Japta 30
‘!Bigfala Babilon i Foldaon Finis!’
1. ?Seken enjel i talemaot wanem? ?Bigfala Babilon hem i hu?
!TAEM blong jajmen blong God i kam finis! Lesin long mesej blong God: “Nao wan narafala enjel i kam biaen long faswan ya. Seken enjel ya i stap singaot bigfala, i talem se ‘Taon ya Babilon, we i hae we i hae [Bigfala Babilon, “NW”], hem i foldaon finis, i foldaon olgeta. Hem i olsem rabis woman we i mekem ol man blong olgeta kantri oli dring waen blong hem. Waen ya blong hem, hemia we man i mekem nogud wetem woman. Mo taem ol man oli dring waen ya, oli kasem kros blong God from.’ ” (Revelesen 14:8) Hemia faswan taem we Revelesen i tokbaot Bigfala Babilon. Be i no laswan. Japta 17 i tokbaot Bigfala Babilon olsem wan woman blong rod we i stap haremgud long rabis fasin blong hem. ?Woman ya hem i hu? Bambae yumi luksave se hem i wan ogenaesesen long olgeta ples long wol, long saed blong ol skul. Hem i wan gyaman ogenaesesen we i blong Setan, mo Setan i stap yusum hem blong faet agens long laen blong woman blong God. (Revelesen 12:17) Bigfala Babilon i minim olgeta gyaman skul blong wol. Hemia olgeta skul we oli stap holem ol tijing mo fasin blong ol skul long Babilon bifo, mo oli stap soemaot sem tingting olsem hem.
2. (a) ?Olsem wanem skul blong Babilon oli kasem olgeta ples long wol? (b) ?Wanem haf blong Bigfala Babilon we i bigwan moa? ?Wetaem hem i stanap olsem wan ogenaesesen we i gat paoa?
2 Bitim 4,000 yia finis, long Babilon bifo, ol man oli stap bildim wan bigfala haos we i hae we i hae. Be Jeova i mekem lanwis blong olgeta i fasfas, nao olgeta oli stat toktok ol defdefren lanwis. From samting ya oli seraot oli go olbaot long wol, mo oli karem ol gyaman bilif mo fasin blong Babilon i go wetem olgeta. Ol bilif mo fasin ya oli stampa blong bighaf long ol skul tede. (Jenesis 11:1-9) Bigfala Babilon hem i haf long ogenaesesen blong Setan, haf ya i long saed blong ol skul. (Lukluk Jon 8:43-47.) Haf blong hem we i bigfala moa tede, hemia Krisendom, hemia ol skul we oli stap talem se oli Kristin, be oli no stap folem trufala Kristin tijing. Bitim tri handred yia afta Kraes, Krisendom i stanap olsem wan ogenaesesen we i gat paoa, be i no stap obei long ol loa blong God. Bighaf blong ol tijing mo kastom blong hem, oli no kamaot long Baebol, oli kamaot long ol gyaman skul blong Babilon nomo.—2 Tesalonaeka 2:3-12.
3. ?Olsem wanem Bigfala Babilon i foldaon finis?
3 Yu save askem se: ‘?Be olsem wanem enjel i save talem se Bigfala Babilon i foldaon finis? Ol skul oli stap gat bigfala paoa long wol yet.’ Yes, be tingbaot, ?wanem i kamaot afta 539 B.K.T., taem Babilon blong bifo i foldaon? !Ol man Isrel oli fri, oli save gobak long ples blong olgeta mo stanemap tru wosip bakegen! Taswe taem Isrel long saed blong speret i kasem paoa bakegen long 1919, mo i stap kam strong moa kam kasem tede, samting ya i pruvum se Bigfala Babilon i foldaon long yia 1919. Hem i no moa gat paoa blong blokem ol man blong God. Mo tu, hem i gat bigfala trabol long ol skul blong hem. I stat long 1919, ol rabis mo kruked fasin blong hem, mo ol nogud fasin long saed blong seks oli kam long klia ples. Long plante ples long Yurop, smol man nomo oli stap go long skul naoia. Mo long plante kantri we ‘sosialis’ gavman i rul, ol man oli tingbaot skul olsem “wan drag blong ol man.” Long tingting blong ol man we oli laekem trutok blong Baebol, Bigfala Babilon i samting blong sem nomo. Hem i stap wet nomo blong kasem ded, taem Jeova i mekem ol stret jajmen blong hem i kamtru long hem.
