Poen 22
Eksplenem Olsem Wanem Vas i Laenap Wetem Storian
TAEM yumi tijim ol man, i no naf blong ridim ol vas blong Baebol nomo. Aposol Pol i raetem leta i go long fren blong hem Timoti, se: “Yu mas traehad long evri rod, blong yu kam prapa man blong wok we God i stap harem gud long yu we long fes blong hem, yu no gat sem long wok blong yu. Yu yu mas kam wan man we yu stap tijim ol man long trutok blong God long fasin we i stret gud.”—2 Tim. 2:15.
Taswe, ol tok we yu talem blong eksplenem ol vas, i mas stret wetem ol tijing blong Baebol. Yu mas tingbaot olgeta haf blong stori we vas ya i stap long hem. I nogud yu jusumaot sam tok nomo, nao yu ademap prapa tingting blong yu. Jehova i yusum profet Jeremaea blong i givim woning agens long ol profet we oli talem se oli stap talemaot ol tok blong Jehova, be oli talemaot ol samting we “oli kamaot long hed blong olgeta nomo.” (Jer. 23:16) Aposol Pol i givim woning long ol Kristin tu, se oli no mas miksimap ol waes blong wol wetem Tok blong God. Hem i talem se: ‘Yumi lego finis ol fasin blong haed, mo blong sem. Yumi no save mekem ol giaman fasin, mo yumi no save tanem tok blong God i kam narafala.’ Long taem bifo, sam man blong salem waen oli mekem wan giaman fasin blong kasem moa mane. Oli miksimap waen blong olgeta wetem wota, nao oli salem blong winim plante moa mane. Yumi no mas miksimap Tok blong God wetem ol waes blong wol, nao yumi mekem i kam narafala. Pol i talem se: ‘Yumi no olsem plante narafala man we oli stap yusum tok blong God olsem rod blong winim mane blong olgeta, nogat. God i putumap yumi, mo from samting ya, oltaem yumi stanap long fes blong hem, mo yumi stap talemaot ol trutok nomo, from we yumi man blong wok blong Kraes.’—2 Kor. 2:17; 4:2.
Maet yu yusum wan vas blong soemaot tingting blong God long wan samting. Baebol i fulap long ol tingting blong God we oli save lidim yumi long laef blong yumi. (2 Tim. 3:16, 17) Be yu mas meksua se tingting ya blong God i stret long samting we yu wantem soemaot. Yu no mas yusum wan vas long fasin we i no stret, mo yu no mas twistim smol blong mekem i laenap wetem samting we yu yu wantem talem. (Sam 91:11, 12; Mat. 4:5, 6) Ol tok we yu talem blong eksplenem vas ya i mas stret long stamba tingting blong Jehova, mo long olgeta haf blong Tok blong God.
Mo tu, taem yu “tijim ol man long trutok blong God long fasin we i stret gud,” yu kasem save long bigfala tingting we i stap biaen long ol tok blong Baebol. Baebol i no wan “nalnal” we yu yusum blong mekem ol man oli fraet. Ol tija we oli agensem Jisas Kraes oli talemaot ol tok blong Baebol. Be oli no wantem save long ol bigfala fasin we God i wantem man blong folem, olsem stret fasin, sore, mo fasin blong holem promes. (Mat. 22:23, 24; 23:23, 24) Taem Jisas i tijim ol man, hem i folem fasin blong Papa blong hem. Jisas i strong blong leftemap trutok, mo i lavem ol man we hem i tijim olgeta. Yu mas traehad blong folem fasin blong hem.—Mat. 11:28.
