Japta Tu
Mekemrere From Wan Gudfala Mared
1, 2. (a) ?Olsem wanem Jisas i soem se i impoten blong mekem plan? (b) ?I impoten tumas blong mekem plan long saed blong wanem samting?
MAN we i wantem wokem wan haos, hem i mas reregud fastaem. Bifo we hem i putum faondesen, hem i mas faenem wan pis graon mo i mas mekem plan. Be i gat wan narafala samting we hem i mas mekem tu. Jisas i talem se: “?Hu man long yufala we i wantem wokem wan bigfala haos we i hae, be i no sidaon fastaem blong kaontem praes blong olgeta samting blong hem, blong luk we mane blong hem bambae i naf no i no naf?”—Luk 14:28.
2 Man we i wantem wokem wan gudfala mared i mas mekem i sem mak olsem man blong bildim haos. Plante oli talem se: “Mi mi wantem mared.” ?Be hamas man mo woman oli tingting dip fastaem long hadwok we oli mas mekem insaed long mared? Baebol i tokbaot ol gudfala samting we i save kamaot long mared. Be hem i tokbaot ol traem we mared i save givim tu. (Proveb 18:22; 1 Korin 7:28) Taswe, olgeta we oli stap tingting blong mared, oli mas savegud ol blesing mo ol hadwok insaed long mared.
3. ?From wanem Baebol i nambawan blong givhan long olgeta we oli stap mekem plan blong mared, mo Baebol i halpem yumi blong ansa long wanem trifala kwestin?
3 Baebol i save givhan. Ol advaes blong hem i kamaot long Man ya we i Stampa blong mared, Jeova God. (Efesas 3:14, 15; 2 Timote 3:16) Naoia, bambae yumi yusum ol rul long buk ya blong bifo we i stret yet long taem blong yumi, hemia Baebol, blong traem faenemaot: (1) ?Olsem wanem wan man no woman i save sua se hem i rere blong mared? (2) ?Wanem ol fasin we hem i mas luk long man no woman we hem i wantem mared wetem? mo (3) Bifo long mared, ?olsem wanem tufala i save fren long klin fasin?
?YU YU RERE BLONG MARED?
4. ?I nidim wanem blong mekem mared i stapgud blong longtaem? ?From wanem?
4 Maet i sas blong wokem wan haos, be i sas tu blong lukaotgud long haos ya blong plante yia. Samting ya i sem mak long mared. Taem yu yu mared, hemia wan bigfala samting finis. Be yu mas tingbaot tu se, ?olsem wanem bambae yu mekem mared blong yu i stapgud long ol yia we oli kam? ?I nidim wanem blong mekem mared i stapgud blong longtaem? Impoten samting, hemia blong mekem promes blong mared wetem fulhat. Baebol i tokbaot mared, se: “Man i aot long papa mo mama blong hem, i go joen wetem woman blong hem, nao tufala i kam olsem wan bodi nomo.” (Jenesis 2:24) Long Baebol, Jisas Kraes i givim wan risen nomo we hasban mo waef i save divos from, mo mared bakegen wetem narafala. Risen ya, hemia sipos wan long tufala i ‘slip olbaot,’ we i minim se, hem i mekem rabis fasin long saed blong seks afsaed long mared. (Matyu 19:9) Sipos yu stap tingting blong mared, tingbaot ol rul ya blong Baebol. Sipos yu no rere yet blong mekem impoten promes ya wetem fulhat blong yu, i min se yu yu no rere yet blong mared.—Dutronome 23:21; Eklesiastis 5:4, 5.
5. Nating se impoten promes blong mared i mekem samfala oli fraet, ?from wanem olgeta we oli wantem mared oli mas tinghae long promes ya?
