‘Gohed Blong Wokbaot Wetem Kraes’
‘From we yufala i tekem Jisas Kraes i Masta blong yufala finis, yufala i mas gohed blong wokbaot wetem hem.’—KOLOSI 2:6.
1, 2. (a) ?Baebol i talem wanem blong tokbaot laef blong Inok we i holemstrong long wok blong Jeova? (b) Olsem Kolosi 2:6, 7 i soemaot, ?olsem wanem Jeova i givhan long yumi finis blong wokbaot wetem hem?
?YU BIN lukluk finis wan smol boe taem hem i stap wokbaot wetem papa blong hem? Smol boe ya i folemgud evri samting we papa blong hem i mekem, mo fes blong hem i soemaot se hem i tinghae tumas long papa blong hem. Papa blong hem i stap givhan long hem, mo fes blong papa ya i soemaot se hem i laekem tumas mo i glad tumas long smol boe blong hem. Jeova i yusum semfala pijatok ya blong eksplenem laef blong wan man we i holemstrong long Hem. Olsem nao, Baebol i talem se man blong bilif ya Inok, i ‘wokbaot oltaem wetem [trufala] God.’—Jenesis 5:24; 6:9.
2 Wan papa we i gat kaengud fasin, bambae i givhan long smol boe blong hem blong wokbaot wetem hem. Jeova tu i givhan long yumi long nambawan fasin. Hem i sanem Pikinini blong hem, wan nomo we hem i gat, i kam long wol ya. Evri samting we Jisas Kraes i mekem long laef blong hem long wol ya, i soemaot long fasin we i stretgud olgeta, wanem we Papa blong hem long heven i save mekem. (Jon 14:9, 10; Hibrus 1:3) Taswe, blong wokbaot wetem God, yumi mas wokbaot wetem Jisas. Aposol Pol i raetem se: ‘From we yufala i tekem Jisas Kraes i Masta blong yufala finis, yufala i mas gohed blong wokbaot wetem hem. Yufala i mas stap holem hem strong, olsem we rus blong tri i stap holem graon. Laef blong yufala i mas stanap long hem, olsem we haos i stanap long graon. Mo bilif blong yufala i mas kam strong moa oltaem, olsem we oli tijim yufala long hem finis. Mo, yufala i mas talem tangkyu oltaem wetem bilif, olsem wora we i ron bigfala.’—Kolosi 2:6, 7.
3. Olsem Kolosi 2:6, 7 i soem, ?from wanem yumi save talem se blong wokbaot wetem Kraes, i no minim nomo se yumi tekem baptaes?
3 Ol studen blong Baebol we hat blong olgeta i stret, oli wantem wokbaot wetem Kraes mo traehad blong folemgud fasin blong hem we i stretgud olgeta. From samting ya, oli tekem baptaes. (Luk 3:21; Hibrus 10:7-9) Long ful wol, long 1997 nomo, bitim 375,000 man oli tekem impoten disisen ya blong baptaes, hemia bitim 1,000 man evri dei. !Bigfala namba ya i mekem yumi haremgud tumas! Be, tok blong Pol long Kolosi 2:6, 7 i soem se yumi mas mekem moa blong wokbaot wetem Kraes, i bitim we yumi baptaes nomo. Grik tok we i minim ‘gohed blong wokbaot,’ oli yusum blong tokbaot wan wok we i mas gohed oltaem, i no stop. Mo tu, Pol i soem se i gat fo samting we yumi mas mekem blong wokbaot wetem Kraes: holem hem strong olsem we rus blong tri i stap holem graon, stanap strong long hem olsem we haos i stanap long graon, mo fulap long fasin tangkyu olsem wora we i ron bigfala. Bambae yumi luklukgud long trifala samting ya, mo tokbaot olsem wanem wanwan long olgeta oli save givhan long yumi blong gohed blong wokbaot wetem Kraes.
?Yu Yu Stap ‘Holem Kraes Strong’?
4. ?I minim wanem se yumi ‘holem Kraes strong’, olsem we rus blong tri i holem graon?
