Wan Sas Samting We i Haed i Kam Long Klia Ples Store Blong Baebol Blong Makarios
LONG 1993, long Nasnal Laebri blong Rasia long Sen Pitasbeg, wan man blong stadi i faenem wan bigfala hif blong ol nyuspepa ya Orthodox Review, we oli kam yala finis from oli olfala tumas. Long samfala pej blong ol olfala nyuspepa ya, we oli blong ol yia 1860 kasem 1867, i gat wan sas samting i stap we i haedgud long ol man Rasia blong bitim wan handred yia. !Hemia wan hanraet blong fulwan Hibru Haf blong Baebol, no “Oltesteman,” long lanwis blong Rasia!
Tufala man we oli bin tanem Baebol ya i go long lanwis blong Rasia, hemia Gerasim Petrovich Pavsky mo Mikhail Iakovlevich Glukharev, we samfala oli kolem hem Makarios, (lida blong jyos aninit long bisop). Tufala man ya oli haeman blong Otodoks Jyos blong Rasia, mo tufala i mekem bigfala stadi long saed blong ol lanwis. Taem tufala man ya oli statem wok blong tufala afta long yia 1800, i no gat wan man yet we i bin tanem fulwan Baebol i go long lanwis blong Rasia.
I tru se long taem ya, i gat wan Baebol i stap finis long lanwis Slavonik, we i kam fastaem long lanwis we ol man Rasia oli yusum tede. Be, raonabaot long yia 1850, plante man oli no moa save toktok no ridim lanwis blong Slavonik. Ol lida blong skul nomo oli yusum lanwis ya long ol sevis blong jyos. Semfala samting i hapen long ol kantri blong Wes, taem Katolik Jyos blong Rom i traehad blong mekem Baebol i stap long lanwis blong Latin nomo, nomata se lanwis ya i lus finis.
Makarios mo Pavsky oli traehad blong mekem wan Baebol we olgeta man oli save ridim. Taswe, taem hanraet ya blong tufala, we i bin haed longtaem finis, i kam long klia ples, samting ya i openem rod blong ol man oli mekemgud bakegen hanraet ya, we i wan impoten haf blong save mo fasin blong wosip blong ol man Rasia bifo.
Be, ?hu ya Makarios mo Pavsky? Mo ?from wanem tufala i kasem plante trabol taem tufala i traehad blong tanem Baebol i go long lanwis ya we olgeta man oli save ridim? Store blong tufala ya i pulum intres blong ol man we oli laekem Baebol, mo i mekem bilif blong olgeta i kam strong moa.
Ol Man Oli Nidim Baebol Long Lanwis Blong Rasia
I gat sam narafala man tu, bifo long Makarios mo Pavsky, we oli luksave se olgeta man oli nidim wan Baebol long lanwis we oli save ridim. Wan handred yia bifo, king blong Rasia, Peter 1, we narafala nem blong hem se Bigfala Peter, i luksave nid ya tu. Samting we i impoten se, hem i gat respek long Tabu Baebol, olsem tok blong hem i soemaot, se: “Baebol i wan buk we i hae moa long ol narafala buk, mo hem i karem olgeta save we man i nidim blong mekemgud wok we hem i mas mekem i go long God mo long ol man raonabaot.”
Taswe, long 1716, Peter i givim oda i go long olgeta haeman blong hem se oli mas prentem Baebol long Amstadam, mo hem nomo bambae i pem evri samting we oli nidim. Hem i talem se, long olgeta wanwan pej blong Baebol ya, i mas gat wan haf long lanwis blong Rasia mo narafala haf long Daj lanwis. Wan yia nomo biaen, hemia long 1717, Kristin Grik haf blong Baebol, no “Nyu Testeman,” i finis.
