?Yu Yu Save Kasem Moa Fasin Luksave?
FASIN luksave i minim “paoa blong maen no fasin blong tingting, we i mekem se man i kasem save olsem wanem wan samting i defren long wan narafala samting.” Hem i minim tu se, man i gat “klia mo stret fasin blong jajem wan samting,” no hem i “naf blong luksave olsem wanem wan samting no tingting i defren long narawan.” Hemia ol tok blong Webster’s Universal Dictionary. I klia se, fasin luksave i wan fasin we i gud tumas blong kasem. Ol tok blong Solomon tu, oli soemaot we fasin ya i wan sas samting: “Taem fasin waes i kam insaed long hat blong yu, mo sol blong yu i harem gud long save, . . . fasin luksave bambae i sevem yu, bambae hem i mekem yu kam fri long rod we i nogud.”—Proveb 2:10-12.
Yes, fasin luksave i save halpem yumi blong agensem ‘rod ya we i nogud,’ we ol fasin blong hem oli plante tumas tede. Mo fasin ya i karem plante narafala blesing tu. Wan eksampel, plante taem ol papa mama oli harem ol pikinini blong olgeta oli talem se, ‘!Yufala i no kasem save long mi!’ Ol papa mo mama we oli gat fasin luksave, oli save olsem wanem blong askem sam smosmol kwestin, blong pulum ol pikinini blong olgeta blong talemaot ol filing mo tingting blong olgeta we oli trabol from. (Proveb 20:5) Wan hasban we i gat fasin luksave, bambae i lesin long waef blong hem mo kasem save long ol tingting mo filing blong hem, bitim we hem i kwik blong jajem hem. Waef bambae i mekem sem mak long hasban blong hem. Olsem nao, “from fasin waes, wan famle i save kam strong moa, mo from fasin luksave hem i save stanap strong.”—Proveb 24:3.
Fasin luksave i save halpem wan man blong save stret rod blong folem long ol defren samting we oli kamaot long laef. Proveb 17:27 i talem se: “Man we i blokem ol tok blong hem, hem i gat save, mo man we i gat fasin luksave, speret blong hem i kwaet.” Wan man we i gat fasin luksave, hem i no sot maen, we hem i kwik blong mekem evri disisen bifo we hem i tingtinggud. Hem i skelemgud ol frut we oli save kamaot biaen, bifo we hem i folem wan tingting. (Luk 14:28, 29) Mo tu, hem i gat pis wetem ol narafala, from we “waes fasin blong toktok” i stap lidim hem blong jusumgud ol tok we hem i talem. (Proveb 10:19; 12:8) Be, samting we i impoten moa se, wan man we i gat fasin luksave hem i gat tingting daon, mo hem i save se hem i no save plante samting. Taswe, hem i dipen long God, i no ol man, blong lidim hem. Samting ya i mekem Jeova i glad, mo hemia wan narafala risen from wanem yumi mas gat fasin luksave.—Proveb 2:1-9; Jemes 4:6.
Isrel i No Gat Fasin Luksave
Yumi luk trabol we i save kamaot taem man i no gat fasin luksave, from wan samting we i hapen taem nesen blong Isrel i jes stat. Wan man blong raetem Ol Sam i luklukbak long taem ya, nao i talem se: “Bifo, long Ijip, ol bubu ya blong mifala oli no luksave ol bigbigfala wok blong yu ya we yu Antap Tumas, oli fogetem we plante taem, yu yu soemaot long olgeta we yu laekem olgeta tumas, nao long Red Si, oli girap, oli agensem yu.”—Ol Sam 106:7.
Bifo we Moses i lidim ol man Isrel oli goaot long Ijip, Jeova i soemaot paoa blong hem mo strong tingting we hem i gat blong mekem ol man blong hem oli kam fri. Hem i putum ten trabol long bigfala politik paoa blong wol, Ijip. Afta we Fero i letem ol man Isrel oli gofri, Moses i lidim olgeta go kasem Red Si. Be, ol ami blong Ijip oli maj i kam biaen long olgeta. I luk olsem we ol man Isrel oli fas, mo we fasin fri we oli jes kasem bambae i finis kwiktaem. Taswe, Baebol i talem se: “Taem ol laen blong Isrel oli luk we king ya wetem ol ami blong hem oli stap kam, oli fraet tumas, oli singaot i go long Hae God blong i givhan long olgeta.” Nao oli tok agens long Moses, oli talem se: “?From wanem yu tekem mifala i kam long drae ples ya? !Yu luk! !Yu tekemaot mifala longwe, be blong spolem mifala nomo! . . . Sipos mifala i stap wok slef nomo longwe, hemia i moa gud, i winim we bambae mifala i ded long drae ples ya.”—Eksodas 14:10-12.