4 Pol i talem se fastaem, yumi nidim blong ‘holem Kraes strong, olsem we rus blong tri i stap holem graon.’ (Skelem wetem Matyu 13:20, 21.) ?Olsem wanem yumi save kasem mak ya we yumi holem Kraes strong? Tingbaot se, rus blong wan tri oli stap haed, be tri i nidim ol rus ya. Oli mekem se tri ya i stanap stret mo strong, mo oli givim kakae long hem tu. Long sem fasin, eksampel mo tijing blong Kraes oli gat paoa long yumi. Fastaem, yumi no save luk samting ya, from we ol tijing ya oli stap long tingting mo hat blong yumi nomo. Long ples ya, i olsem we oli givim kakae long yumi mo mekem yumi strong. Taem yumi letem olgeta oli bos long tingting, fasin, mo ol disisen blong yumi, ale bambae yumi harem se yumi wantem givim laef blong yumi i go long Jeova.—1 Pita 2:21.
5. ?Olsem wanem yumi save ‘wokem fasin blong wantem tumas’ ol kakae long saed blong speret?
5 Jisas i laekem tumas ol save blong God. Hem i talem se save ya i olsem kakae blong hem. (Matyu 4:4) Yes, long Bigfala Toktok blong hem antap long Hil, hem i yusum 21 vas we oli kamaot long 8 defren buk blong Hibru haf blong Baebol. Blong folem fasin blong hem, yumi mas mekem olsem aposol Pita i talem, hemia se ‘wokem fasin ya blong wantem tumas’ ol kakae long saed blong speret, olsem we “smol pikinini we i jes bon” i wantem tumas blong dring melek. (1 Pita 2:2) Taem wan pikinini we i jes bon i wantem melek tumas, hem i soemaot samting ya i klia nomo. Sipos yumi no gat filing ya yet long saed blong ol kakae blong speret, Pita i talem se yumi mas ‘wokem fasin ya’ blong wantem tumas ol kakae ya. ?Olsem wanem yumi save mekem samting ya? Tok blong Ol Sam 34:8 i givhan, i se: ‘Jeova i gud tumas. Yufala i traem testem, mo bambae yufala i faenemaot.’ Oltaem, yumi mas ‘traem testem’ Tok blong Jeova, Baebol. Sipos yumi ridim wan smol haf blong hem evri dei, bambae yumi luk we hem i givim kakae long yumi long saed blong speret we i gud tumas. Afta we sam taem i pas, bambae yumi wantem tumas blong kasem ol kakae ya.
6. ?From wanem i impoten blong tingting dip long ol samting we yumi ridim?
6 Be, afta we yumi tekem prapa kakae, i impoten we bel blong yumi i tantanem gud ol kakae ya. Taswe, yumi nidim blong tingting dip long ol tok we yumi ridim. (Ol Sam 77:11, 12) Eksampel, buk ya Man We i Hae Moa Long Olgeta Man, bambae i givhan long yumi moa, sipos yumi spel smol afta we yumi ridim evri japta, mo yumi tingbaot se: ‘?Mi mi luk wanem fasin blong Jisas long store ya, mo olsem wanem mi save folem fasin ya long laef blong mi?’ Sipos yumi tingting dip olsemia, samting ya bambae i givhan long yumi blong wokem ol samting we yumi lanem, long laef blong yumi. Nao, taem yumi mas tekem wan disisen, yumi save tingbaot wanem we Jisas i save mekem sipos hem i fesem semfala disisen ya. Sipos yumi folem fasin ya blong tekem disisen, yumi stap soem se yumi rili holem Kraes strong, olsem we rus blong tri i stap holem graon.
7. ?Wanem tingting we yumi mas gat long saed blong strong kakae blong speret?
7 Pol i talem tu se yumi mas tekem “strong kakae,” hemia ol dip trutok blong Baebol. (Hibrus 5:14) Faswan samting we yumi save mekem long saed ya, hemia blong ridim Baebol fulwan. Biaen, i gat ol wanwan poen we yumi save stadi long olgeta, olsem ransom sakrifaes blong Kraes, ol kontrak we Jeova i mekem wetem ol man blong hem, mo sam profet tok blong Baebol. I gat fulap buk we bambae oli halpem yumi blong kasem mo tantanem ol strong kakae long saed blong speret. ?Wanem bigfala risen blong kasem ol save ya? I no blong tokflas from, be i blong laekem Jeova moa mo blong kam kolosap moa long hem. (1 Korin 8:1; Jemes 4:8) Sipos yumi hanggri blong kasem ol save ya, folem long laef blong yumi, mo yusum blong halpem ol narafala, yumi rili stap folem fasin blong Kraes. Samting ya bambae i givhan long yumi blong holem hem strong, olsem we rus blong tri i stap holem graon.