Long 1721, oli prentem fulwan Oltesteman long Daj lanwis i go long fo buk. Long olgeta wanwan pej blong fofala buk ya, i gat wan haf i emti i stap blong oli fulumap wetem lanwis blong Rasia biaen. Peter i givim ol Baebol ya oli go long “Tabu Asembli” blong Otodoks Jyos blong Rasia—hemia ol bigfala lida blong jyos—blong prentem plante kopi mo givimaot long olgeta man. Be, grup blong ol haeman ya blong jyos oli no folem plan blong hem.
Raonabaot long fo yia nomo biaen, Peter i ded. ?Olsem wanem long ol Baebol blong hem? Ol emti pej we oli mas fulumap wetem lanwis blong Rasia, oli emti nomo i stap. Ol man oli sakem fofala buk ya oli go long wan rum aninit long wan haos, nao oli hivap i stap long ples ya gogo oli rotin—!biaen oli no moa save faenem wan long olgeta buk ya we i gud yet! Disisen blong grup blong ol haeman blong jyos, i blong “salem wanem we i stap yet blong ol buk ya, i go long ol man blong mekem bisnes.”
Oli Stat Tanem Baebol i Go Long Lanwis Blong Rasia
Long 1812, John Paterson, wan memba blong Baebol Sosaeti Blong Briten mo Sam Narafala Kantri, i kam long Rasia. Paterson i pulum tingting blong ol man blong hae save long Sen Pitasbeg, blong oli statem wan Baebol Sosaeti. Long Desemba 6, 1812—sem yia we ami blong Rasia i ronemaot ami blong Napoléon 1, we oli stap kam blong traem winim kantri ya—King Alexander 1 i saenem kontrak blong statem wan Baebol Sosaeti long asia. Long 1815, king ya i givim oda long jeaman blong sosaeti ya, hemia Prins Aleksandr Golitsyn, blong talemaot long grup blong ol haeman blong jyos, se “ol man Rasia tu oli mas gat jans blong ridim Tok blong God long prapa lanwis blong olgeta.”
I gud tumas we oli kasem raet blong tanem Oltesteman, i kamaot stret long olfala Hibru lanwis. Olfala Grik Baebol ya Septuagint i stampa Baebol we ol man oli bin yusum blong tanem Baebol i go long lanwis blong Slavonik. Nao ol man we oli rere blong mekem wok ya blong tanem Baebol i go long lanwis blong Rasia, oli mas folem sam impoten rul. Wok blong olgeta i mas stretgud, kliagud, mo stap tabu. ?Wanem i hapen long ol faswan traehad ya blong wokem wan Baebol long lanwis blong Rasia?
?Trabol i Spolem Wok Blong Tanem Baebol?
Sam man long jyos mo gavman, we oli traehad blong holemtaet kastom, oli no wantem se skul mo politik blong narafala kantri i kam long Rasia. Samfala lida blong jyos oli talem tu se Slavonik—hemia lanwis we oli yusum long wosip blong olgeta—i talemaot mesej blong Baebol long fasin we i moa gud i bitim lanwis blong Rasia.
Taswe, Baebol Sosaeti blong Rasia i lus long 1826. Plante taosen kopi blong Baebol we Baebol sosaeti ya i bin mekem, ol man oli bonem long faea. From samting ya, Baebol i kam namba tu samting biaen long kastom mo tingting blong ol olfala bifo. Grup blong ol haeman ya blong jyos, oli folem semfala rod olsem Katolik Jyos blong Rom, taem oli putumap loa ya long 1836, se: “Eniman we i strong long saed blong jyos, i gat raet blong harem tok blong Baebol, be hem i no gat raet blong ridim Baebol hem wan we i no gat man i lidim hem, antap moa, hem i no mas ridim Olfala Testeman.” Long taem ya, i luk olsem se wok blong tanem Baebol i go long narafala lanwis i kasem en blong hem.
