Japta 22
?Bambae Mi Mi Jusum Wanem Wok?
‘?BAMBAE mi mi mekem wanem long laef blong mi?’ Samtaem bambae yu mas ansa long strong kwestin ya. I gat ol defdefren wok we yu save jusum, olsem dokta, bisnes man, tija, ofis, mekanik, mo plante narafala wok. Maet yu yu harem olsem yangfala ya we i talem se: “Long tingting blong mi, man i stap win . . . sipos hem i save gohed blong holem semfala fasin blong laef we hem i gruap long hem.” Be, maet yu yu gat narafala tingting, olsem plante man we oli wantem kam rij moa.
?Olsem wanem? ?I gat wan samting we i moa gud, i bitim we yu yu kam rij? ?Yu yu save harem gud long enikaen wok nomo?
‘Samting Ya i Nating Nomo’
!Plante stori long sinema, televisin, mo ol buk, oli tokbaot wok we i givim haenem long man, i mekem hem i harem se hem i spesel, mo i kam rij from! Be blong holem ol wok olsem, plante taem man i mas hadwok tumas blong winim ol narafala we oli mekem semkaen wok. Wan dokta, nem blong hem Douglas LaBier, i talem se sam yangfala oli “kasem wok we i joen wetem ol niufala save mo teknik, no maet oli hareap nomo blong kam top man long wok blong olgeta. Be, biaen oli no moa glad, oli wari, tingting blong olgeta i foldaon, oli harem se evri samting i blong nating nomo, oli ting se ol narafala oli agensem olgeta, mo oli kasem ol kaen sik long bodi.”
Long taem bifo, King Solomon i soemaot se haenem i nating nomo. Hem i rij tumas mo hem i traem plante defren kaen wok. (Ridim Prija 2:4-10.) Be afta, hem i talem se: “Taem mi tingting gud bakegen long ol samting ya we mi bin mekem, we mi stap hadwok tumas from, mi luk we ol hadwok ya blong mi i blong nating nomo [“Mi luksave se ol samting ya i nating nomo,” Today’s English Version]. I olsem we mi stap resis olbaot nomo. Mi no faenem wan gud samting nating long hem.”—Prija 2:11.
Maet wan wok i save givim plante mane mo haenem, be ating i no givhan long man blong “lukaot God.” (Matiu 5:3) Taswe, man we i mekem wok blong hem i kam faswan samting long laef blong hem, bambae hem i no save harem gud.
Wok We i Mekem Man i Harem Gud
King Solomon i givim advaes ya se: “Wan samting nomo mi wantem talem long yu, se yu mas tinghevi long God, yu mas ona long hem, mo yu mas obei long ol tok blong hem, from we hemia nao samting we hem i mekem yumi from.” (Prija 12:13) Tok we ol Kristin oli mas obei long hem tede, hemia blong talemaot Kingdom blong God. (Matiu 24:14) Mo ol yangfala we oli tinghevi long tok blong God, oli harem se oli mas joen fulwan long wok ya, nating se i no isi long olgeta blong go storian long ol narafala man. (Skelem wetem 2 Korin 5:14.) Plante taosen long olgeta oli jusum blong mekem wok blong talemaot gud nius fultaem, oli no wantem wok fultaem blong kasem mane. Samfala oli wok olsem misinari long narafala kantri no long ofis blong Watch Tower Sosaeti.
Gel ya Emily, fastaem hem i mekem wok blong sekretari, be hem i lego wok ya blong kam wan paenia. Hem i talem se: “Sloslou, mi mi lanem blong laekem wok ya tumas.” !Yes, i no gat wan narafala wok we i save givim glad mo mekem man i harem gud, i winim wok blong talemaot tok blong God! Mo i no gat wan blesing we i moa gud long hemia, blong “stap joen wetem God blong mekem wok blong hem.”—1 Korin 3:9.
?I Gud Blong Stadi Long Yunivesiti?
Plante paenia oli wok haftaem nomo blong pem ol samting we oli nidim. ?Be olsem wanem sipos bambae yu yu mared mo yu mas winim naf mane blong sapotem famle blong yu? !Nating se i olsem wanem, yu no save harem nogud sipos yu bin yusum yangtaem blong yu blong mekem wok blong God! ?Be olsem wanem? ?I moa gud we fastaem wan yangfala i kasem stefeket long yunivesiti mo biaen hem i jes kam fultaem paenia?
Baebol i no talem hamas yia stret wan yangfala Kristin i mas skul. Mo hem i no agensem yangfala we i wantem skulgud. Jeova i “Bigfala Tija,” mo hem i pulum ol man blong hem blong kam naf blong rid gud mo toktok klia. (Aesea 30:20, NW; Ol Sam 1:2; Hibrus 5:12) Mo tu, skul i save givhan long yu blong kasem save long ol defdefren kaen man mo long wol we yumi stap long hem.
