Triniti—?Baebol i Tijim?
“Bilif blong Katolik i olsemia, se yumi wosip long wan God insaed long Triniti mo Triniti insaed long fasin Joen Tugeta. . . . Taswe Papa hem i God, Pikinini hem i God, mo Tabu Speret hem i God. Mo nating se i olsem, olgeta ya oli no Tri God, be Wan God.”
ATHANASIAN Creed i talem ol tok ya blong tokbaot stampa bilif blong Krisendom—hemia Triniti.a Sipos yu yu wan memba blong jyos, Katolik no Protestan, maet oli talem long yu se hemia tijing we i impoten moa long ol narafala tijing we yu mas bilif long hem. ?Be yu yu save eksplenem bilif ya? Sam long ol man long Krisendom we oli gat gudfala save oli talemaot se oli no kasem save long Triniti ya.
?Be, from wanem oli bilivim? ?Hem i from Baebol i tijim? John Robinson we bifo hem i bisop blong Anglikan, i givim wan gudfala ansa long kwestin ya insaed long buk ya blong hem, Honest to God we plante man oli laekem. Hem i raetem se:
“Insaed long bigfala prijing mo tijing ya, hem i givim wan defren tingting olgeta long saed blong Kraes, samting we i no stap long Nyutestaman. Hem i talem nomo se Jisas hem i God, long wan fasin we ol tok ya ‘Kraes’ mo ‘God’ oli save jenis, olsem God i save tekem ples blong Kraes mo Kraes i save tekem ples blong God. Be yu no save faenem se Baebol i yusum ol tok ya olsem. Nyutestaman i talem se Jisas hem i Waes Tok blong God, hem i talem se God i stap insaed long Kraes, hem i talem se Jisas hem i Pikinini blong God; be hem i no talem stret se Jisas hem i God.”
John Robinson hem i wan man blong agens insaed long Anglikan Jyos. Nating se i olsem, ?hem i talem tru se i no gat tok long “Nyutestaman” we i talem “stret se Jisas hem i God”?
Samting We Baebol i Talem
Sam man oli save ansa long kwestin ya wetem vas ya we i statem Gospel blong Jon se: “Fastaem, bifo olgeta, taem we wol ya i no stap yet, i gat wan i stap we nem blong hem, Waes Tok blong God. Waes Tok ya, hem i stap wetem God, mo Waes Tok ya hem i God.” (Jon 1:1, King James Version) ?Samting ya i agensem tok blong Anglikan bisop ya? No gat. Olsem John Robinson i save, sam man blong transletem tok tede oli no agri wetem fasin we King James Version i transletem vas ya. ?From wanem? From we tok ya “Waes Tok ya hem i God” long Grik lanwis, wod we oli tanem i kam “God” i no gat wan stret tok olsem “ya.” Long fashaf blong vas ya “Waes tok ya, hem i stap wetem God,” wod ya we oli tanem i kam “God” hem i go stret long wan samting, i min se, hem i gat “ya” wetem. Samting ya i mekem se tufala wod ya [God] oli no gat sem mining.
Taswe, sam Baebol translesen, oli soem fasin blong hem long translesen blong olgeta. Eksampel, sam man oli transletem tok ya i kam “Waes Tok ya i god (divine).” (An American Translation, Schonfield) Moffatt i transletem i kam “Logos ya i god (divine).” Be, blong soem se tok ya “god (divine)” i no stret blong yusum long ples ya, John Robinson mo man Engglan ya Sir Frederick Kenyon we i stap jekem ol mining blong ol vas, tufala i poenemaot se sipos hemia nao wanem Jon i wantem talem, bambae hem i save yusum Grik tok ya theiʹos we i stret long “god (divine).” New World Translation, we i gat stret tingting long wod ya “God” se i no go stret long wan samting, i soem fasin blong hem tu olsem fultoktok long Grik lanwis i soem mo i yusum fasin blong Engglis: “Waes Tok ya hem i wan god.”