5 Plante man oli fraet blong mekem impoten promes ya. Wan yangfala man i talem se: “Taem mi tingbaot se bambae mitufala i joen wanples blong ful laef blong mitufala, mi harem se mi no moa fri, olsem we samting ya i blokem mi, mo mi kalabus gud.” Be sipos yu laekem tumas hemia we yu wantem mared wetem hem, bambae yu no fraet blong mekem promes ya. Bambae yu tingbaot promes ya olsem samting we i save mekem yu yu harem sefgud long mared blong yu. Taem hasban mo waef tugeta i tinghevi long promes blong mared, samting ya i save givhan long tufala blong wantem stap tugeta tru long ol gud taem mo ol nogud taem tu. Mo bambae tufala i givgivhan long tufala, nomata wanem samting i hapen. Kristin aposol Pol i raetem se, man we i gat trufala lav, ‘bambae i stanap strong tru long ol bigfala trabol, mo tingting blong hem i no save foldaon.’ (1 Korin 13:4, 7) Wan woman i talem se: “Promes blong mared i mekem mi mi harem se mi sef moa. Mi mi haremgud tumas taem mi tingbaot se mitufala i talem long mitufala mo long ol narafala man tu, se mitufala i wantem stap tugeta blong olwe.”—Eklesiastis 4:9-12.
6. ?From wanem i nogud blong hareap blong mared taem yu yang tumas?
6 Blong holem bigfala promes ya, tufala i mas bigman long tingting blong tufala. From samting ya, Pol i givim advaes long ol Kristin se i moa gud we oli no mared gogo oli “pastru long yang taem” blong olgeta. Hemia taem ya we filing blong seks i strong mo i save lidim yangfala blong mekem wan nogud disisen. (1 Korin 7:36) Taem ol yangfala oli kam bigman, bodi mo filing blong olgeta i jenis. Plante we oli mared taem oli yang tumas, oli faenem se, smoltaem biaen, ol nid blong olgeta mo ol samting we oli wantem, i jenis. Mo ol samting we hasban no waef blong olgeta i nidim mo wantem, i jenis tu. Ol stadi oli soem se plante moa yangfala we oli mared bifo we oli gat 20 yia, oli no hapi long mared blong olgeta mo oli divos, i bitim olgeta we oli wet longtaem lelebet blong mared. Taswe, yu no mas hareap blong mared. Long ol yia blong yangtaem blong yu, we yu bigwan finis be yu no mared yet, yu save kasem plante save mo waes. Bambae yu kam bigman long tingting blong yu, mo bambae yu kam nafgud blong mekem wok blong hasban no waef. Mo tu, sipos yu letem taem i pas bifo we yu mared, bambae yu gat taem blong savegud yu wan. Hemia i impoten tumas sipos yu wantem frengud wetem hasban no waef blong yu long fyuja.
KASEM SAVE LONG YU WAN FASTAEM
7. ?From wanem man no woman we i wantem mared i mas savegud hem wan fastaem?
7 ?Olsem wanem? ?Yu faenem se i isi blong save ol fasin we yu wantem luk long hasban no waef blong yu? Plante oli faenem se i isi. ?Be, olsem wanem long ol fasin blong yu? ?Wanem ol fasin blong yu we bambae oli givhan blong wokem wan gudfala mared? ?Bambae yu yu wanem kaen hasban no waef? Eksampel, ?yu yu rere blong luksave ol mastik blong yu wan mo lesin long advaes, no yu traem blong mekem eskyus from ol rong blong yu taem narafala i stretem yu? ?Yu yu glad oltaem mo yu gat gudfala tingting, no yu harem nogud mo komplen oltaem? (Proveb 8:33; 15:15) Tingbaot se, mared bambae i no jenisim ol fasin blong yu. Sipos yu gat flas tingting taem yu no mared yet, mo yu harem nogud kwiktaem long evri smosmol samting we narafala i mekem, mo yu tingting long nogud saed blong evri samting, be bambae yu gat ol fasin ya taem yu mared tu. I no isi blong luk ol fasin blong yumi wan olsem we ol narafala oli luk. Taswe, i gud we yu askem papa no mama blong yu, no wan fren we yu trastem hem, blong talem stret ol slak fasin blong yu mo givim advaes. Sipos yu luksave se yu mas jenisim sam fasin, i gud yu traehad blong jenisim olgeta bifo we yu mared.
8-10. ?Baebol i givim wanem advaes blong givhan long wan man no woman blong rere from mared?