?Laef Blong Yu i ‘Stanap Strong Long Kraes’?
8. ?I minim wanem se yumi ‘stanap strong long Kraes’, olsem we haos i stanap long graon?
8 Blong tokbaot nekis samting we yumi mas mekem blong wokbaot wetem Kraes, Pol i jenis kwiktaem i go long wan narafala pijatok. Fastaem hem i tokbaot wan tri, be naoia hem i tokbaot wan haos. Taem yumi tingbaot wan haos we man i stap wokem, yumi no tingbaot faondesen blong hem nomo, be yumi tingbaot ol wol mo ruf blong hem tu we ol man oli save luk, mo we oli stanap from hadwok blong man ya. Sem mak, yumi mas hadwok blong wokem ol fasin we oli olsem fasin blong Kraes. Be, hadwok ya i no blong nating nomo, from we plante man oli luk frut blong hem, olsem Pol i talem long leta we hem i raetem i go long Timote, i se: “Yu mas putum tingting blong yu i stap strong blong mekem olgeta samting ya, blong bambae olgeta man oli save luk we yu stap gohed moa.” (1 Timote 4:15; Matyu 5:16) ?Wanem sam Kristin wok we oli save halpem yumi blong kam strong moa?
9. (a) Blong folem fasin blong Kraes long wok blong prij, ?wanem sam mak we yumi save traehad blong kasem? (b) ?Olsem wanem yumi save se Jeova i wantem we yumi haremgud long wok blong prij?
9 Jisas i givim wok long yumi blong prij mo blong tijim ol man long gud nyus. (Matyu 24:14; 28:19, 20) Long saed ya, hem i givim eksampel long yumi we i stretgud olgeta, hem i no fraet blong prij, mo hem i karem plante frut long wok ya. Tru ya, yumi neva save mekem wok ya long nambawan fasin olsem hem. Be, aposol Pita i pulum yumi blong traehad blong kasem mak ya we yumi wok olsem hem, i se: “Yufala i mas mekem Kraes i Masta blong yufala, yufala i mas putumap hem i nambawan long tingting blong yufala. Mo oltaem yufala i mas stap rere blong givim ansa long ol man. Sipos man i askem long yufala from wanem yufala i putum tingting blong yufala i stap long Kraes, bambae yufala i mas rere blong talemaot, be long kwaet fasin we i gat ona long hem.” (1 Pita 3:15) Sipos yu luk se i no ‘oltaem we yu yu rere blong givim ansa long ol man,’ yu no mas harem nogud tumas. Putum ol mak we oli no strong tumas blong kasem, we sloslou, bambae oli givhan long yu blong rere oltaem blong givim ansa. Sipos yu reregud bifo we yu go prij, maet yu naf blong jenisim toktok blong yu lelebet blong mekem i stret long ol man wanwan, mo naf blong ridim wan no tu vas long ol man. Maet yu traehad blong seremaot moa buk we oli tokbaot Baebol, no blong mekem moa visit, no blong statem wan Baebol stadi. Yu no mas tingting tumas long hamas haoa yu spenem, hamas buk yu seremaot, mo hamas stadi yu mekem, be yu mas tingbaot blong kamgud moa long fasin blong mekem wok ya. Sipos yumi putum ol mak we oli no strong tumas blong kasem, mo yumi traehad blong kasem ol mak ya, samting ya i save halpem yumi blong haremgud blong givim taem mo paoa blong yumi long wok blong prij. Hemia nao samting we Jeova i wantem. Hem i wantem se “yumi glad” long wok blong hem.—Ol Sam 100:2; skelem wetem 2 Korin 9:7.
10. ?Wanem sam narafala Kristin wok we yumi mas mekem, mo olsem wanem ol wok ya oli givhan long yumi?
10 I gat plante wok insaed long kongregesena tu we oli save halpem yumi blong stanap strong long Kraes. Wok we i impoten moa, hemia blong soemaot lav long ol narafala, from we fasin ya nao i makemaot ol trufala Kristin. (Jon 13:34, 35) Fastaem we yumi stadi Baebol, plante blong yumi i laekem tumas tija blong yumi, mo samting ya i stret nomo. Be, ?yu ting se naoia yumi save folem advaes blong Pol mo ‘go moa’ blong savegud ol narafala long kongregesen? (2 Korin 6:13) Ol elda tu oli nidim we yumi soem lav mo tangkyu long olgeta. Sipos yumi wokgud wetem olgeta, mo yumi lukaot advaes blong olgeta mo obei long advaes blong Baebol we oli givim, bambae yumi mekem bigfala wok blong olgeta i kam isi moa. (Hibrus 13:17) Long semtaem, samting ya bambae i halpem yumi blong stanap strong long Kraes, olsem we haos i stanap long graon.
