Strong Bodi Mo Glad Taem—?Olsem Wanem Yu Yu Save Faenem Olgeta?
LONGTAEM finis, man i luksave we strong bodi mo glad taem oli joen tugeta. Ol man oli luk man ya Hippocrates, olsem “papa blong ol dokta.” Hem i bin talem se: “Wan waesman i mas luksave se strong bodi i beswan blesing we man i save kasem.” Wan waesman blong Jemani, Arthur Schopenhauer, i talem se: “Man i wantem stap glad. Be hem i gat tu enemi blong hem, hemia: taem hem i harem i soa, mo taem hem i harem i taed long evri samting.”
Wan man, Norman Cousins, i raetem wan buk, (Anatomy of an Illness as Perceived by the Patient) mo hem i tokbaot wan samting we i hapen long hem. Hem i bin sik tumas, mo hem i save ded long sik ya. Be long taem ya, hem i wajem video plante mo hem i lukluk ol film we oli mekem man i laf. Biaen, hem i kamgud bakegen. Nao, hem i talem se i gat wan samting we i givhan bigwan long hem blong kamgud bakegen, hemia: hem i laf plante. Sam hae dokta, oli stadi gud long samting ya. Nao oli faenem se taem man i laf, bren blong hem i wokem wan kaen wora, nem blong hem endofins, we i go olbaot long bodi blong hem. Wora ya nao i save mekem i gud long bodi. Olsemia nao, yumi luksave se proveb ya i waes taem hem i talem se: “Wan hat we i glad, i mekem i gud long man, i olsem wan meresin.”—Proveb 17:22.
Be yet, ol stadi we man i mekem, oli soemaot se strong bodi nomo i no save mekem man i glad. Tru ya, plante man we oli gat strong bodi, oli no hapi. Wan man, Jonathan Freedman, i askem sam kwestin long bitim 100,000 man. Long ripot we hem i mekem, hem i faenemaot se bitim stret haf blong ol man ya, oli gat strong bodi, be oli no hapi.
Stampa Blong Kasem Strong Bodi Mo Glad Taem
?Nao, long weples yumi save faenem strong bodi mo glad taem tugeta? Plante handred yia bifo, wan man, Confucius, i talem wan gud tok, i se: “Wan gud gavman i karem gudfala frut taem hem i mekem olgeta we oli stap kolosap oli hapi, mo olgeta we oli stap longwe, hem i pulum olgeta i kam long hem.” I no longtaem tumas, wan haeman blong gavman, Thomas Jefferson, i tokbaot mak we gavman i mas kasem, se “mekem olgeta man we oli stap aninit long rul blong hem, oli glad lelebet.”
Ol man oli lukaot strong bodi mo glad taem. Be ol stadi oli soemaot se wan samting nomo i save mekem samting ya i kamtru: gavman.
Long taem bifo, kam kasem naoia, ol man oli bilif se gavman nomo i save mekem olgeta oli hapi. Hemia wan eksampel. Plante man oli save tok blong Yunaeted Stet Deklaresen blong Independens we i talem se: “Yumi bilif strong long ol trutok ya we oli stret nomo, se olgeta man oli sem mak nomo. God i givim sam raet long olgeta we narafala man i no save tekemaot long ol, olsem Laef, Fasin Fri mo Fasin blong Lukaot Glad Taem.” I gud blong makem se gavman ya i promes blong givim raet long ol sabjek blong hem blong lukaot glad taem nomo. Plante gavman oli stanemap gudfala plan blong mekem bodi blong ol sitisen blong olgeta oli kam gud moa. Be oli no naf blong mekem we bodi blong bighaf blong ol man i kam strong.
Be i gat wan gavman we i promes blong mekem moa. Hem i no promes blong letem ol man oli lukaot glad taem nomo, be i promes blong givim glad taem stret. Mo hem i no promes blong givim wan helt insurens nomo, be i promes blong mekem man i rili gat gudfala bodi. Wan gavman olsem i save mekem ol man oli harem gud long bodi mo tingting blong olgeta, olsem we oli wantem tumas. Ating yu yu glad from, no?
Be ating plante man tede oli ting se hemia wan drim nomo we i no save kamtru. Be wan buk i tokbaot gavman ya, mo i soemaot olsem wanem hem i stap wok. Buk ya i Baebol, mo gavman ya, hem i Kingdom blong God long han blong Mesaea.