Babilon i Foldaon, Hem i Sem
4-6. ?Olsem wanem Bigfala Babilon i “mekem ol man blong olgeta kantri oli dring waen blong hem”?
4 Naoia yumi traem lukluk moa long ol samting we oli kamaot bifo Bigfala Babilon i foldaon, mo i sem. Enjel i talem se Bigfala Babilon “i mekem ol man blong olgeta kantri oli dring waen blong hem.” ?Wanem mining blong tok ya? Mining blong hem i stap joen wetem fasin blong win long faet. Eksampel, Jeova i talem long Jeremaea se: “Kap blong waen ya we i minim kros blong mi, yu mas tekem long han blong mi, mo yu mas karem i go long ol nesen we bambae mi sanem yu long olgeta, mo yu mas mekem olgeta oli dring long hem. Bambae oli mas dring long hem, mo bambae oli no moa save stanap strong. Bambae oli kam olsem ol krangke man, from naef blong faet we bambae mi putum long medel blong olgeta.” (Jeremaea 25:15, 16) Long ol yia bitwin seven handred mo faef handred B.K.T., Jeova i yusum nesen ya Babilon olsem wan kap, we i minim trabol, mo i mekem plante nesen oli dring long kap ya. Wan long olgeta nesen ya, hemia Juda we i lego tru wosip. From we nesen ya tu i dring long kap ya, taswe ol man blong God oli go kalabus. Afta, long stret taem blong hem, Babilon i foldaon from we king blong hem i traem leftemap hem wan, blong faet agens long Jeova, we hem i “Masta blong heven.”—Daniel 5:23.
5 Bigfala Babilon tu i win long sam faet, be bighaf blong olgeta, hem i winim long fasin haed. Hem i bin yusum ol fasin blong woman blong rod blong “mekem ol man blong olgeta kantri oli dring.” Hemia i min se hem i mekem rabis fasin wetem olgeta long saed blong speret. Hem i pulum sam lida blong politik blong fren mo kampani wetem hem. Ol skul ya oli yusum sam trik blong oli save bos long ol man long saed blong politik, bisnes, mo ekonomi. Bigfala Babilon i pulum plante man blong skul blong ronem ol man long narafala skul mo hem i mekem plante faet i kamaot from skul [ol krused]. Mo tu, hem i mekem plante faet oli kamaot bitwin long ol nesen, blong hem i save kasem samting long saed blong politik no mane. Mo hem i stap talem se ol faet ya oli oraet nomo from we God i wantem olsem.
6 Ol man oli savegud se long laswan handred yia ol skul oli joen long ol faet mo long politik. Samting ya i kamaot long skul Sinto long Japan, skul Hindu long India, skul Buda long Vietnam, mo long “Kristin” skul long Not Aelan mo Latin Amerika, mo long plante narafala ples tu. Mo long tufala bigfala faet long wol, ol pasta long ol ami, oli pulum ol yangfala man blong kilim i ded ol narafala yangfala man we oli enemi. Wan eksampel blong soemaot olsem wanem Bigfala Babilon i fren wetem politik: Long 1936 kasem 1939, Bigfala Babilon i joen long wan faet long Spen, we i kilim i ded 600,000 man. Ol man we oli sapotem ol lida blong Katolik skul mo ol fren blong olgeta, oli pulum ol man blong mekem blad ya i ron. Wan risen from wanem oli mekem olsem: Skul i fraet se gavman blong Spen bambae i daonem paoa blong skul mo yusum mane blong hem.
7. ?Bigfala Babilon i traem spolem hu moa? ?Mo hem i yusum wanem rod blong traem spolem olgeta?
7 Bigfala Babilon hem i haf long laen blong Setan, long saed blong ol skul. From samting ya, hem i wantem spolem moa “woman” blong Jeova, hemia “Jerusalem antap.” (NW) Long faswan handred yia, i kam klia se laen blong woman i minim kampani blong ol Kristin man we tabu speret i makemaot olgeta. (Jenesis 3:15; Galesia 3:29; 4:26) Bigfala Babilon i traehad blong winim klin kampani ya, hem i traem pulum olgeta blong mekem rabis fasin long saed blong speret. Tufala aposol ya, Pol mo Pita, tufala i givim woning se plante man bambae oli foldaon from, bambae oli lego trufala wosip. (Ol Wok 20:29, 30; 2 Pita 2:1-3) Ol mesej we Jisas i sanem i go long ol seven kongregesen oli soemaot se kolosap long taem we Jon i ded, Bigfala Babilon i winim sam man finis, oli lego tru wosip. (Revelesen 2:6, 14, 15, 20-23) Be Jisas i talemaot finis mak we hem i save kasem.