11. ?Wanem stret tingting we yumi mas gat long saed blong baptaes?
11 !Baptaes i wan taem blong bigfala glad! Be, yumi no mas ting se evri menet long laef blong yumi biaen, bambae yumi gat sem filing ya. Bighaf blong wok blong yumi blong stanap strong long Kraes i blong “gohed long rod ya we yumi folem finis.” (Filipae 3:16) Hemia i no min se laef blong yumi i mekem yumi les, mo i no pulum intres blong yumi nating. No gat. Hemia i minim nomo se yumi mas wokbaot i go stret long fored, yes, yumi mas wokem ol gudfala fasin long saed blong speret mo gohed blong folem ol fasin ya evri dei, evri manis, mo evri yia. Rimemba se, “man we i stanap strong gogo olgeta samting ya i finis, bambae God i sevem hem.”—Matyu 24:13.
?Bilif Blong Yu i Stap “Kam Strong Moa Oltaem”?
12. ?I minim wanem se yumi ‘kam strong moa oltaem long bilif’?
12 Namba tri samting we Pol i talem se yumi mas mekem blong wokbaot wetem Kraes, hemia se ‘bilif blong yumi i mas kam strong moa oltaem.’ Wan Baebol i tanem tok ya olsem se “sua moa long saed blong bilif,” from we Grik tok we Pol i yusum i save minim se, “i suagud, i stap sef, mo i no save jenis from i stanap strong long ol loa.” Taem yumi kasem moa save, yumi luk plante moa risen we oli soem se bilif blong yumi long Jeova God i gat strong faondesen, yes, i stanap strong long ol loa. Frut we i kamaot se, yumi stanap strong moa. Yumi stap kam strong moa blong blokem wol blong Setan, ale hem i no save mekem yumi seksek. Hemia i mekem yumi tingbaot advaes blong Pol se yumi mas “kam bigman long Kraes.” (Hibrus 6:1) Fasin blong kam bigman long Kraes i joen fulwan wetem fasin blong kam strong moa long bilif.
13, 14. (a) ?Ol Kristin long Kolosi long faswan handred yia oli kasem wanem traem we i save mekem bilif blong olgeta i seksek? (b) ?Ating aposol Pol i wari long wanem samting?
13 Ol Kristin long Kolosi long faswan handred yia oli fesem sam samting we oli save daonem bilif blong olgeta mo mekem i seksek. Pol i givim woning se: ‘Yufala i mas lukaot gud, blong bambae i no gat ol man oli kam karemaot yufala, olsem wael anamol we i kam karemaot narafala anamol blong kakae. Ol man ya oli yusum ol waes blong wol mo ol gyaman toktok we i stanap long kastom blong man nomo. Ol tok ya i kamaot long ol stampa samting blong wol ya, i no kamaot long Kraes.’ (Kolosi 2:8) Ol Kristin ya oli stap obei finis long ‘kingdom blong Pikinini ya we [God] i laekem hem tumas.’ Taswe, Pol i no wantem se sam samting oli karemaot olgeta, no lidim olgeta oli gowe long laef ya we oli gat long saed blong speret mo ol blesing blong hem. (Kolosi 1:13) ?Wanem samting i save lidim olgeta oli gowe? Pol i tokbaot ‘waes blong wol.’ Tok ya i kamaot wan taem nomo long Baebol. ?Pol i stap tokbaot ol waesman blong Gris, olsem Plato mo Sokrates? Maet tok blong tufala i save mekem trabol long ol trufala Kristin, be long taem ya bifo, tok ya ‘waes blong wol’ i gat bigfala mining moa. Hem i minim plante defren grup mo tingting blong man, we samtaem oli joen wetem jyos tu. Eksampel, tufala man Jyu ya, Josephus mo Philo long faswan handred yia, tufala i kolem jyos blong tufala se, waes blong wol. Maet tufala i bin talem olsem blong pulum plante man blong intres long jyos ya.