8 Baebol i pulum yumi blong letem tabu speret blong God i wok long laef blong yumi. Olsem nao, yumi save gat ol fasin olsem ‘lav, glad, pis, longfala tingting, kaen fasin, gudfala fasin, bilif, kwaet fasin, mo fasin blong bos long tingting.’ Mo tu, Baebol i talem long yumi blong “kam olsem nyufala man, from paoa we i stap wok long tingting blong [yumi],” mo blong “putum nyufala fasin blong laef we God i wokem olsem we hem i wantem. Fasin ya i kamaot long trufala stret fasin mo fasin blong obei long hem oltaem.” (Galesia 5:22, 23; Efesas 4:23, 24, NW) Sipos yu folem advaes ya bifo we yu mared, i olsem we yu stap putum mane long bang. Bambae samting ya i givhan bigwan long yu taem yu mared.
9 Eksampel, sipos yu yu wan woman, yu mas tingbaot moa ol ‘fasin we oli stap haed long hat’ blong yu, i bitim we yu flasem fes mo bodi blong yu. (1 Pita 3:3, 4) Tingting daon mo stret tingting bambae oli givhan long yu blong gat waes. Hemia nao trufala “fasin naes.” (Proveb 4:9; 31:10, 30; 1 Timote 2:9, 10) Sipos yu yu wan man, yu mas lanem blong soem kaen fasin mo respek long ol woman. (1 Timote 5:1, 2) Taem yu stap lanem blong mekem ol disisen mo blong karem ol hevi wok, yu mas lanem tu blong no flas be blong gat tingting daon. Sipos yu yu strong tumas long waef blong yu, bambae yu gat trabol long mared blong yu.—Proveb 29:23; Maeka 6:8; Efesas 5:28, 29.
10 I no isi blong jenisim tingting mo fasin blong yumi. Be olgeta Kristin oli mas traehad blong mekem samting ya. Olsem nao, bambae yu kam wan gudfala hasban no waef.
OL FASIN WE YU WANTEM SE HASBAN NO WAEF BLONG YU I MAS GAT
11, 12. ?Olsem wanem man mo woman i save faenemaot sipos tufala i save joengud?
11 ?Ol man oli folem wanem fasin long ples blong yu? ?Olgeta wanwan oli stap jusum waef no hasban blong olgeta? Sipos yes, ?bambae yu mekem wanem taem yu faenem wan boe no gel we yu laekem hem? Fastaem, i gud blong tingting long kwestin ya se: ‘?Mi mi rili wantem mared?’ I nogud blong pleplei wetem filing blong narafala, mo i nogud blong mekem hem i tingting strong long samting we i no save kamtru. (Proveb 13:12) Ale, tingbaot se: ‘?Mi mi naf blong mared?’ Sipos yu ansa yes long tufala kwestin ya, nekiswan samting we yu mas mekem i dipen bigwan long kastom blong ples blong yu. Long sam kantri, afta we yu lukluk blong smoltaem ol fasin blong wan we yu wantem mared wetem hem, maet yu go toktok wetem hem mo talem long hem se yu wantem fren moa wetem hem. Sipos hem i no wantem, yu no mas fosem hem gogo hem i harem nogud. Tingbaot se, hem tu i gat raet blong jusum samting we hem i wantem. Be, sipos hem i talem ‘yes,’ yu save mekem plan nao blong joen wetem hem mo mekem ol gudfala wok tugeta. Taem ya we yu spenem wetem hem bambae i givim jans long yu blong luk sipos i waes blong mared wetem hem, no nogat.a Ale, ?bambae yu wantem luk wanem fasin long hem?
12 Blong ansarem kwestin ya, tingbaot tufala samting we man i save yusum blong plei myusek, maet wan piano mo wan gita. Sipos saon blong tufala wanwan i stret, eniwan long tufala i save mekem naesfala myusek. ?Be, wanem i save hapen sipos yumi plei tufala tugeta? Naoia, yumi mas jenisim saon blong tufala, blong mekem se tufala i joengud. Samting ya i sem mak long yu mo hemia we yu wantem mared wetem hem. Maet yutufala wanwan i wok had finis blong “jenisim” ol fasin blong yutufala. Be kwestin i stap se: ?Fasin blong yu i laenap wetem fasin blong narafala ya? Wan narafala rod blong talem, hemia se, ?yutufala i save joengud?
