Sipos wan man i ded, bambae hem i save laef bakegen?” (Job 14:14, King James Version) Ating yu yu tingbaot kwestin ya. ?Olsem wanem long yu sipos yu yu lanem we bambae yu yu save luk bakegen ol fren blong yu we oli ded? ?Yu yu ting wanem sipos oli talem long yu se bambae yu yu save faenem olgeta long wol ya we i kam gud nomo?
Baebol i mekem promes ya, se: “Ol dedman blong yu bambae oli laef . . . bambae oli girap i laef bakegen” Nao Baebol i talem tu: “Ol stret man ya bambae oli tekem graon ya i blong olgeta, mo bambae oli stap long hem gogo i no save finis.”—Aesea 26:19, NW; Sam 37:29.
Blong yumi save bilivim ol promes ya, yumi mas faenem ansa long ol bigfala kwestin ya: ?From wanem ol man oli kasem ded? ?Ol dedman oli stap wea? ?From wanem yumi save bilif se bambae oli laef bakegen?
Ded—Mo Wanem Samting i Kamaot Long Ded
Baebol i soemaot klia se fastaem God i no wantem we ol man oli ded. Hem i wokem faswan man mo woman Adam mo Iv, mo i putum tufala i stap long Paradaes long wol we oli kolem Iden. Hem i tijim tufala blong tufala i gat pikinini mo i mekem Paradaes i kavremap olgeta ples long wol. Sipos oli no obei long ol tok ya, be oli save ded.—Jenesis 1:28; 2:15-17.
From we oli sot long fasin blong laekem gladhat blong God, Adam mo Iv i no obei. Nao oli kasem panis from. God i talem long Adam se: “[Bambae] yu yu gobak long graon, from we mi mi tekem yu long graon. From we yu yu graon mo bambae yu yu gobak long graon.” (Jenesis 3:19, NW) Bifo God i wokem Adam, Adam i no stap nating; hem i graon nomo. From we Adam i no obei, i mekem sin, hem i kasem panis blong gobak long graon, i min se hem i no moa stap nating.
Olsem ya nao, ded i min se i no gat laef. Baebol i pulum tingting blong yumi long samting ya. Hem i soemaot olsem wanem ded i narakaen olgeta long laef. Hem i talem se: “Pei we ol man bambae oli kasem, from we oli mekem sin, hemia we bambae oli ded from. Be presen we God i stap givim i go long ol man, hemia laef ya we i no save finis.” (Rom 6:23) Blong soemaot we i no gat laef nating long ded, Baebol i talem se: “Ol man we oli laef oli save se bambae oli mas ded: be ol man we oli ded finis oli no gat save long wan samting nating.” (Eklesiastis 9:5, NW) Taem wan man i ded, Baebol i talem se: “Taem speret blong hem i kamaot finis, hem i gobak long graon blong hem; long sem dei ya ol tingting blong hem oli finis.”—Sam 146:3, 4, NW.
Adam mo Iv tufala nomo i no obei long Iden, ?taswe from wanem yumi olgeta i kasem ded? From we yumi evriwan i bon biaen long sin blong Adam, ale yumi kasem sin mo ded from. Baebol i talem se: “Bifo, fastaem olgeta, wan man nomo i statem fasin blong sin long wol ya. Mo from we hem i mekem sin, hem i ded. Be frut blong samting ya, hemia we ol man oli stap ded, from we olgeta oli mekem sin.”—Rom 5:12; Job 14:4.
Plante man oli ting se ol man oli gat wan sol we i neva save ded. Plante jyos oli tijim samting ya. Oli talem se ded i olsem wan doa long wan narafala laef. Be tingting ya i no kamaot long Baebol. Tok blong God i talem se yu wan yu yu sol. Yes, wan sol i rili minim yu long saed blong olgeta fasin blong bodi mo tingting blong yu. (Jenesis 2:7; Jeremaea 2:34; Proveb 2:10) Baebol i talem se: “Sol we i mekem sin—hem bambae i mas ded.” (Esikel 18:4, NW) Yu no save faenem wan ples long Baebol we i talem se man i gat wan sol we i neva save ded.
Olsem Wanem Sam Man Oli Save Laef Bakegen
Taem sin mo ded i kam long wol, God i talemaot plan blong hem blong mekem ol dedman oli girap i laef bakegen. Baebol i talem long yumi, se: “Ebraham . . . i stap tingbaot we God i save mekem man i laef bakegen long ded.” (Hibrus 11:17-19) Bilif blong Ebraham i stret, from we Baebol i tokbaot Hae God i se: “Nao Hae God, hem i no God blong ol dedman, hem i God blong olgeta we oli laef. Mo God i stap luk olgeta oli laef.”—Luk 20:37, 38.