Taem yu ridim wan vas blong pruvum wan poen, ?wanem bambae i givhan long yu blong save sipos yu stap yusum vas ya long stret rod? Yu mas ridim Baebol oltaem, samting ya bambae i givhan long yu. Mo tu, yu mas luksave se Jehova i stap yusum grup blong ol Kristin we tabu spirit i makemaot olgeta, hemia ‘slef we i stret mo waes,’ blong givim save long ol man blong hem. (Mat. 24:45, NW) Sipos yumi wanwan i stadi, mo yumi go long ol miting blong kongregesen mo yumi givim ansa, bambae yumi kasem ol gudfala tijing we slef we i stret mo waes i stap givim.
I gud yu ridim buk ya Reasoning From the Scriptures long Franis no Inglis, no smol buk ya Statem Wan Storian Long Baebol Mo Gohed Long Hem. Yu mas lanem blong yusum gud tufala buk ya. Bambae tufala i givhan long yu blong yu save stret rod blong yusum plante handred vas we yumi stap soemaot long ol man long wok blong prij. Sipos yu wantem yusum wan vas we yu no save gud, yu no mas mekem olsem se yu save finis mining blong vas ya, be yu mas lukaot moa save long hem. Olsem nao, taem yu eksplenem vas ya, bambae yu tijim ol man long trutok long fasin we i stret gud.—Prov. 11:2.
Yu Soemaot Klia Olsem Wanem Vas i Laenap Wetem Storian. Taem yu stap tijim ol man, yu mas meksua se oli luksave klia olsem wanem ol vas we yu ridim oli joen wetem samting we yu stap tokbaot. Sipos yu askem kwestin blong lidim man i go long wan vas, hem i mas luksave olsem wanem vas ya i ansarem kwestin ya. Sipos yu yusum vas blong pruvum wan poen we yu stap tokbaot, man i mas kasem save olsem wanem vas ya i soemaot poen ya.
Plante taem i no naf blong ridim vas nomo, nating se yu talem strong ol stret tok long hem. Yu mas tingbaot se bighaf blong ol man oli no save gud Baebol. Taswe, taem oli ridim wan vas we oli neva ridim bifo, ating bambae oli no kasem poen we yu yu wantem soemaot. Yu mas soem haf blong vas ya we i stret long poen we yu stap tokbaot.
Klosap oltaem yu mas makemaot ol stamba wod we oli joen wetem poen ya. Wan isi rod, se yu talem bakegen ol wod ya. Sipos yu stap storian wetem wan man, yu save askem sam kwestin we bambae oli givhan long hem blong i luksave ol stamba wod ya. Samfala we oli givim tok long fored blong plante man, oli laekem moa blong talem sam narafala wod we oli gat sem mining olsem ol stamba wod ya. Sipos no, oli talem bakegen bigfala tingting insaed long vas. Be sipos yu yusum ol rod ya, yu mas lukaot se ol man oli no mestem poen, from we maet oli no luksave ol wod long vas we oli stret long poen we yu yu stap tokbaot.
Taem yu makemaot ol stamba wod, yu openem rod blong nekis samting we yu wantem talem. Naoia yu mas gohed. ?Olsem wanem? ?Ol tok we yu talem blong lidim man i go long vas, i soemaot klia from wanem yu yusum vas ya? Sipos yes, taem yu ridim vas finis, yu mas soemaot olsem wanem ol wod we yu makemaot long vas ya, oli joen wetem poen we yu bin talem blong lidim hem i go long vas ya. Yu mas talemaot samting ya klia nomo. Bifo we yu ridim vas ya, maet yu no talem klia wanem samting we vas ya i soemaot. Sipos yu mekem olsem, biaen yu mas talem klia.
Ol Farisi oli askem wan kwestin long Jisas we oli ting se i strong, oli se: “?I stret long loa blong yumi blong man i mekem divos long woman blong hem, from we hem nomo i wantem, no i no stret olsem?” Jisas i talem ol tok blong Jenesis 2:24 blong ansa long kwestin ya. Be hem i makemaot wan haf blong vas ya nomo, nao i soemaot olsem wanem haf ya i laenap wetem poen we hem i stap tokbaot. Fastaem hem i talem se man mo woman tufala i kam “olsem wan bodi nomo.” Nao hem i talem se: “From we God i joenem tufala olsem, man i no mas brekem mared blong tufala.”—Mat. 19:3-6.