13. ?From wanem i no waes nating blong fren wetem man no woman we i no gat strong bilif olsem yu?
13 I impoten se yutufala i gat semfala bilif mo folem ol semfala rul. Aposol Pol i raetem se: ‘Yu no mas karem yok wetem hemia we i no gat bilif, from we hem i no sem mak long yu.’ (2 Korin 6:14; 1 Korin 7:39) Sipos yu mared long wan we i no gat strong bilif long God olsem yu yu gat, bambae yutufala i no save agri long plante samting. Be sipos yutufala tugeta i wosip long Jeova God, hemia i olsem wan nambawan strongfala faondesen blong joengud. Jeova i wantem se yu yu glad mo joengud fulwan wetem hemia we yu mared long hem. Hem i wantem se lav i fasemgud yu long Hem mo long hasban no waef blong yu, olsem wan rop we i fasem yutrifala wanples.—Eklesiastis 4:12.
14, 15. ?Sipos tufala i folem semfala bilif, samting ya nomo i naf blong joengud long mared? Eksplenem.
14 I tru, sipos yutufala tugeta i wosip long God, hemia nao bigfala samting we bambae i mekem yutufala i joengud. Be i gat sam narafala samting yet. Blong joengud wetem hemia we bambae i kam hasban no waef blong yu, yutufala i mas gat ol semfala plan blong fyuja. ?Wanem ol plan blong yutufala? Eksampel, ?yutufala i wantem gat pikinini? ?Wanem ol samting long laef we yutufala i ting se oli moa impoten?b (Matyu 6:33) Long wan gudfala mared, hasban mo waef i frengud, mo tufala i haremgud blong stap wanples. (Proveb 17:17) Blong gat fasin olsemia, ol samting we yutufala i laekem oli mas sem mak. I had blong frengud wetem wan we i no laekem ol samting we yu yu laekem. I moa had blong gat wan gudfala mared, taem i olsem. Oraet, be sipos hemia we bambae i kam hasban no waef blong yu i laekem blong mekem sam samting we yu yu no laekem blong mekem, olsem wokbaot long bus, ?hemia i minim se yutufala i no mas mared? No gat. Ating i gat plante narafala samting we oli moa impoten, we yutufala evriwan i laekem blong mekem. Mo tu, sipos yu joen wetem hem blong mekem sam samting we hem i laekem blong mekem, bambae yu mekem hem i glad.—Ol Wok 20:35.
15 Yes, i no se yutufala i mas sem mak long evri samting blong stapgud wanples afta mared, no gat. Bigfala samting, hemia se yutufala wanwan i mas rere blong jenisim fasin blong yutufala blong mekem i laenap wetem narawan. Bitim we yu askem se: “?Mitufala i agri long evri samting?,” i moa gud blong askem se: “?Wanem i stap hapen taem mitufala i no agri long wan samting? ?Mitufala i save tokbaot bisnes ya long kwaet fasin, we mitufala i gat respek mo ona long mitufala? no ?Ol storeyan ya blong mitufala oli kam ol bigfala rao?” (Efesas 4:29, 31) Sipos yu wantem mared, yu mas lukaotgud se man no woman we yu laekem hem, i no flas, mo tingting blong hem i no antap tumas. Hem i mas rere blong jenisim tingting blong hem samtaem, mo hem i no mas toktok mo mekem plan oltaem blong kasem samting we hem nomo i wantem.
FAENEMAOT BIFO WE YU MARED
16, 17. ?Wanem sam fasin we maet yu wantem luk long man no woman we bambae yu mared wetem?