Wok Blong Pavsky
Long semtaem ya, Gerasim Pavsky, wan man we i tijim lanwis blong Hibru, i statem wok ya blong tanem Oltesteman i go long lanwis blong Rasia. Long 1821, hem i finisim buk blong Ol Sam. Kwiktaem nomo, king i agri long wok ya, mo long Janewari 1822, buk blong Ol Sam i goaot long olgeta man blong oli save ridim. From we plante man oli laekem buk ya tumas, oli mas prentem bakegen mo bakegen 12 taem—!mekem se i gat 100,000 kopi blong hem!
Gudfala wok blong Pavsky i mekem se plante bigman blong stadi long ol lanwis mo long bilif blong ol skul, oli gat respek long hem. Oli tokbaot hem olsem wan man we i no fraet blong toktok, i no save gyaman, mo i no letem ol rabis plan blong ol man we oli wantem trikim hem oli blokem wok blong hem. Nating se jyos i agensem wok blong Baebol Sosaeti blong Rasia, mo sam man oli tingting se sosaeti ya i karem ol strenja oli kam long kantri, be tija Pavsky i gohed blong tanem ol vas blong Baebol oli go long lanwis blong Rasia, taem hem i stap tijim ol studen blong hem. Ol studen ya we oli tinghae long hem, oli raetemdaon olgeta tok blong hem, mo biaen, oli putum ol tok ya oli go long wan buk. Long 1839, ol studen ya oli mekem tingting blong olgeta i strong blong wokem 150 kopi blong buk ya, long mesin we i stap long skul blong olgeta—nating se ol haeman we oli jekem ol save insaed long ol buk oli no bin givim raet long olgeta.
Baebol we Pavsky i wokem, i pulum intres blong ol man we oli ridim, nao plante moa man oli wantem gat wan kopi blong hem. Be long 1841, grup blong ol haeman blong jyos i harem toktok blong sam man agensem Baebol ya, se i wan “denja” from we hem i go longwe tumas long tijing blong Otodoks jyos. Tu yia biaen, grup ya blong ol haeman blong jyos i givim oda ya se: “Hivimap olgeta hanraet mo kopi we G. Pavsky i mekem blong Oltesteman, mo spolem olgeta evriwan.”
Leftemap Nem Blong God
Nating se i olsem, Pavsky i bin pulum sam man blong intres bakegen long wok ya blong tanem Baebol i go long lanwis blong olgeta. Mo tu, hem i soemaot wan gudfala eksampel long olgeta man we bambae oli gohed long wok ya biaen, from we hem i tinghevi long wan impoten samting—nem blong God.
Wan man Rasia we i stadi dip long bisnes ya, nem blong hem Korsunsky, i talem se: ‘Stret nem blong God, we i tabu moa long olgeta narafala nem, oli raetem wetem fo Hibru leta ya יהוה, mo tede, yumi yusum tok ya Jeova blong talem nem ya.’ Long sam olfala hanraet blong Baebol, nem ya blong God i stap plante taosen taem long Oltesteman nomo. Be, ol man Jyu oli stat karem gyaman bilif ya se nem blong God i tabu tumas blong man i save raetem no talem. Long saed ya, Korsunsky i talem se: ‘Taem oli talem no raetem nem blong God, oli putum Adonai, wan tok we i minim “Masta,” long ples blong nem ya.’
I klia se, ol man oli no moa yusum nem blong God from wan gyaman bilif we i mekem oli fraet—be i no from we oli fraet long God. I no gat wan ples long Baebol we i talem se man i no mas yusum nem blong God. God hem wan i bin talem long Moses se: “Yu mas talem long ol pikinini blong Isrel se: ‘Jeova, we i God blong ol bubu blong yufala bifo, . . . hem nao i sanem mi long yufala.’ Nem ya blong mi bambae i stap we i no save lus samtaem. Mo olgeta man we oli kamaot biaen long yufala bambae oli singaot mi long nem ya.” (Eksodas 3:15, NW) Bakegen mo bakegen, Baebol i pulum ol man we oli wosip long God blong mekem olsem: “Yufala i talem tangkyu long Jeova. Yufala i singaot long nem blong hem.” (Aesea 12:4) Nating se i olsem, bighaf blong ol man we oli tanem Baebol i go long narafala lanwis, oli jusum blong folem kastom blong ol man Jyu mo karemaot nem blong God.