Kingdom, No Gavman, Blong God
Baebol i tokbaot “kingdom blong God” plante taem. ?Be wanem mining blong tok ya? Wan diksonari (Webster’s New World Dictionary of the American Language) i talem se “kingdom” i “wan gavman no wan kantri we king no kwin, i rul long hem.” Olsem nao, Kingdom blong God i wan gavman, mo King Jisas Kraes, Pikinini blong God, i rulum gavman ya. God i makemaot hem blong mekem wok ya. ?Be gavman ya i impoten long plan blong God olsem wanem? Yumi save letem Jisas i ansa. Hem i talem se: “Yufala i mas gohed blong lukaot kingdom . . . fastaem. . . . Mo gud nyus ya blong kingdom, bambae oli talemaot long olgeta ples long wol we i gat man long hem . . . Mi mas talemaot gud nyus blong kingdom blong God long ol narafala taon tu, from we God i sanem mi blong mi mekem olsem. . . . Oli talemaot kingdom blong God olsem wan gud nyus. Mo i gat olkaen man oli strong tumas blong gohed, oli go long hem.”—Matyu 6:33, NW; 24:14, NW; Luk 4:43, NW; 16:16, NW.
Taem Baebol i storebaot laef blong Jisas, hem i yusum wod ya “kingdom” i bitim wan handred taem. Samtaem, hem i joenem Kingdom wetem strong bodi mo glad taem. Olsem nao, Matyu 9:35 i talem se: “Nao Jisas i stap wokbaot, i stap pas long ol taon mo velej, mo i stap tij insaed long ol haos blong prea blong olgeta. Hem i stap talemaot gud nyus ya [blong kingdom, NW]. Mo i stap mekem olgeta we oli gat sik mo olgeta we bodi blong olgeta i nogud, oli gud bakegen.” I tru se Jisas i mekem bodi blong man i gud bakegen, mo i joenem fasin ya wetem tijing blong hem long saed blong Kingdom. Be, yumi mas makem se hem i mekem plan fastaem blong prij mo tij. Biaen, hem i holem jans ya blong stretem ol sik tu. Ol man oli luk Jisas olsem wan “Tija,” be oli no talem “Man blong Stretem Sik.” (Matyu 26:18; Mak 14:14; Jon 1:38) Hem i no tingbaot fastaem blong mekem bodi blong man i kamgud bakegen, no blong lukaot gud long ol sikman. Oltaem, hem i tingbaot Kingdom fastaem. Be hem i givhan long ol sikman tu blong soemaot bigfala sore blong hem, mo blong soemaot se God i stap sapotem hem.
Jisas i mekem ol man oli kamgud bakegen blong soemaot se taem Kingdom blong God i rulum wol, bambae hem i mekem ol samting ya bakegen. Wan vison blong Revelesen 22:1, 2 i soemaot gud samting ya. Hem i talem se: “Nao enjel ya i soemaot wan bigfala reva long mi. Reva ya i stap ron, mo hem i wora blong laef. Hem i stap saen olsem glas, mo i stap kamaot long bigfala jea ya we God i stap sidaon long hem, wetem Smol Sipsip blong hem. Wora ya i ron, i pas long medel blong rod blong bigfala taon ya. Mo long tufala saed blong hem, i gat ol tri blong laef, we oli stap karem frut blong olgeta twelef taem long wan yia, wan taem long wan manis. Mo lif blong ol tri ya oli blong tekemaot sik blong ol man blong ol kantri long wol.”
?Be long weples bambae yumi save harem gud olsem? ?Long wol ya? Maet yu yu ting se samting ya i gud tumas, be i no save hapen long wol ya. Be, yu save rimemba wan prea we Jisas i mekem. Ating yu tu yu stap talem prea ya. Hem i talem se: “Yu mekem kingdom blong yu i kam. Yu mekem ol samting we yu yu wantem oli kamaot long wol, olsem we oli kamaot finis long heven.”—Matyu 6:10, NW.
Yes, bambae ol man oli save gat strong bodi mo oli save stap glad nomo. Hop ya i tru mo i sua. Samting ya bambae i kamtru aninit long Kingdom blong God. Be, wan kwestin i stap yet.
?Yumi Save Gat Strong Bodi Mo Stap Glad Naoia?
Tede, sipos yumi folem ol loa blong Baebol, bodi blong yumi i save kam moa strong mo yumi save moa hapi. Plante taem finis, magasin ya i talem se olgeta we oli obei long Baebol evri dei, oli no mekem nogud wetem woman, oli no smok, oli no drink alkol bitim mak, mo oli no kakae drag. From we oli obei long ol loa ya, oli no kasem ol sik we man i save kasem taem hem i mekem nogud. Mo tu, laef blong olgeta i moa kwaet, mo oli joen gud moa wetem famle blong ol mo ol narafala man.
Ating man i gat strong bodi naoia. Be olsem yumi luk finis, hemia i no min se bambae hem i hapi blong olwe. No gat. ?Olsem wanem nao sipos yu tu, yu traem faenem rod blong kam moa hapi? ?Yu mas mekem wanem?