16 Long Kristin kongregesen,c samfala oli gat spesel wok. Blong kasem ol wok ya, kongregesen i mas ‘traem olgeta fastaem.’ (1 Timote 3:10) Yu tu, yu save folem rul ya. Eksampel, maet woman i askem se: “?Ol narafala oli tingting olsem wanem long fasin blong man ya? ?Hu ya ol fren blong hem? ?Hem i stap soem se hem i save bos long tingting blong hem? ?Hem i mekem wanem fasin long ol olfala? ?Olsem wanem long famle blong hem? ?Hem i joengud wetem olgeta? ?Wanem tingting blong hem long saed blong mane? ?Hem i dring tumas alkol? ?Hem i save kam kros kwik, mo i save kilim narafala? ?Hem i gat wanem wok long kongregesen, mo hem i stap mekemgud wok ya? ?Mi save gat bigfala respek long hem?”—Levitikas 19:32; Proveb 22:29; 31:23; Efesas 5:3-5, 33; 1 Timote 5:8; 6:10; Taetas 2:6, 7.
17 Maet man i save askem se: “?Woman ya i stap soem se hem i laekem mo respektem God? ?Hem i naf blong mekem ol wok long haos? ?Bambae famle blong hem i askem wanem long mitufala? ?Hem i gat waes fasin, i stap wok strong, mo i no westem mane? ?Wanem samting hem i laekem blong tokbaot? ?Hem i rili tingbaot ol narafala, no hem i tingbaot hem wan nomo? ?Hem i pusum nus blong hem long bisnes blong narafala? ?Mi save trastem hem? ?Hem i rere blong obei long mi olsem hed blong famle, no hem i wan stronghed, we maet i rebel stret?”—Proveb 31:10-31; Luk 6:45; Efesas 5:22, 23; 1 Timote 5:13; 1 Pita 4:15.
18. ?Sipos yu luk sam smol slak fasin long hemia we yu stap fren wetem, yu mas tingbaot wanem samting?
18 Yu no mas fogetem se yu stap askem ol kwestin ya long saed blong wan pikinini blong Adam, we i gat sin. Hem i no wan man no woman we i stretgud long evri fasin, olsem ol store buk blong lav oli tokbaot. Yumi evriwan i gat sam slak fasin. Yutufala i mas rere blong fogetem sam slak fasin—blong yutufala evriwan. (Rom 3:23; Jemes 3:2) Mo tu, taem yu luk wan slak fasin long boefren no gelfren blong yu, hemia wan jans blong yutufala i gruap moa long tingting blong yutufala. Eksampel, maet yutufala i rao taem yutufala i stap fren yet. Nao tingbaot: Ol man mo woman we oli laeklaekem olgeta tumas mo oli respektem olgeta bigwan, sam samtaem olgeta tu oli no agri long wan samting. (Skelem wetem Jenesis 30:2; Ol Wok 15:39.) Maet yutufala i nidim nomo blong ‘holemtaet kros blong yutufala,’ mo lanem olsem wanem blong stretem ol problem long pis. (Proveb 25:28) ?Man no woman we bambae yu mared wetem hem, i soem se hem i wantem kamgud moa? ?Yu tu yu stap soemaot se yu wantem kamgud moa? ?Yu yu nidim blong lanem blong no harem nogud long evri smosmol samting, mo blong no kam kros kwik? (Eklesiastis 7:9) Sipos yutufala i lanem blong stretem ol problem long gudfala fasin, yutufala i stat nao blong wokem fasin blong talemaot ol trufala filing blong yutufala mo toktokgud tugeta. Fasin ya bambae i impoten tumas long mared blong yutufala.—Kolosi 3:13.
19. ?Wanem rod we i waes blong folem sipos i gat ol bigfala problem oli kamaot bifo long mared?
19 ?Be, ?olsem wanem sipos tingting blong yu i trabol tumas from plante bigfala problem long fasin fren blong yutufala? Yu mas tingtinggud long ol problem olsem. Nating se filing blong lav we yu gat long narafala i strong tumas, mo yu wantem tumas blong mared, yu no mas satem ae blong yu long ol bigfala problem. (Proveb 22:3; Eklesiastis 2:14) Sipos yu luk sam bigfala poen long man no woman we yu fren wetem hem, i moa waes blong no gohed blong fren tugeta, mo blong no mared wetem hem.
FREN TUGETA LONG KLIN FASIN
20. ?Olsem wanem man mo woman i save fren tugeta long klin fasin?