Be, Pavsky, i no folem kastom ya. Long buk blong Ol Sam we hem i tanem i go long lanwis blong Rasia, nem blong Jeova i stap bitim 35 taem. Strong tingting blong hem i gat bigfala paoa long wan narafala man long taem blong hem.
Makarios, Lida Blong Jyos We i Stap Aninit Long Bisop
Narafala man ya we i laef long taem blong Pavsky, hemia Makarios. Hem i wan misinari blong Otodoks Jyos blong Rasia, mo lida blong jyos aninit long bisop, we i gat bigfala save long saed blong ol lanwis. Taem hem i gat seven yia nomo, hem i save tanem sam sotfala tok long lanwis blong Rasia i go long lanwis Latin. Taem hem i gat 20 yia, hem i save lanwis blong Hibru, Jemani, mo Franis. From we hem i gat tingting daon mo i tinghevi long wok we hem i mekem i go long God, hem i no foldaon long trap ya blong trastem hem wan tumas. Plante taem, hem i askem advaes blong ol man we oli stadi long ol lanwis mo ol man blong hae save.
Makarios i wantem mekem sam jenis long wok blong ol misinari long Rasia. Hem i tingting se, bifo we Kristin skul i save goaot long ol man Muslim mo Jyu we oli stap long Rasia, fastaem jyos i mas “stanemap ol kos mo seremaot ol Baebol long lanwis blong Rasia blong tijim ol manples.” Long Maj 1839, Makarios i kamtru long Sen Pitasbeg, blong traem kasem raet blong tanem Oltesteman i go long lanwis blong Rasia.
Makarios i tanem finis tufala buk ya blong Baebol, Aesea mo Job, oli go long lanwis blong Rasia. Be, grup blong ol haeman blong jyos oli no givim raet long hem blong tanem fulwan Oltesteman i go long lanwis blong Rasia. Long defren fasin, olgeta ya oli talem long Makarios se i moagud we hem i no moa tingbaot wok ya blong tanem Oltesteman i go long lanwis blong Rasia. Long Epril 11, 1841, grup ya blong ol haeman blong jyos i givim oda long Makarios “blong stap tri kasem sikis wik long haos blong wan bisop long Tomsk, olsem wan panis blong mekem tingting blong hem i kam klin, tru long prea mo tru long fasin blong bodaon kasem graon blong wosip mo soem respek.”
Makarios i Stanap Strong
Stat long Desemba 1841 kasem Janewari 1842, Makarios i obei long oda ya blong panisim hem. Be taem hem i finisim samting ya, kwiktaem nomo hem i gohed bakegen blong tanem Oltesteman i go long lanwis blong Rasia. Hem i faenem wan hanraet blong Oltesteman we Pavsky i bin tanem i go long lanwis blong Rasia, mo i yusum samting ya blong skelem ol tok we hem i bin tanem. Hem i gat sem tingting olsem Pavsky, we i no wantem nating blong haedem nem blong God. !Yes, nem blong Jeova i stap bitim 3,500 taem long Baebol we Makarios i tanem!
Makarios i sanem ol kopi blong wok blong hem, oli go long sam fren blong hem we oli sapotem wok ya. Nating se i gat samfala kopi blong hanraet blong hem oli pasraon long plante man, jyos i gohed blong blokem wok blong putum ol hanraet ya oli go long wan buk. Ale, Makarios i mekem plan blong go soemaot Baebol blong hem long ol man long ol narafala kantri. Long naet bifo we hem i mas lego kantri blong hem, hem i sik, mo smoltaem biaen, hem i ded, hemia long yia 1847. Long ful laef blong hem, hem i neva gat jans blong putum ol hanraet blong Baebol blong hem oli go long wan buk.