14 Ating sam waes blong wol we Pol i wari long hem, hemia long saed blong ol jyos. Long semfala japta blong leta blong hem long ol man Kolosi, hem i toktok i go long olgeta we oli tijim se “Yufala i no holem samting ya,” “Yufala i no testem samting ya,” mo “Yufala i no tajem samting ya.” Hem i stap minim sam tok long Loa blong Moses we i finis taem Kraes i ded. (Rom 10:4) Antap long ol waes blong ol hiten man, i gat sam narafala samting tu we oli stap gat paoa long kongregesen ya, mo oli save spolem ol man long saed blong speret. (Kolosi 2:20-22) Pol i givim woning agensem ol waes we i joen wetem ‘ol stampa samting blong wol ya.’ Ol gyaman tijing olsem oli kamaot long tingting blong man nomo.
15. ?Olsem wanem yumi save blokem ol tingting we oli no laenap wetem Baebol we yumi harem plante taem, blong oli no daonem bilif blong yumi?
15 Fasin blong leftemap ol tingting blong man we oli no stanap long Baebol, i save mekem se wan Kristin i seksek, i no moa strong long bilif. Tede, yumi mas lukaot blong no lesin long ol tok olsem, we i save mekem trabol long bilif blong yumi. Aposol Jon i talem se: “Ol fren. I gat plante profet we oli stap talem se ‘Speret blong God i stap long mi,’ be i nogud yufala i stap bilif long olgeta evriwan. Yufala i mas traem olgeta blong haremsave se speret we i stap long olgeta i kamaot long God, no i no olsem.” (1 Jon 4:1) Maet wan fren blong yu long skul i traem mekem yu yu bilif se fasin blong laef we i folem ol rul blong Baebol i blong bifo nomo, i no blong naoia. Maet wan man we i stap long haos kolosap long yu i traem pulum yu blong ronem ol sas samting. Maet wan man we yu wok wetem hem i traem fosem yu blong folem wan rod we i no isi blong luksave, blong yu mekem samting we i agensem tingting blong yu we yu trenem finis long ol loa blong Baebol. Maet wan Kristin brata i talem sam tok long yu we oli kamaot long tingting blong hem nomo, blong agensem sam narafala long kongregesen mo blong daonem olgeta. Sipos wan long ol samting ya oli kamaot long yu, yu no mas bilivim ol tok we ol man ya oli talem. Yu mas sakemaot ol samting we yu luksave se oli no laenap wetem Baebol. Sipos yumi mekem samting ya, bambae yumi gohed blong stap strong oltaem mo wokbaot wetem Kraes.
‘Talem Tangkyu Oltaem Wetem Bilif, Olsem Wora We i Ron Bigfala’
16. ?Wanem namba fo samting we i save halpem yumi blong wokbaot wetem Kraes, mo yumi save askem wanem kwestin?
16 Namba fo impoten samting we Pol i talem se yumi mas mekem blong wokbaot wetem Kraes, hemia, ‘talem tangkyu oltaem wetem bilif, olsem wora we i ron bigfala.’ (Kolosi 2:7) Tok ya ‘olsem wora we i ron bigfala’ i mekem yumi tingbaot wan reva we i fulap tumas, nao wora blong hem i ron i go olbaot. Samting ya i soem se yumi ol Kristin i mas talem tangkyu oltaem nomo, olsem wan fasin we yumi stap folem long laef blong yumi oltaem. I gud we yumi wanwan i askem se: ‘?Mi mi rili gat fasin tangkyu?’
17. (a) ?From wanem yumi save talem se i gat plante samting blong talem tangkyu from, nating se yumi kasem hadtaem? (b) ?Wanem sam presen we Jeova i givim we yu yu gat spesel tangkyu long hem from?
17 Tru ya, yumi gat plante risen blong talem tangkyu long Jeova evri dei. Nating se yumi stap long wan trabol taem tumas, ating i gat sam smosmol samting we oli givim glad mo spel long tingting blong yumi. Maet wan fren i soemaot se hem i kasem save long filing blong yumi. Maet wan we yumi laekem hem tumas i putum han blong hem i goraon long yumi blong soem se hem i kea. Ating wan gudfala slip long naet i mekem bodi blong yumi i haremgud moa. Wan gudfala kakae i tekemaot filing blong hanggri we yumi gat. Singsing blong wan pijin, wan pikinini we i laf, naesfala blu kala blong skae, no wan gudfala freswin—olgeta samting ya mo plante narafala samting oli save kasem yumi long semfala dei nomo. I isi nomo blong ting nating long ol presen olsem. ?Yu no ting se ol samting ya oli naf blong talem “Tangkyu” from? Olgeta presen ya oli kamaot long Jeova, we hem i Stampa blong “evri samting we oli gud mo evri presen we oli nambawan.” (Jemes 1:17) Mo hem i bin givim plante presen tu we oli bigwan moa bitim olgeta ya—olsem presen blong laef we yumi gat evri dei. (Ol Sam 36:9) Mo tu, hem i givim jans long yumi blong kasem laef we i no save finis. Blong givim presen ya, Jeova i lego samting we i bigfala moa i bitim ol narafala samting, yes, hem i sanem stret Pikinini blong hem i kam, “hemia we God i laekem hem long spesel fasin.”—Proveb 8:30; Jon 3:16.