20 ?Olsem wanem yutufala i save fren tugeta long klin fasin? Faswan samting, hemia blong mekem sua se yutufala i folem ol gudfala fasin. ?Wanem tingting blong ol man long ples blong yu? ?Oli ting se i oraet nomo we boefren mo gelfren i holholem han, kiskis, no putum han i goraon long tufala? Nating se oli agri long ol fasin ya blong soem lav, yutufala i gat raet blong mekem ol fasin ya nomo afta we yutufala i mekem disisen blong mared. Yutufala i mas lukaotgud se ol fasin blong soem lav bifo long mared, oli no pulum yutufala blong mekem ol doti fasin, mo blong slip wanples. (Efesas 4:18, 19; Skelem wetem Sing blong Solomon 1:2; 2:6; 8:5, 9, 10.) Hat blong yu i save trikim yu. Taswe, i waes blong no stap yutufala nomo long wan haos, wan rum, wan trak we i stop samples, no long eni ples we i save pulum yutufala blong mekem nogud. (Jeremaea 17:9) Taem yutufala i fren tugeta long klin fasin, yutufala i pruvum se yutufala i save bos long ol filing blong yutufala, mo se wanwan long yutufala i tingbaot narawan fastaem, i no tingbaot samting we hem nomo i wantem. Samting we i moa impoten se, yutufala i mekem Jeova God i glad taem yutufala i fren tugeta long klin fasin. Hem nao i givim loa long ol man blong hem blong no mekem ol doti fasin, mo blong no slip tugeta bifo long mared.—Galesia 5:19-21.
21. ?Blong fren tugeta long klin fasin, wanem ol samting we tufala i save tokbaot tugeta long trufala fasin?
21 Namba tu samting blong frengud tugeta long klin fasin, hemia se yutufala i mas tok tru long yutufala. Taem yutufala i stat mekem plan blong mared, i gat sam samting we yutufala i mas tokbaot long klia fasin. ?Afta long mared, bambae yutufala i stap weples? ?Bambae yutufala evriwan i wok blong winim mane? ?Yutufala i wantem gat pikinini? Mo tu, i stret nomo blong talemaot eni samting we i save mekem trabol i kamaot long mared, olsem eni samting we i bin hapen long ol yia we oli pas finis. Maet yu gat sam bigfala kaon we yu mas pem, no sam kontrak no promes we yu mas holem, no wan problem long saed blong helt, olsem wan bigfala sik no trabol long bodi blong yu. Plante man we oli gat HIV (jem we i save givim AIDS), oli no luk wan saen blong soem se oli gat sik ya. Taswe, wan man no woman we i bin slip olbaot no yusum drag bifo, boefren no gelfren blong hem no papa mama blong tufala, oli gat raet blong askem long hem blong pas long hospital blong oli testem blad blong hem. Sipos tes ya i soem se hem i gat jem blong AIDS, hem i no mas fosem boefren no gelfren blong hem blong gohed blong fren wetem hem. Yes, i gud sipos olgeta we oli bin mekem ol rabis fasin long laef blong olgeta bifo, oli testem blad blong olgeta from AIDS bifo we oli stat blong fren wetem narafala.
TINGBAOT AFTA LONG DEI BLONG MARED
22, 23. (a) ?Olsem wanem tufala i save bitim mak taem tufala i stap mekem plan blong lafet blong mared? (b) ?Wanem stret tingting we tufala i mas gat long saed blong dei blong mared mo mared blong tufala biaen?
22 Long ol laswan manis bifo we yutufala i mared, maet yutufala i bisi tumas blong mekemrere ol samting blong lafet blong mared. Yutufala i save blokem plante wari sipos yutufala i mekem wan lafet we i no bigwan tumas. Maet ol famle mo fren oli wantem wan bigfala lafet. Be biaen, maet yutufala mo famle blong yutufala i taed tumas mo sot long mane tu. I no rong blong folem sam kastom long ples blong yu. Be sipos yu strong blong folem olgeta kastom mo yu traem mekem wan lafet we i winim ol narafala lafet bifo, lafet ya nao i save kam bigfala samting mo mared bambae i lusum mining blong hem. Mo tu, samting ya i save spolem glad we yutufala i mas gat long dei ya. I tru se man we bambae i mared i mas tingbaot samting we ol narafala oli wantem tu. Be hem nao i mas mekem laswan disisen long wanem we bambae oli mekem long lafet blong mared.—Jon 2:9.