Maet yumi ting se i stret nomo we oli fraet olsem. Be yumi mas rimemba se oli bin luk ten bigfala trabol finis we Jeova i mekem long Ijip, we oli soemaot klia bigfala paoa blong hem. Oli luk wetem prapa ae blong olgeta, samting we Moses i talem bakegen long olgeta samwe 40 yia biaen, se: “Jeova i karemaot yumi long Ijip wetem wan strong han mo wan han we hem i pusum i kam blong halpem yumi, mo wetem bigfala fasin fraet mo ol saen mo ol merikel.” (Dutronome 26:8) Taswe, olsem man blong raetem Ol Sam i talem, taem ol man Isrel oli agensem Moses we i stap lidim olgeta, ‘oli no soemaot fasin luksave.’ Nating se i olsem, Jeova i holemtaet promes blong hem, ale hem i faetem mo winim ol ami blong Ijip long wan bigfala fasin.—Eksodas 14:19-31.
Bilif blong yumi i save foldaon olsem ya, sipos yumi fesem ol traem wetem wan tingting we i hafhaf mo i no stanap long wan strong disisen. Oltaem fasin luksave bambae i givhan long yumi blong skelem ol samting we oli kamaot wetem stret tingting, we yumi rimemba se Jeova i hae moa i bitim eni man we i agensem yumi. Fasin luksave bambae i halpem yumi tu blong tingbaot olgeta samting we Jeova i mekem finis blong givhan long yumi. Bambae fasin ya i halpem yumi blong no fogetem trutok ya se Hem i stap “lukaot long olgeta we oli stap laekem hem.”—Ol Sam 145:18-20.
Kasem Fasin Luksave Long Saed Blong Speret
Fasin luksave i no wan samting we yumi kasem olsem nomo, taem yumi stap kam olfala. No gat. Yumi mas traehad blong kasem fasin ya. Waes King Solomon, we ol man blong ol narafala kantri oli save hem from fasin luksave we hem i gat, i talem se: “Man we i faenem waes, hem i hapi, mo man we i kasem fasin luksave, hem tu i hapi. From we i moa gud wan man i winim samting ya, i bitim we hem i winim selva. Mo i moa gud wan man i gat fasin ya, i bitim we hem i gat gol.” (Proveb 3:13, 14) ?Solomon i kasem fasin luksave blong hem long weples? Long Jeova. Taem Jeova i askem long Solomon wanem blesing hem i wantem, Solomon i ansa se: “Yu mas givim long man blong yu wan hat we i save mekem hem i obei, blong hem i save jajem ol man blong yu, mo blong hem i save luksave samting we i gud mo samting we i nogud.” (1 King 3:9) Yes, Solomon i lukluk i go long Jeova olsem Man we i save givhan long hem. Hem i askem fasin luksave, mo Jeova i givim samting ya long hem go kasem wan mak we i bigwan tumas. ?Wanem i kamaot from? “Waes blong Solomon i bigwan moa bitim olgeta waesman blong Is mo olgeta waesman blong Ijip.”—1 King 4:30.
Eksampel blong Solomon i soemaot long yumi, weples blong go blong faenem fasin luksave. Olsem Solomon, yumi mas lukluk i go long Jeova nomo. ?Olsem wanem? Jeova i givim Tok blong hem, Baebol, we i mekem yumi save ol tingting blong hem. Taem yumi ridim Baebol, i olsem we yumi digim graon blong faenem sam sas ston. Ol sas ston ya oli olsem trufala save, we bambae i stap olsem wan strong faondesen blong bildimap fasin luksave long saed blong speret long hem. Yumi mas tingting dip long olgeta save we yumi kasem, taem yumi ridim Baebol. Biaen, yumi save yusum save ya blong mekem ol disisen we oli stret. Sloslou, fasin luksave blong yumi bambae i gru gogo yumi kam ‘bigman long fasin blong yumi blong kasem save long olgeta haf blong wan bisnes.’ Nao bambae yumi naf blong “jusumaot [no, blong luksave] wanem fasin i gud mo wanem fasin i nogud.”—1 Korin 14:20; Hibrus 5:14; skelem wetem 1 Korin 2:10.
Yumi intres blong luk se, fasin luksave we Jeova i givim long Solomon bifo, i save givhan long yumi yet. ?Olsem wanem? Solomon i gat gudhan blong talemaot ol waes tok, long ol vas no proveb we hem i raetemdaon. Ol tok ya oli olsem wan smol haf blong waes we i kam long God. Plante long ol tok ya oli stap yet insaed long Baebol, long buk blong Proveb. Taem yumi stadi long buk ya, i olsem we fasin luksave blong Solomon i stap givhan long yumi, mo tu, i mekem fasin luksave i gru moa insaed long yumi.