?Be, yu ting se i stret blong spenem fulap taem mo mane, jes blong kasem wan stefeket long yunivesiti?a I tru, ol ripot oli soemaot se ol man we oli gat stefeket blong yunivesiti oli winim moa mane, mo i isi moa blong oli faenem wok, i bitim olgeta we oli go long haeskul nomo. Be buk ya Planning Your College Education i talem se ol ripot ya oli stap tokbaot olgeta evriwan we oli go long yunivesiti tugeta, i no wanwan long olgeta. Sam nomo oli stap kasem bigfala pei. Bighaf blong olgeta oli kasem semfala pei olsem ol narafala man. Mo tu, olgeta we oli winim bigfala mane, plante taem i no from we oli skul long yunivesiti, be from we “oli save wan wok we plante man oli no save long hem, no from strong tingting we i pusum olgeta blong wok, no from we oli rere blong go long narafala ples we i no gat plante man blong wok, . . . no from we oli gat save long wan spesel wok.”
Leba Dipatmen blong Amerika i talem se “wan man we i gat stefeket [blong yunivesiti] i no moa save sua blong faenem wok. I no moa gat plante man [wetem stefeket blong yunivesiti] we oli faenem wok olsem sayentis, dokta, tija, no maneja blong wan bisnes, . . . from we i no moa nidim plante man long ol wok ya. Ol man we oli kasem stefeket long yunivesiti oli plante tumas. From samting ya, long 1970 kasem 1984, wan long evri faef man we oli gat stefeket [blong yunivesiti] oli tekem wan wok we i no nidim stefeket. Trabol ya we i gat plante tumas man wetem stefeket be oli no save faenem wan stret wok blong olgeta, i luk olsem se bambae i gohed kasem 1995 mo biaen.”
Sam Narafala Samting Blong Tingbaot
Nating se stefeket blong yunivesiti i givhan no i no givhan long yu blong faenem wok, be i gat wan samting we yumi save finis: “Naoia, yumi no gat plante taem i stap.” (1 Korin 7:29) I tru, maet yu save kasem sam gudfala samting from wan stefeket. ?Be sipos yu stadi long yunivesiti fo yia no bitim fo yia, yu ting se hemia beswan rod blong yusum smol taem ya we i stap?—Efesas 5:16.
?Olsem wanem? ?Stadi long yunivesiti bambae i pulum yu blong gohed moa long wok blong God, no bambae i blokem yu? Rimemba, bigfala pei i no faswan samting long tingting blong wan Kristin. (1 Timoti 6:7, 8) Ol haeman blong ol yunivesiti long Amerika, oli talem se ol studen oli ‘tingbaot olgeta nomo, wok we oli wantem kasem, mo bigfala mane we oli wantem winim.’ Wan grup blong ol studen i talem se: “Mane. I luk olsem we yumi no tokbaot narafala samting, mane nomo.” ?Sipos yu yu stap oltaem wetem ol man we oli tingbaot mane nomo, we oli wantem winim narafala, mo we oli tingbaot olgeta fastaem, samting ya bambae i mekem wanem long yu?
I tru, ol yunivesiti tede, oli no moa ples blong faet olsem long ol yia 1960. Be samting ya i no minim se fasin blong ol man long yunivesiti i nambawan. Wan stadi we oli mekem long laef blong olgeta i talem se: “Ol studen oli fri blong mekem klosap evri samting we oli wantem mekem, long prapa laef blong olgeta, mo taem oli joen wetem ol narafala man.” Oli stap yusum drag mo dring bitim mak, mo klosap evriwan oli slip olbaot. Sipos ol fasin ya oli stap long ol yunivesiti long kantri blong yu, ating oli save spolem traehad blong yu blong gat wan klin laef.—1 Korin 6:18.
Wan narafala trabol we ol ripot oli soemaot hemia se: Olgeta we oli stadi long yunivesiti, sloslou oli stap lego “ol stamba bilif blong olgeta long saed blong jos.” (The Sacred in a Secular Age) Sam yangfala Kristin tu, oli bin kam slak long ol Kristin wok blong olgeta, from we oli mas stadi plante blong kasem ol gudfala mak long yunivesiti. Taem oli kam slak long bilif, i isi nomo blong oli folem ol nogud tingting blong wol we yunivesiti i stap leftemap. Samfala oli sakemaot bilif blong olgeta fulwan.—Kolosi 2:8.