23 Tingbaot se lafet ya i blong wan dei nomo. Be mared blong yu bambae i stap go kasem we yu yu ded. Yu no mas tingting tumas long ol samting we bambae yu mekem long dei blong mared. I moagud blong lukluk i go long Jeova God blong lidim yutufala blong mekem plan blong laef blong yutufala afta long mared. Olsem nao, bambae yu reregud from wan nambawan mared.
[Ol Futnot]
a Long Kristin kongregesen tu, i gat samfala we oli hafhaf nomo long saed blong speret, nating se oli stap mekem sam Kristin wok. Oli no mekem wok blong God wetem fulhat blong olgeta, be oli letem ol tingting mo fasin blong wol i pulum olgeta.—Jon 17:16; Jemes 4:4.
b Advaes ya i blong ol kantri we ol Kristin oli luk se i stret nomo blong wokbaot wetem hemia we oli wantem mared wetem hem.
c Wan grup blong man we oli joen wanples blong wosip.
?OLSEM WANEM OL RUL YA BLONG BAEBOL OLI SAVE GIVHAN . . . LONG YU BLONG MEKEMRERE FROM WAN GUDFALA MARED?
Hasban mo waef i mas mekem promes blong mared wetem fulhat blong tufala.—Jenesis 2:24.
Ol fasin we oli stap haed long hat oli moa impoten i bitim naes fes mo bodi.—1 Pita 3:3, 4.
“Yu no mas karem yok wetem wan man we i no gat bilif.”—2 Korin 6:14, NW.
Ol man we oli mekem rabis fasin long saed blong seks, oli stap longwe long God.—Efesas 4:18, 19.
[Bokis blong pija long pej 17]
OL KASTOM MO BAEBOL
Praes blong pem woman no man: Long sam kantri, famle blong man i mas givim mane long famle blong woman. Long sam narafala kantri, famle blong woman i mas givim mane long famle blong man. Maet ol kastom ya oli no rong sipos oli folem loa. (Rom 13:1) Nating se kastom i olsem wanem, famle we i askem mane i mas blokem griri fasin. Oli no mas putum wan praes we i antap tumas no askem plante tumas samting. (Proveb 20:21; 1 Korin 6:10) Mo tu, fasin blong pem woman i no mas pulum man blong ting se woman i olsem wan samting we hem i pem long stoa nomo. Mo tu, hem i no mas ting se i nidim blong givim mane nomo long waef blong hem mo long famle blong waef blong hem.
Mared wetem plante woman wantaem: Long sam kantri, man i gat raet blong mared wetem plante woman wantaem. Ale, man ya i kam olsem wan bigfala masta, i no olsem wan hasban mo papa. Mo tu, ol wanwan waef blong hem oli save gat fasin blong traem winim ol narawan. Baebol i talem se wan Kristin i save stap hem wan we i no mared, no i save gat wan waef nomo.—1 Korin 7:2.
Stap wanples bifo mared: Plante man mo woman oli talem se, i gud blong stap tugeta bifo long mared blong luk sipos oli save joengud. Be, taem oli folem fasin ya, oli no save pruvum wan bigfala impoten samting long saed blong mared—hemia strong promes we oli mekem. Fasin blong mared nomo i save mekem evriwan—hasban, waef, mo ol pikinini tu—oli harem se oli stap sef mo oli no fraet. I no gat wan narafala rod bakegen. Long tingting blong Jeova God, taem man mo woman i stap wanples bifo mared, tufala i stap mekem nogud long saed blong seks.—1 Korin 6:18; Hibrus 13:4.
[Tok Blong Pija Long Pej 19]
Taem yu no mared yet, traehad blong kasem ol fasin, tingting, mo save, we bambae oli givhan long mared blong yu biaen