Blong halpem yumi long Baebol stadi blong yumi, yumi save yusum ol buk we oli tokbaot Baebol, olsem Wajtaoa mo Wekap! magasin. Bitim 116 yia nao Wajtaoa i stap talemaot Kingdom blong Jeova long ol man we hat blong olgeta i stret. Wekap! magasin mo ol magasin bifo, we hem i tekem ples blong olgeta, oli stat long 1919 blong tokbaot ol samting we oli kamaot long wol. Tufala magasin ya, oli stadi dip long ol trutok blong Baebol, mo oli givim moa save long saed blong speret. Samting ya i halpem yumi blong luksave ol tingting we oli no stret, nating sipos oli kamaot long ol tijing blong Krisendom no oli stap long prapa tingting blong yumi.—Proveb 4:18.
Wan narafala samting blong givhan long yumi blong gat fasin luksave, hemia ol fren we oli gat gudfala fasin. Wan long ol proveb we King Solomon i raetem, i talem se: “Man we i wokbaot wetem ol waesman, bambae hem tu i kam waes. Be man we i kampani wetem ol krangke man, bambae hem i kasem trabol from.” (Proveb 13:20) Sore tumas we pikinini boe blong King Solomon, Rehoboam, i no tingbaot proveb ya long wan taem long laef blong hem we i impoten tumas. Afta we papa blong hem i ded, ol laen blong Isrel oli kam luk hem blong askem hem blong tekemaot sam baden blong olgeta blong oli no hevi tumas. Fastaem, Rehoboam i askem advaes long ol olfala. Olgeta ya oli soemaot fasin luksave, oli givim advaes long hem blong mekem samting we ol man ya oli askem. Biaen, hem i go luk ol yangfala man. Olgeta ya oli soem se oli no gat waes mo fasin luksave, oli talem long Rehoboam blong sakem ol strong tok panis long ol man Isrel ya. Rehoboam i lesin long ol man ya we oli yangfala moa. ?Wanem samting i kamaot from? Ol man Isrel oli girap oli agensem hem, mo Rehoboam i lusum bighaf blong kingdom blong hem.—1 King 12:1-17.
Wan impoten samting blong givhan long yumi blong kasem fasin luksave, hemia blong lukaotem help blong tabu speret. Man blong raetem wan haf blong Baebol, Nehemaea, i luklukbak long ol samting we Jeova i mekem long ol man Isrel afta we oli aot long fasin slef long Ijip, nao hem i talem se: “Gudfala speret blong yu, yu givim long olgeta blong oli kam waes.” (Nehemaea 9:20) Speret blong Jeova i save givhan long yumi tu blong kam waes. Taem yu prea long Jeova blong askem se speret blong hem i givhan long yu blong kasem fasin luksave, yu mas prea wetem strong bilif, from we Jeova i “stap givim presen long ol man long gladhat blong hem.”—Jemes 1:5; Matyu 7:7-11; 21:22.
Fasin Luksave Mo Fasin Blong Lukluk Dip Insaed Long Wan Bisnes
Aposol Pol i soemaot fasin luksave, taem hem i talemaot trutok long ol man we oli no man Jyu. Olsem nao, wan taem long Atens, hem i stap ‘wokbaot long ples ya mo lukluk’ ol narafala god we ol man nomo oli katem olgeta. Ol aedol ya oli stap raonabaot long Pol evri ples, mo samting ya i mekem hem i harem nogud. Nao hem i mas mekem wan disisen. ?Bambae hem i folem rod we i moa sef mo stap kwaet? ?No hem i mas tok stret long saed blong bigfala nogud fasin ya blong wosip long ol aedol, we hem i harem nogud long hem, nating se maet hem i save kasem trabol from?
Pol i yusum fasin luksave. Hem i luk wan olta we oli raetem tok ya long hem se: “Hemia ples blong wosip long wan god we mifala i no save hem.” Long waes fasin, Pol i tokbaot fasin blong ol man ya blong givim ona long ol aedol, nao hem i yusum olta ya olsem wan rod blong stat storeyan long saed blong “God ya we i mekem wol ya, mo olgeta samting we oli stap long hem.” Yes, !Jeova i God ya we oli no save long hem! Long rod ya, Pol i luksave se oli save harem nogud sipos hem i tok stret agensem fasin blong olgeta, mo hem i gat jans blong givim wan nambawan wetnes. ?Wanem i kamaot from? Plante man oli bilif long trutok. Wan long olgeta, hemia “Denis, we i memba blong Kaonsel ya long Ereopagas, mo wan woman we nem blong hem Damaris, mo sam narafala man bakegen.” (Ol Wok 17:16-34) !Pol i rili soemaot wan nambawan eksampel blong fasin luksave!
I klia nomo se, fasin luksave i no save kam isi, olsem nomo. Be wetem longfala tingting, prea, fasin traehad, ol gudfala fren, stadi long Baebol, tingting dip long hem, mo fasin blong dipen long tabu speret blong Jeova, yu tu yu save gat fasin luksave.