I No Gat Yunivesiti Nomo
From ol samting ya, plante yangfala Kristin oli no wantem go long yunivesiti. Plante oli luk se trening we oli kasem olsem ol Witnes blong Jeova, i givhan bigwan long olgeta blong faenem wok. Hemia i tru moa long saed blong trening we Tiokratik Skul i givim evri wik. Nating se oli no gat stefeket blong yunivesiti, be oli lanem blong no fraet, toktok gud, mo kam naf blong mekem ol bigfala wok. Mo tu, long haeskul, sam long olgeta oli tekem kos blong lanem blong kilim taepraeta, putum ol program long kompiuta, fiksimap trak, wokem ol mesin long faktri, mo plante narafala samting bakegen. Ol wok ya nao we ol masta oli lukaotem man blong mekem, mo i no had blong faenem haftaem wok long ol rod ya. I tru, plante yangfala oli no laekem blong ‘wok wetem han blong olgeta,’ be Baebol i leftemap man we i “wok had.” (Efesas 4:28; skelem wetem Ol Proveb 22:29.) Yes, Jisas tu i lanem wan wok. !Mo hem i wok gud, mekem se ol man oli singaot hem se “man blong wokem haos”!—Mak 6:3.
Be, long sam kantri, bighaf blong ol man blong wok hemia ol man we oli bin stadi long yunivesiti. From samting ya, sipos wan man i no kasem spesel trening, bambae i had long hem blong faenem wan wok. Be, i gat sam kos we hem i save folem, no sam spesel skul blong lanem wan wok, mo tu, ol sot kos long yunivesiti. Olgeta ya oli no sas tumas, mo oli no westem tumas taem. I gat wan narafala samting we yu yu no mas fogetem. Ol ripot oli no tokbaot samting ya. Hemia promes blong God se hem bambae i givim ol samting we yumi nidim blong laef, sipos yumi mekem wok blong hem.—Matiu 6:33.
Ol wok we man i save kasem mo ol kos long skul oli no sem mak long evri ples. Mo tu, ol yangfala wanwan oli gat ol defdefren save mo oli laekem ol defdefren samting. Sipos wan yangfala i jusum blong mekem wok blong God fultaem, samting ya i gud tumas. Be hem nomo i mas mekem jus ya. Yu mo papa mama blong yu, yufala i mas skelem gud olgeta samting, blong luksave hamas yia i stret blong yu yu skul. Long saed ya, “evri man i gat wok blong hem.”—Galesia 6:5.
Sipos papa mama blong yu, tufala i wantem se yu go long yunivesiti, yu mas obei long tufala from we yu yu stap aninit long han blong tufala.b (Efesas 6:1-3) Ating yu yu save gohed blong slip long haos blong tufala, olsem nao, yu no nid blong joen tumas long ol yangfala long yunivesiti. Jusum gud ol kos we yu tekem. I moa gud blong lanem wan wok, i bitim ol waes blong wol ya. Jusum gud ol fren blong yu. (1 Korin 15:33) Blong mekem se bilif blong yu i stap strong, go oltaem long ol miting, joen long wok blong prij, mo stadi Baebol yu wan. Sam yangfala we papa mama blong olgeta i fosem olgeta blong go long yunivesiti, oli folem kos we i no tekem tumas taem blong olgeta, nao oli gat naf taem i stap blong mekem wok blong paenia.
Tingting gud mo prea fastaem, blong jusum wan wok we yu save haremgud long hem, antap moa, we i save givhan long yu blong ‘hivimap ol gudgudfala samting long heven.’—Matiu 6:20.
[Ol Futnot]
a !Long Amerika, man i mas pem bitim $10,000 (samwe 1,400,000 VT) long wan yia blong go long yunivesiti! Plante studen oli stap pembak mane ya blong plante yia.
b Blong mekem papa mama blong yu i glad, ating i no nid blong stadi fo yia long yunivesiti blong kasem stefeket. Long Amerika, i gat wan stefeket we man i save kasem long tu yia nomo, mo hemia i naf blong givim plante kaen gudfala wok long hem.
Ol Kwestin Blong Tokbaot
◻ ?From wanem sam wok oli no mekem man i harem gud?
◻ ?From wanem ol yangfala we oli ona gud long God oli mas tingbaot blong mekem wok blong God fultaem?
◻ ?Long tingting blong plante man, yunivesiti i save givim wanem gudfala samting long olgeta? ?Samting ya i tru oltaem?
◻ ?Yangfala we i go long yunivesiti i save kasem wanem trabol?
◻ ?Sipos yangfala i no wantem go long yunivesiti, wanem ol narafala rod we hem i save jusum?
[Tok blong pija long pej 175]
Maet wan wok i save givim plante mane mo haenem, be ating i no givhan long man blong “lukaot God”
[Tok blong pija long pej 177]
“Wan man we i gat stefeket [blong yunivesiti] i no moa save sua blong faenem wok”