!Oli Prentem!
Taem i pas, nao sloslou tingting blong ol man long saed blong politik mo skul i jenis. Ol man oli stat gat ol nyufala tingting, nao long 1856, grup ya blong ol haeman blong jyos oli givim raet bakegen blong tanem Baebol i go long lanwis blong Rasia. From ol tingting oli jenis olsem, ol man oli prentem wan haf blong Baebol blong Makarios i go long evri Orthodox Review we i kamaot long ol yia 1860 kasem 1867, aninit long stampa tok ya, An Experiment of Translation Into the Russian Language [Ol Traehad Blong Tanem Baebol i Go Long Lanwis Blong Rasia].
Hed bisop Filaret blong Jenigov, we i stadi long ol buk blong jyos long lanwis blong Rasia, i talem ol gudfala toktok long saed blong Baebol blong Makarios, i se: “Baebol we hem i tanem i go long lanwis blong Rasia, i folemgud olgeta tok long Hibru hanraet, mo ol tok we hem i yusum oli tru mo stretgud long ol samting we Baebol i tokbaot.”
Be, Baebol blong Makarios i neva goaot long olgeta man. Yes, ol man oli fogetem nomo. Biaen, grup blong ol haeman blong jyos oli agri we sam man oli tanem fulwan Oltesteman mo Nyutesteman oli go long lanwis blong Rasia, ale, wok ya i finis long 1876. Plante man oli kolem Baebol ya se Baebol blong ol haeman blong jyos. I narakaen se, Baebol we Makarios i tanem, wetem hemia blong Pavsky, oli stampa hanraet we oli yusum blong wokem Baebol ya we Otodoks Jyos blong Rasia i givim “raet” long olgeta blong wokem. Be long Baebol ya, nem blong God i stap long sam vas nomo, i no long olgeta ples we hanraet long Hibru lanwis i putum.
Baebol Blong Makarios Tede
Baebol blong Makarios i slip nomo i stap kasem 1993. Olsem yumi bin tokbaot long stat blong store ya, long yia ya nao wan man i faenem tok blong Baebol ya long ol olfala nyuspepa ya, Orthodox Review. Oli stap long wan kona blong Nasnal Laebri blong Rasia, we i fulap long ol buk we kolosap oli lus finis. Ol Wetnes blong Jeova oli luksave se i impoten tumas we olgeta man oli kasem mo ridim Baebol ya. Taswe, laebri ya i givim raet long Skul blong Ol Wetnes blong Jeova long Rasia, blong kasem wan kopi blong Baebol blong Makarios we oli save yusum blong prentem plante moa kopi blong hem.
Ale, ol Wetnes blong Jeova oli prentem 300,000 kopi blong Baebol ya long Itali. Biaen, oli seremaot ol Baebol ya olbaot long Rasia mo long plante narafala kantri we ol man oli toktok lanwis blong Rasia. From we Baebol we Makarios i tanem i gat bighaf blong Oltesteman nomo long hem, ol Wetnes blong Jeova oli joenem wetem Ol Sam we Pavsky i tanem, mo wetem Nyutesteman we grup blong ol haeman blong Otodoks Jyos oli wokem.
Fulwan Baebol ya i rere long Janewari blong yia ya, mo oli soemaot faswan kopi blong hem long wan bigfala miting wetem ol man blong nyuspepa long Sen Pitasbeg, Rasia. (Lukluk pej 26.) Yumi save sua se, olgeta man Rasia we oli ridim Baebol ya bambae oli kasem plante nyufala mo klia save from.