Profesa C. H. Dodd, daerekta blong New English Bible projek, i tokbaot samting ya se: “Wan gudfala translesen . . . bambae i samting olsem, ‘Waes Tok ya hem i wan god’. Folem fasin blong transletem ol tok wanwan, hemia wan nambawan rod blong tanem.” Be, The New English Bible i no tanem vas ya olsem. I defren, Jon 1:1 long Baebol ya i rid olsem: “Fastaem, bifo olgeta, taem we wol ya i no stap yet, i gat wan we i stap we nem blong hem, Waes Tok blong God. Waes Tok ya, hem i stap wetem God, mo hem i stap long sem fasin olsem God i stap.” ?From wanem translesen komiti ya i no jusum ol tok ya we oli isi moa blong kasem save? Profesa Dodd i ansa se: “Risen from wanem tok ya i no stap se hem i no laenap wetem tingting blong Johannine, mo i tru hem i no laenap long tingting blong olgeta Kristin.”—Technical Papers for the Bible Translator, Volyum 28, Janewari 1977.
Stret Mining Blong Baebol
?Olsem wanem, bambae yumi talem se tingting ya se Jisas hem i wan god mo i no sem mak olsem God ya we i Wokem olgeta samting i defren long tingting blong Johannine (hemia aposol Jon), mo tu olgeta Kristin? I gud yumi jekem sam vas long Baebol we oli tokbaot Jisas mo God, mo bambae yumi luk wanem tingting blong sam man we oli laef bifo Athanasian Creed i stanap long ol vas ya.
“Mi ya wetem Papa blong mi, mitufala i wan nomo.”—JON 10:30.
Novatian (c. 200-258 K.T.) i talem se: “From we Hem i talem ‘wan’ samting,[b] i gud olgeta ya we oli gat defren tingting oli mas save se Hem i no talem ‘wan’ bodi. From we tok ya wan i no minim wan man, hem i soem fasin joen olsem fren, be i no joen long bodi. . . . Antap moa, from we Hem i talem wan, hemia i minim fasin joen long wan tingting, long saed blong jajmen, mo long saed blong gudfala fasin fren, olsem we Papa mo Pikinini tufala i stap joen long wan tingting, lav, mo long filing.”—Treatise Concerning the Trinity, japta 27.
‘Papa blong mi i hae moa long mi.’—JON 14:28.
Irenaeus (c. 130-200 K.T.): “Yumi lanem long Hem [Kraes] se Papa i hae moa long olgeta samting. From we Kraes i talem se ‘Papa i hae moa long mi.’ Taswe Masta blong yumi i talemaot we Papa i hae moa long saed blong save.”—Against Heresies, Buk 2, japta 28.8.
“Hemia laef ya we i no save finis, we man i save yu, we yu nomo yu God tru, mo we man i save mi ya, Jisas Kraes, we yu yu sanem mi mi kam.”—JON 17:3.
Clement blong Aleksandria (c. 150-215 K.T.): “Blong save God ya we i no save ded samtaem, mo we i stap givim samting we i no save lus samtaem, mo wetem save mo fasin blong kasem save long God, we hem i faswan long olgeta samting, mo i hae moa long olgeta samting, mo hem i wan nomo, mo hem i gud. . . . Man we i gat trufala laef bambae hem i haremgud fastaem blong save God ya ‘we i no gat man i save hem, be Pikinini nomo i soemaot (Hem).’ (Mat. 11:27) Nekis samting blong lanem hemia hae nem blong Sevya ya we i kam biaen long God.”—Who Is the Rich Man That Shall Be Saved? 7, 8.
“Mo i gat wan God ya nomo i stap, we hem i Papa blong olgeta man, i hae moa long olgeta man, i stap wok long olgeta man, mo laef blong hem i stap joen long laef blong olgeta man.”—EFESAS 4:6.
Irenaeus: “Mo olsem nao hem i talemaot wan God nomo Papa ya, we hem i hae moa long olgeta samting, mo laef blong hem i stap joen long laef blong olgeta man. Tru ya Papa i hae moa long olgeta samting, mo Hem i Hed blong Kraes.”—Against Heresies, Buk 5, japta 18.2.
Ol man ya blong raet bifo oli kasem save klia long ol vas ya se oli tokbaot Papa olsem we hem i hae moa, long olgeta samting mo long olgeta man mo long Jisas Kraes tu. Ol tok blong olgeta i no soem nating se oli bilif long wan Triniti.
