Mande 20 Oktoba
Sipos yufala i no talemaot drim ya long mi, wetem mining blong hem, bambae oli pisisim bodi blong yufala.—Dan. 2:5.
Tu yia afta we Babilon i distroem Jerusalem, King Nebukadnesa i luk wan drim long saed blong wan bigfala statiu, we i mekem hem i wari tumas. Hem i givim oda se bambae oli kilim i ded evri waesman wetem Daniel, sipos oli no talemaot drim blong hem wetem mining blong hem. (Dan. 2:3-5) Daniel i mas kwik blong tekem aksen, sipos no plante man bambae oli ded. Hem “i askem long king blong i givim taem long hem, blong hem i talemaot mining blong drim ya.” (Dan. 2:16) Hemia i soemaot se Daniel i gat strong tingting mo i bilif. I no gat wan vas long Baebol we i talem se bifo Daniel i stap talemaot mining blong ol drim. Hem i askem long ol fren blong hem “blong oli prea long God blong heven blong i sore long olgeta, i soemaot sikret ya long olgeta.” (Dan. 2:18) Jehova i ansarem ol prea ya. Wetem help blong God, Daniel i naf blong talemaot mining blong drim blong Nebukadnesa. From samting ya, Daniel mo ol fren blong hem oli no ded. w23.08 3 ¶4
Tusde 21 Oktoba
Man we i stanap strong gogo kasem en, God bambae i sevem hem.—Mat. 24:13.
Tingbaot blesing we i kamaot taem yumi gat longfala tingting. Yumi no wari tumas, be yumi glad mo tingting blong yumi i kwaet. Taswe longfala tingting i save givhan long tingting blong yumi mo helt blong yumi. Mo i save mekem se yumi frengud wetem ol narafala, mo evriwan long kongregesen oli joengud. Sipos wan man i mekem yumi harem nogud mo yumi no kwik blong kam kros, hemia i save mekem se problem i no kam bigwan moa. (Sam. 37:8, fut.; Prov. 14:29) Be samting we i impoten moa, hemia se yumi stap folem fasin blong Papa blong yumi long heven mo yumi kam klosap moa long hem. !Longfala tingting i wan gudfala fasin we i save givhan long yumi evriwan! I no isi oltaem blong gat longfala tingting, be wetem help blong Jehova yumi naf blong wokem fasin ya. Taem yumi stap wet blong niufala wol i kam, yumi save gat strong tingting se “ae blong Jehova i wajem olgeta we oli fraet long hem, hemia olgeta we oli stap wet long fasin blong hem blong lavem man oltaem.” (Sam 33:18) I gud yumi gat strong tingting blong gohed blong werem longfala tingting olsem klos blong yumi. w23.08 22 ¶7; 25 ¶16-17
Wenesde 22 Oktoba
Sipos i no gat wok i go wetem bilif, bilif ya hem wan i ded.—Jem. 2:17.
Jemes i makem se maet wan man i talem se hem i gat bilif, be aksen blong hem i soemaot se hem i no gat bilif. (Jem. 2:1-5, 9) Mo tu, Jemes i tokbaot wan man we i luk ‘wan brata o sista i no gat klos o kakae,’ be i no givhan long hem. Nating sipos man ya i talem se hem i gat bilif, be aksen blong hem i soemaot se hem i no gat bilif. (Jem. 2:14-16) Jemes i tokbaot Rehab olsem wan gudfala eksampol we ol aksen blong hem oli soemaot se hem i gat bilif. (Jem. 2:25, 26) Rehab i harem nius long saed blong Jehova mo i luksave se Jehova i stap sapotem ol man Isrel. (Jos. 2:9-11) Mo hem i soemaot long ol aksen blong hem se hem i gat bilif, taem hem i protektem tufala spae blong Isrel we laef blong tufala i stap long denja. From samting ya, Jehova i talemaot se Rehab i wan stret man, olsem we hem i talem long Ebraham. Eksampol blong Rehab i tijim yumi se i impoten blong soemaot long ol aksen blong yumi se yumi gat bilif. w23.12 5-6 ¶12-13