Taem yu eksplenem wan vas, ?toktok blong yu i mas longfala olsem wanem? Hemia i dipen long wanem kaen man we yu stap toktok long hem, mo i dipen tu long poen we yu stap tokbaot, se i impoten olsem wanem. I gud yu traem toktok oltaem long fasin we i isi blong man i kasem save, mo yu go stret long poen.
Yu Mekem Man i Tingting Gud Long Ol Tok Blong Baebol. Ol Wok 17:2, 3 (NW) i tokbaot wok blong prij we aposol Pol i mekem long taon ya Tesalonaeka. Vas ya i talem se Pol i ‘mekem ol man oli tingting gud long ol tok blong Baebol.’ Hemia wan fasin we olgeta man blong Jehova oli mas traehad blong lanem. Fastaem Pol i talem sam samting we oli hapen long laef blong Jisas, mo long wok blong prij we hem i mekem. Biaen hem i soemaot se Hibru haf blong Baebol i talemaot ol profet tok long saed ya. Nao hem i talem lastok blong hem we i gat paoa, se: “Jisas ya we mi mi stap talemaot long yufala, hem nao i Kraes.”
Taem Pol i raetem leta i go long ol Hibru Kristin, plante taem hem i yusum tok we i kamaot long Hibru haf blong Baebol. Taem hem i makemaot no i kliarem wan poen, plante taem hem i tokbaot wan wod no sam wod nomo long wan vas, mo biaen hem i soemaot from wanem ol wod ya oli impoten. (Hib. 12:26, 27) Olsem nao, long Hibrus japta 3, Pol i talem tok blong Ol Sam 95:7-11. Biaen hem i eksplenem tri haf nomo blong ol vas ya. Hem i tokbaot: (1) tingting no hat blong man (Hib. 3:8-12), (2) mining blong tok ya “Tede” (Hib. 3:7, 13-15; 4:6-11), mo (3) mining blong tok ya “oli no kasem spel ya” (Hib. 3:11, 18, 19; 4:1-11). I gud yu traem folem fasin ya blong Pol taem yu eksplenem olsem wanem ol vas oli stret long samting we yu stap tokbaot.
Long Luk 10:25-37, yumi luk samting we Jisas i mekem blong pulum man blong i tingting gud long ol tok blong Baebol. Wan man we i save gud Loa i askem long Jisas se: “Tija. ?Bambae mi mas mekem olsem wanem blong kasem laef ya we i no save finis?” Taem Jisas i ansa long man ya, hem i askem long hem blong talemaot tingting blong hem fastaem. Afta, Jisas i talem klia se i impoten blong mekem samting we Tok blong God i talem. Taem Jisas i luk se man ya i mestem poen, hem i eksplenem gud tok ya “ol man we oli stap raonabaot.” Hem i no talem stret hu olgeta ya, be hem i talem wan pijatok we i givhan long man ya blong i luksave stret ansa.
I klia se taem Jisas i ansa long ol kwestin, hem i no ridim nomo ol vas we oli givim wan klia ansa. Hem i eksplenem gud ol vas ya, mo i soemaot olsem wanem oli joen wetem poen we hem i stap tokbaot.
Taem Jisas i tokbaot laef bakegen long ol Sadusi we oli askem kwestin long hem, hem i talem wan haf blong Eksodas 3:6. Be hem i no stop long ples ya. Hem i mekem olgeta oli tingting gud long ol tok ya, blong soemaot klia se laef bakegen i joen wetem stamba tingting blong God.—Mak 12:24-27.
Sipos yu lanem blong yusum ol vas long stret rod, mo blong mekem man i tingting gud long Baebol, bambae samting ya i givhan bigwan long yu blong yu kam wan gudfala tija.