Yes, Hae God i gat paoa blong mekem ol dedman oli laef bakegen. Be i no gat samting ya nomo. Hem i wantem givim laef bakegen long olgeta man we hem i jusum. Jisas Kraes i talem se: “I no gud yufala i sapraes long samting ya, from we i gat taem we i stap kam we ol dedman we oli stap long beregraon, bambae oli harem voes blong mi, nao bambae oli aot long beregraon.”—Jon 5:28, 29; Wok 24:15.
Biaen we hem i talem ol tok ya, Jisas i luk sam man we oli go berem wan pikinini, oli aot long taon ya Naen. Yangfala man ya we i ded i pikinini blong wan wido. Hem i gat wan pikinini nomo. Taem Jisas i luk we hem i sore tumas, nao hem tu i sore long wido ya. Taswe hem i tok long dedbodi ya, i talem se: “Yangman, mi mi talem long yu, yu girap.” Nao man ya i sidaon, mo Jisas i givim hem long mama blong hem.—Luk 7:11-17.
Long sem fasin blong store ya, i bin gat wan bigfala glad taem Jisas i visitim haos blong Jaeras, we i jeaman long haos prea blong ol man Jyu. Yang gel blong hem we i gat 12 yia nomo i ded. Nao taem Jisas i kam long haos blong Jaeras, hem i tekem han blong ded pikinini ya i talem se: “Dota, yu stanap.” !Nao hem i stanap tru!—Luk 8:40-56.
Samtaem biaen, fren blong Jisas Lasros i ded. Taem Jisas i kam long haos blong hem, i gat fo dei finis we Lasros i ded. Sista blong hem Mata i sore tumas, be tingting blong hem i strong, i talem se: “Mi mi save we bambae long lasdei, hem i save laef bakegen long ded.” Nao Jisas i go long beregraon, i talem se oli tekemaot ston ya, nao hem i singaot: “Lasros, yu kamaot.” !Nao Lasros i kamaot!—Jon 11:11-44.
Traem tingbaot: ?Lasros i stap ded fo dei finis, olsem wanem long tingting blong hem? Lasros i no talem wan samting nating, hem i no tokbaot heven mo i no tokbaot hel. Sipos hem i bin stap long ol ples ya, tru ya hem i save talem. Be hem i no mekem. Lasros i ded olgeta long taem ya, mo hem i save stap olsem gogo “ol lasdei . . . long taem ya we olgeta man bambae oli laef bakegen long ded.” Be Jisas i kam mo i mekem hem i girap bakegen long ded.
I tru we ol merikel ya blong Jisas oli givhan long smoltaem nomo from we olgeta ya we oli laef bakegen oli ded bakegen tu. !Be samting ya i soemaot we hem i gat paoa blong God we i save mekem ol dedman oli laef bakegen! From ol merikel ya, Jisas i soemaot long wan smol fasin nomo wanem samting bambae hem i mekem long Kingdom blong God.
Taem Wan Fren i Ded
Taem ded we i enemi blong yumi i kilim wan fren blong yumi, maet yumi save sore tumas. Sore i save stap nating we yumi bilif long laef bakegen. Ebraham i gat bilif we bambae woman blong hem i laef bakegen, be yumi ridim we “Ebraham i soasore from Sera mo i kam insaed blong krakrae long hem.” (Jenesis 23:2, NW) ?Olsem wanem long Jisas? Taem Lasros i ded, “long tingting blong hem, hem i harem nogud tumas, we i pulum win blong hem from,” mo biaen “Jisas, hem i krae.” (Jon 11:33, 35) Taswe taem wan fren i ded, sipos wan man i krae from hem, hemia i no min se bilif blong hem i slak.
Taem wan pikinini i ded, i hadwok tumas long mama blong hem. Baebol i soem se hemia wan trabol we i bigwan tumas long wan mama. (2 King 4:27) Tru ya, i hadwok tu long saed blong papa. Taem pikinini blong hem, Absalom, i ded, King Deved i krakrae i talem se: “I moa gud we mi mi ded, yes, mi wan, i moa gud we mi mi ded long ples blong yu.”—2 Samuel 18:33.
Be from we yumi bilif long laef bakegen, sore blong yumi i no save stap olwe nomo. Baebol i talem se: “Mifala i no wantem we bambae yufala i stap harem nogud from olgeta ya, olsem we ol narafala man ya we tingting blong olgeta i no stap long God, oli stap harem nogud from ol dedman blong olgeta.” (1 Tesalonaeka 4:13) Sipos samting ya i kamaot, yu yu mas kam kolosap long God long ol prea blong yu mo Baebol i mekem promes ya: “Hae God bambae i sevem yufala.”—Sam 55:22.
Sipos oli no putum wan narafala refrens, ol tok blong Baebol we oli stap long pepa ya oli kamaot long Nyutesteman long Bislama.