18. ?Olsem wanem yumi save soemaot tangkyu long Jeova?
18 Taswe, tok blong man blong raetem Ol Sam i tru tumas, i se: ‘I gud tumas blong talem tangkyu long Jeova.’ (Ol Sam 92:1) Long sem fasin, Pol i talem long ol Kristin long Tesalonaeka, i se: “Long olgeta samting we oli stap kamtru long yufala, yufala i mas stap talem tangkyu long God.” (1 Tesalonaeka 5:18; Efesas 5:20; Kolosi 3:15) I gud we yumi evriwan i tekem disisen blong soemaot moa tangkyu. Ol prea blong yumi oli no nid blong fulap nomo long ol tok blong askem God blong givim samting we yumi nidim. I tru se, i no rong blong putum sam tok olsem insaed long prea blong yumi. !Be tingbaot sipos yumi gat wan fren we hem i toktok nomo long yumi taem hem i nidim wan samting! Taswe, i gud blong prea long Jeova jes blong talem tangkyu long hem mo presem hem. !I sua se ol prea olsem oli mekem hem i glad tumas, taem hem i lukluk i kamdaon long ol man long wol ya we oli no gat tangkyu nating! Wan narafala gudfala risen blong prea long fasin olsem, hemia se ol prea ya oli save givhan long yumi blong tingting long ol gudfala samting long laef, mo oli pulum yumi blong tingbaot se yumi stap kasem plante blesing.
19. ?Olsem wanem ol tok blong Pol long Kolosi 2:6, 7 i soem se yumi evriwan i save gohed blong kamgud moa long fasin blong wokbaot wetem Kraes?
19 ?Yu yu sapraes long bigfala waes we yumi save kasem long wan smol haf blong Baebol nomo? Advaes blong Pol se yumi mas gohed blong wokbaot wetem Kraes, i wan samting we yumi evriwan i mas wantem blong folem. Ale, yumi mas gat strong tingting blong ‘holem Kraes strong olsem we rus blong tri i holem graon,’ ‘stanap strong long hem olsem we haos i stanap long graon,’ ‘kam strong moa oltaem long bilif,’ mo ‘talem tangkyu oltaem, olsem wora we i ron bigfala.’ Ol advaes ya oli impoten tumas long olgeta we oli jes tekem baptaes. Be oli stret long yumi evriwan. Tingbaot rus blong wan tri we oli stap go dip moa, mo wan haos we sloslou i stap kam antap taem man i wokem hem. Taswe, yumi no save finis samtaem blong wokbaot wetem Kraes. Oltaem, yumi nidim blong kamgud moa long saed blong speret, long sam haf blong laef blong yumi. Jeova bambae i givhan long yumi mo blesem yumi, from we hem i wantem se yumi gohed olwe blong wokbaot wetem hem mo wetem Pikinini blong hem we i laekem tumas.
[Futnot]
a Wan grup blong man we oli joen wanples blong wosip.
?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?
◻ Blong wokbaot wetem Kraes, ?yumi mas mekem wanem?
◻ ?I minim wanem se yumi ‘holem Kraes strong, olsem we rus blong tri i holem graon’?
◻ ?Olsem wanem yumi save ‘stanap strong long Kraes, olsem we haos i stanap long graon’?
◻ ?From wanem i impoten blong ‘kam strong moa oltaem long bilif’?
◻ ?Yumi gat wanem risen blong ‘talem tangkyu oltaem, olsem wora we i ron bigfala’?
[Tok Blong Pija Long Pej 10]
Maet yumi no save luk rus blong wan tri, be oli stap givim kakae long tri ya mo mekem hem i stanap stret