Tabu Speret i Soemaot Olgeta Trutok
Jisas i promes long ol disaepol blong hem se afta long ded blong hem mo long laef bakegen long ded, bambae oli kasem tabu speret olsem wan samting blong givhan long olgeta. Hem i promes se: “Be taem we Speret blong Trutok ya i kam, bambae hem i save tijim yufala long olgeta trutok. . . . Mo hem i save talemaot ol samting ya long yufala we bambae oli save kamtru biaen.”—Jon 14:16, 17; 15:26; 16:13.
Afta long ded blong Jisas, promes ya i kamtru. Baebol i soem olsem wanem ol nyufala bilif oli kamaot no oli kam klia long Kristin kongregesen tru long help blong tabu speret ya. Oli raetem daon ol nyufala tijing ya long ol buk we biaen oli kam namba tu haf blong Baebol, Kristin Grik haf blong Baebol, no “Nyutestaman.” ?Long ol nyufala save ya, i gat tingting we i soemaot se Triniti i stap? No gat. Tabu speret i soemaot samting we i defren tumas long saed blong God mo Jisas.
Eksampel, long Pentekos yia 33 K.T., afta we tabu speret i kamdaon long ol disaepol we oli hivap long Jerusalem, aposol Pita i tokbaot Jisas long plante man we oli stap afsaed. ?Hem i tokbaot wan Triniti? Tingtinggud long sam toktok blong hem, mo skelem yu wan: “Jisas ya, . . . hem i wan man we God i soemaot long yufala finis we hem nomo i sanem hem. God i soemaot samting ya long ol merikel mo saen mo samting blong sapraes ya we God i givim paoa long hem blong i mekem long fes blong yufala.” “God i mekem man ya Jisas, hem i laef bakegen finis long ded, mo mifala evriwan ya i stap talemaot samting ya.” “God i tekem Jisas ya we bifo yufala i nilim hem long [pos], nao hem i mekem hem i Masta blong yumi, mo i Mesaea tu.” (Ol Wok 2:22, 32, 36) I defren long tijing blong Triniti, ol toktok ya blong Pita long taem ya we speret i fulumap hem oli soem se Jisas i stap aninit long Papa blong hem, hem i olsem wan tul blong mekem wil blong God i kamtru.
I no longtaem afta, wan narafala tru Kristin i tokbaot Jisas. Steven, i pas fored long Kaonsel blong i jajem ol poen blong hem. Be, Steven i tanraon i talemaot ol poen blong olgeta, i jajem olgeta se oli olsem ol bubu blong olgeta we oli stap agensem God. Biaen, Baebol i talem se: “Be Steven, we Tabu Speret i fulap long hem, hem i stap lukluk i go antap long heven. Hem i luk God, we hem i king, i stap sidaon long bigfala jea blong hem, mo Jisas we i stap stanap long raet saed blong hem. Hem i talem se ‘Yufala i luk. Mi mi luk we heven i open, mo we Pikinini blong Man hem i stap stanap long raet saed blong God.’ ” (Ol Wok 7:55, 56) ?From wanem tabu speret i soemaot Jisas se hem i “Pikinini blong Man” i stap stanap long raet saed blong God mo i no haf blong wan god we i sem mak long Papa blong hem? I klia se, Steven i no bilif long wan Triniti.
Taem Pita i talemaot gud nyus blong Jisas long Konilyas, i gat wan narafala jans moa blong soem bilif ya blong Triniti. ?Be wanem i hapen? Pita i eksplenem se Jisas hem i “Masta blong olgeta man.” Be hem i gohed i eksplenem se wok blong masta ya i kam long wan we i hae moa. Jisas ya nao “we God i putumap hem finis blong hem bambae i jajem olgeta man, olgeta we i stap laef wetem olgeta we i ded finis.” Afta we Jisas i laef bakegen long ded, Papa blong hem “i [givim raet long hem blong] soemaot hem long” ol man blong hem. ?Mo olsem wanem long tabu speret? Pita i tokbaot tabu speret tu long taem ya be i no olsem namba tri man long wan Triniti. I defren, “God i givim Tabu Speret long [Jisas] i bigfala, mo we i givim bigfala paoa long hem.” Olsemia nao, tabu speret ya i defren tumas long wan man, vas ya i soem se hem i no wan man, sem mak olsem “paoa” ya i no wan man. (Ol Wok 10:36, 38, 40, 42) Jekemgud Baebol, mo bambae yu faenem moa pruf se tabu speret i no wan man be hem i wan paoa we i save kam fulap long man, pusum olgeta blong mekem sam samting, i mekem olgeta oli glad, mo i save kafsaed long olgeta.