Wit Mo Rabis Gras
8, 9. (a) ?Pijatok blong Jisas long saed blong wit mo rabis gras i soemaot wanem? (b) ?Wanem i hapen “taem ol man i stap slip”?
8 Long pijatok blong Jisas long saed blong wit mo rabis gras, hem i tokbaot wan masta we hem i planem ol gudfala sid blong wit long garen blong hem. Be “taem ol man i stap slip,” wan enemi i kam, i planem ol sid blong wan rabis gras long garen ya, nao i gowe. Nao taem ol sid blong wit oli gru, oli kam bigwan, be ol sid blong rabis gras ya tu oli gru, oli kam bigwan mo oli haedem ol gudfala gras blong wit. Jisas i eksplenem mining blong pijatok ya olsem: “Masta ya we i planem ol gudfala sid, hemia mi ya, mi Pikinini blong Man. Garen ya, hemia wol ya. Mo ol gudfala sid ya, hemia ol man ya we God i king blong olgeta [ol pikinini blong Kingdom, NW]. Ol rabis gras ya, hemia ol man blong Setan ya, mo enemi ya we i go planem ol sid blong rabis gras, hemia Setan ya.” Nao hem i soemaot se wit mo rabis gras tufala i mas gruap tugeta gogo taem blong “en blong wol ya.” Long taem ya bambae ol enjel oli “tekemaot” ol rabis gras.—Matyu 13:24-30, 36-43.
9 Samting we Jisas mo aposol Pol mo Pita oli givim woning from, i hapen. “Taem ol man i stap slip,” ating hem i afta ol aposol oli ded, no taem ol Kristin man blong lukaot long ol sipsip oli kam slak, oli no moa lukaotgud long ol sipsip blong God. Long taem ya nao ol gyaman tijing mo fasin blong Babilon oli stap kam insaed long kongregesen. (Ol Wok 20:31) Kwiktaem nomo ol rabis gras i gru i kam bigwan mo i haedem wit. Long plante handred yia, i luk olsem se Bigfala Babilon i solemdaon laen blong woman olgeta.
10. ?Wanem i hapen afta 1870? ?Mo taem Bigfala Babilon i luk samting ya, hem i mekem wanem?
10 Afta 1870, ol tabu Kristin oli stat traehad blong no moa joen long enikaen rabis fasin no tijing blong Bigfala Babilon. Oli lego ol gyaman tijing we Krisendom i ‘stilim’ long ol hiten skul. Mo oli no fraet blong yusum Baebol blong talemaot se rul blong ol Hiten nesen bambae i finis long 1914. Nambawan tul blong Bigfala Babilon, hemia ol lida blong Krisendom, oli agensem strong ol Kristin man ya we oli stap traehad blong stanemap tru wosip bakegen. Ol lida ya oli tekem jans long faswan faet, taem i gat plante krangke tingting mo fasin blong faet i stap kamaot. Oli traehad blong finisim wok blong smol grup blong ol gudfala Kristin man. Long 1918, taem wok blong ol Kristin ya kolosap i stop, i luk olsem se Bigfala Babilon i kasem samting we hem i wantem. I luk olsem se hem i winim ol Kristin ya.
11. ?Wanem i kamaot taem Babilon bifo i foldaon?
11 Yumi makem finis se flas taon ya Babilon i foldaon bigwan long 539 B.K.T., i lusum paoa blong hem. Long taem ya, krae ya i kamaot se: “!Hem i foldaon finis! !Babilon i foldaon finis!” Yes, ol ami blong Media mo Pesia, we Bigfala Saeras i lida blong olgeta, oli winim taon ya we i stampa blong bigfala nesen ya Babilon. Nating we biaen taon ya i stap yet, be paoa blong hem i lus. From samting ya, ol man Jyu we oli stap olsem slef long hem, oli gofri. Oli gobak long Jerusalem, blong stanemap tru wosip bakegen.—Aesea 21:9; 2 Kronikel 36:22, 23; Jeremaea 51:7, 8.
12. (a) ?Long laswan handred yia, olsem wanem Bigfala Babilon i foldaon? (b) ?Wanem i soemaot se Jeova i sakem Krisendom olgeta?