Long sem ripot we yumi tokbaot bifo, Jonathan Freedman i tingting dip long kwestin ya. Hem i stadi long sam samting we i save mekem man i hapi, olsem “Lav mo Seks,” “Yangfala mo Olfala,” “Pei mo Edukesen,” mo tu “Taon mo Bus.” Hem i faenem we ol samting ya oli no naf tumas blong mekem man i glad. Olsem nao, hem i tokbaot ol man we oli rij, be stil oli no hapi. Biaen, hem i talem se: “Mifala i luksave se pei no edukesen, oli no bigfala samting blong mekem man i glad. Mifala i sek long samting ya.”
Las tok ya blong hem i sem mak long tok blong wan waesman we i raetem Baebol, hemia aposol Pol. Hem i talem se: “Mi mi lanem finis, se long wanem rod we mi stap long hem, be mi save stap gud nomo.” (Filipae 4:11) Rimemba tok blong Jisas tu. Hem i talem se: “Yufala i lukaot gud. Yufala i mas blokem olgeta fasin ya we yufala i wantem samting blong narafala man. Maet man i gat plante samting blong hem, be stampa blong prapa laef blong man i no stap long ol samting ya.”—Luk 12:15.
Tija Freedman i talem se: “Mifala i faenem se plante man we oli gat evri samting, oli no hapi. Mifala i luksave se oli no faenem wan mining long laef blong ol, mo wan samting blong lidim olgeta long laef.” Hem i ademap tok ya, i se: “Mi fraet smol blong talem tok ya, be i klia we ol samting blong speret oli mekem man i harem gud moa long ol samting we oli kamtru long laef blong hem. Be sipos man i no tingbaot ol samting blong speret, i olsem we posen i stap long laef blong hem, mo hem i no save harem gud tumas long wan samting.”
Long taem blong yumi, yumi luksave se ol tok ya oli tru. Lukluk raonabaot long yu. Yu yu save luk we sam man oli gat mane, sam narafala, no gat. Bighaf blong olgeta oli traem blong stap glad, be no gat. Sam narafala oli no moa lukaot glad taem nao, ale oli stap kwaet, be oli harem nogud nomo long tingting blong ol. Be plante man oli traem faenem glad taem yet, nao oli ronem plante samting long laef blong olgeta, we neva oli save kasem. Sam man oli mared blong faenem glad taem, be long semtaem, narafala man i divos blong faenem glad taem. Sam oli wok strong, i bitim mak. Be sam narafala, oli lego wok blong olgeta blong go spel longtaem, mo blong spenem tumas mane. Evriwan oli lukaot sem samting nomo. Oli wantem strong bodi mo glad taem. ?Olsem wanem nao? ?Oli faenem? ?Mo yu, yu faenem?
Yu Save Gat Strong Bodi Mo Glad Taem
Tru ya, yu yu save gat wan gudfala bodi mo yu yu save faenem glad taem naoia. ?Olsem wanem?
Yumi waes sipos yumi traem lukaot gud long bodi blong yumi. Be yumi no mas bitim mak long saed ya. Blong mekem olsem, yu yu save folem ol advaes blong Baebol. Hem i save halpem yu blong gat wan tingting we i stret long saed blong bodi. Olsem nao, yumi mas agri se yumi no stret olgeta. From samting ya, sik i save kasem yumi. Sipos samting ya i hapen, bambae yumi no mas harem nogud tumas. Be yumi mas traehad blong holem gudfala tingting. Yumi mas tingbaot promes ya se long nyufala wol we i kam, bambae bodi blong ol man oli save kam stret olgeta.
Blong luk sipos yu yu hapi naoia, yu yu save askem ol kwestin ya long yu wan: 1. ?Mi mi rili stap bos long prapa laef blong mi? 2. ?Pis i stap long tingting blong mi, mo mi stap long pis wetem ol man raonabaot long mi? 3. ?Taem mi skelem ol samting we mi mekem long laef blong mi wetem ol samting we Baebol i talem blong mekem, mi mi harem gud lelebet long ol samting ya? 4. ?Famle blong mi mo mi, mifala i glad blong mekem wok blong God?
Olsem nao, yu mas jus. Ating yu gat strong bodi finis. Be yu save hapi tu. Yu mas putum sam mak we yu wantem kasem long saed blong speret, mo wok blong kasem olgeta. Yu mas rimemba tok blong Jisas, we i talem se: “From we long ples ya we ol gudgudfala samting blong yu i stap, be tingting blong yu tu bambae i stap oltaem long ples ya.” (Matyu 6:21) Mo Baebol i givim wan risen long yumi blong wet long wanem bambae i hapen long fyuja. Yes, bambae stret rul blong Kingdom blong Jisas i mekem olgeta man oli gat nambawan bodi mo oli glad bigwan. Long taem ya nao, bambae yu tu yu save gat nambawan bodi mo yu save glad olgeta.
[Tok Blong Pija Long Pej 7]
Bambae ol man oli save harem gud olgeta. Ol hapi man oli glad blong talemaot hop ya long ol narafala man