Blong finisim, aposol Pol i gat wan gudfala jans blong eksplenem Triniti—sipos hem i wan trufala bilif—taem hem i stap prij long ol man Atens. Long tok blong hem, hem i stap tokbaot olta we oli mekem long ‘wan god we oli no save hem’ mo hem i talem se: “Be god ya we yufala i stap mekem wosip long hem, be yufala i no save hem, hemia nao God ya we mi mi stap talemaot long yufala.” ?Hem i tokbaot wan Triniti? No gat. Hem i tokbaot ‘God ya se, hem i mekem wol ya, mo olgeta samting we oli stap long hem, mo hem i Masta blong heven mo wol.’ ?Be olsem wanem long Jisas? “[God] i putum dei finis, we bambae hem i save jajem olgeta man long wol, mo bambae hem i mekem long fasin we i stret nomo. God i jusumaot finis man ya we bambae i yusum blong jajem olgeta man.” (Ol Wok 17:23, 24, 31) I no gat tingting blong Triniti long ples ya.
Yes, Pol i eksplenem samting long saed blong stampa tingting we God i gat we i mekem se Jisas mo Papa blong hem tufala i no save kam sem mak long haf blong wan Triniti. Hem i raetem se: “ ‘God i putum olgeta samting oli stap daon finis, aninit long leg blong [Jisas].’ Be i klia gud we tok ya we i talem se olgeta samting, hem i no kaontem God ya we i putum olgeta samting oli stap aninit long paoa blong Kraes. Fastaem God bambae i putum olgeta samting oli stap aninit long paoa blong Kraes. Nao biaen, Kraes ya we i Pikinini blong God, hem nomo bambae i putum hem i stap aninit long paoa blong God ya we fastaem i putum olgeta samting oli stap aninit long paoa blong hem. Nao God bambae i holem olgeta paoa long olgeta samting.” (1 Korin 15:27, 28) Nao, olgeta samting, wetem Jisas tu, bambae oli stap yet aninit long God.
?Nao olsem wanem, Baebol i tijim Triniti? No gat. John Robinson i talem tru. Triniti i no stap long Baebol, mo tu hem i no wan haf blong “tingting blong ol Kristin.” ?Yu yu tingbaot samting ya olsem se hem i impoten long wosip blong yu? Yu mas mekem ya. Jisas i talem se: “Mo hemia laef ya we i no save finis, we man i save yu, we yu nomo yu God tru, mo we man i save mi ya, Jisas Kraes, we yu yu sanem mi mi kam.” (Jon 17:3) Sipos yumi ting hevi long wosip blong yumi long God, i impoten we yumi save hem olsem we hem i stap, olsem we hem i soemaot hem wan long yumi. Long rod ya nomo yumi save talem stret se yumi stap long medel blong “ol prapa man blong mekem wosip” we ‘oli mekem wosip long Papa blong yumi long speret mo long trutok.’—Jon 4:23.
[Ol futnot]
a Olsem The Catholic Encyclopedia, we oli wokem long 1907, volyum 2, pej 33 i talem.
b Novatian i stap tokbaot samting ya se wod we oli tanem i kam “wan” long vas ya hem i no minim wan man no wan woman. Taswe, stret mining blong hem i “wan samting.” Skelem wetem Jon 17:21, long ples ya Grik wod we oli tanem i kam “wan” hem i sem mak nomo. Samting blong tingbaot, New Catholic Encyclopedia (we oli wokem long 1967) i agri long buk blong Novatian (De Trinitate) nating we hem i talem se insaed long buk ya “hem i tokbaot Tabu Speret se hem i no wan God.”
[Bokis blong pija long pej 28]
Stret tingting blong Baebol i soem klia se Jisas mo Papa blong hem tufala i no wan God
[Bokis blong pija long pej 29]
?From wanem tabu speret i no soem se Jisas hem i God, afta long Pentekos yia 33 K.T.?