!Taswe, yumi save talem se Baebol ya i wan nambawan buk we i givhan bigwan long saed blong wosip! Mo tu, hem i mekem bilif blong yumi i strong moa long trutok we i stap long Aesea 40:8, se: “Grin gras i kam drae finis, flaoa i kam drae finis; be long saed blong tok blong God, hem bambae i stap gogo i no save finis.”
[Bokis/Foto blong pija long pej 26]
Ol Man Blong Jekem Ol Buk Oli Talem Gudfala Tok Long Saed Blong Baebol Ya
“WAN narafala nambawan buk i jes kamaot: hemia Baebol blong Makarios.” Hemia fastok long nyuspepa ya Komsomolskaya Pravda, we i talemaot nyufala Baebol blong Makarios.
Nyuspepa ya i talem se, fastaem we Baebol ya i kamaot long lanwis blong Rasia, hemia samwe long “120 yia bifo.” Nao hem i talem wetem sore se: “Blong plante yia, jyos i agensem wok blong tanem eni tabu buk i go long lanwis we i isi long ol man blong ridim. Afta we jyos i sakemaot plante Baebol we samfala man oli tanem, long 1876, hem i agri long wan Baebol, we biaen oli kolem Baebol blong ol haeman blong jyos. Be, oli no letem jyos i yusum. Kam kasem tede, jyos i gohed nomo blong yusum Baebol we i stap long lanwis blong Slavonik.”
Wan narafala nyuspepa, St. Petersburg Echo, hem tu i soemaot se Baebol blong Makarios i nambawan, i talem se: “Sam man blong hae save we oli wok long Stet Yunivesiti blong Sen Pitasbeg, Herzen Pedagojikal Yunivesiti, mo Stet Musium blong Histri blong ol Skul, oli talem ol gudfala tok long saed blong nyufala Baebol ya.” Nyuspepa ya i tokbaot wok blong Makarios mo Pavsky blong tanem Baebol i go long lanwis blong Rasia afta long yia 1800, i se: “Kam kasem taem blong tufala ya, ol man Rasia oli gat Baebol long wan lanwis nomo, hemia Slavonik, be ol lida blong jyos nomo oli kasem save long hem.”
Long stat blong yia ya, taem ol Wetnes blong Jeova oli prentem Baebol blong Makarios, wan miting blong ol man blong nyuspepa long Sen Pitasbeg i tokbaot bisnes ya. Nyuspepa we i kamaot evri dei long taon ya, nem blong hem Nevskoye Vremya, i talem se: “Sam haeman blong stadi . . . oli talemaot klia se ol man oli mas tinghae long Baebol ya, from we hem i impoten tumas long kastom, laef, mo save blong ol man long Rasia mo Sen Pitasbeg. Nomata wanem tingting we ol man oli gat long saed blong skul ya [ol Wetnes blong Jeova], be wok blong prentem Baebol ya we i haed i stap longtaem finis, bambae i givhan bigwan long ol man.”
Yumi save se, olgeta man we oli laekem God oli glad tumas we Tok blong Hem i kamaot long lanwis we oli save ridim mo kasem save long hem. Ol man long olgeta ples blong wol we oli laekem Baebol, oli glad tumas se Baebol ya i kamaot blong givhan long plante milyan man we oli toktok lanwis blong Rasia.
[Image]
Miting blong ol man blong raetem nyuspepa, blong soemaot nyufala Baebol blong Makarios
[Tok Blong Pija Long Pej 23]
Nasnal Laebri blong Rasia we oli faenem wan sas samting i haed i stap
[Tok Blong Pija Long Pej 23]
Bigfala Peter i traehad blong wokem Baebol long lanwis blong Rasia
[Credit Line]
Corbis-Bettmann
[Tok Blong Pija Long Pej 24]
Gerasim Pavsky i givhan bigwan long wok blong tanem Baebol i go long lanwis blong Rasia
[Tok Blong Pija Long Pej 25]
Oli kolem nyufala Baebol se Baebol blong Makarios, lida blong jyos aninit long bisop