12 !Long laswan handred yia, wan krae i kamaot bakegen se, Bigfala Babilon i foldaon! Long 1918, taem i luk olsem se Krisendom i win, hemia i blong smoltaem nomo. Long 1919, samting ya i jenis olgeta. Smol grup blong ol tabu man, we oli olsem Jon bifo, oli laef bakegen long saed blong speret. Bigfala Babilon i foldaon, from we hem i no moa save holem ol man blong God olsem we oli slef long hem. Ol tabu brata blong Kraes oli mekem olsem ol ‘lokis.’ I olsem we oli kamaot long bigfala hol, bigfala hif wantaem, rere blong wok. (Revelesen 9:1-3; 11:11, 12) Olgeta ya nao oli mekemap “slef ya we i stret mo waes” (NW) long taem blong yumi. Mo Masta i putumap olgeta oli lukaot long olting blong hem long wol. (Matyu 24:45-47) From we hem i yusum olgeta long rod ya, samting ya i pruvum se Jeova i sakem Krisendom olgeta, nating we Krisendom i stap talem se hem i ogenaesesen blong God long wol. Tru wosip i stanap bakegen, nao rod i open blong finisim wok ya blong putum mak blong God long fes blong ol laswan blong ol 144,000. Hemia lashaf blong laen blong woman, we hem i enemi blong Bigfala Babilon longtaem finis i kam. Olgeta samting ya i makem se ogenaesesen blong ol skul blong Setan long wol i foldaon bigwan.
Ol Tabu Man Oli Mas Stanap Strong
13. (a) ?Namba tri enjel i talemaot wanem mesej? (b) ?Wanem jajmen blong Jeova long olgeta we oli kasem mak blong wael anamol?
13 Naoia namba tri enjel i tok. !Lesingud! “Nao namba tri enjel i biaen long tufala ya, i stap singaot bigfala, i talem se ‘God i putum wan kap waen i rere finis blong ol man we oli foldaon long anamol ya wetem wud ya we i pija blong hem, blong presem tufala. Hemia ol man ya we oli gat mak blong anamol ya long fes blong olgeta no long han blong olgeta. Kap waen ya hemia kros blong God, mo olgeta ya bambae oli mas dring waen ya, we bambae oli kasem kros blong God long fulpaoa blong hem, olsem waen we i no gat wora i meks wetem.’ ” (Revelesen 14:9, 10a) Revelesen 13:16, 17 i soemaot finis se long dei blong Masta olgeta we oli no mekem wosip long pija blong wael anamol, bambae oli kasem trabol, ol man bambae oli ronem olgeta mo bambae oli kilim i ded sam long olgeta. Naoia yumi lanem se Jeova bambae i jajem olgeta we oli gat “mak ya, hem i nem blong wael anamol ya, i namba we i stanap blong talem nem ya blong hem.” Bambae Jeova i fosem olgeta blong dring long wan kap we waen blong hem i konkon tumas, hemia ‘kap blong kros’ blong Jeova. ?Bambae wanem i kamaot long olgeta from? Long 607 B.K.T., Jeova i fosem Jerusalem blong dring long “kap blong kros blong hem.” ?Wanem i kamaot long taon ya? Ol man Babilon ‘oli agensem hem, oli yusum naef blong faet, oli spolem taon ya, oli stilim olting blong ol man, oli livim olgeta oli stap hanggri nomo.’ (Aesea 51:17, 19) Sem samting bambae i kamaot taem ol man we oli mekem wosip long ol politik nesen blong wol mo pija blong olgeta, hemia Yunaeted Nesen, bambae oli dring long kap blong kros blong Jeova. Samting ya bambae i spolem olgeta. (Jeremaea 25:17, 32, 33) Bambae oli lus olgeta.
14. ?Bifo Jeova i spolem olgeta we oli stap wosip long wael anamol mo pija blong hem, ol man ya oli mas kasem wanem? ?Olsem wanem Jon i eksplenem samting ya?
14 Be bifo samting ya i hapen, ol man we oli gat mak blong wael anamol long olgeta, oli mas kasem sobodi from we Jeova i no glad long olgeta. Enjel i tokbaot ol man we oli mekem wosip long wael anamol mo pija blong hem, hem i talem long Jon se: “Olgeta we oli dring waen ya bambae oli harem nogud tumas long faea mo salfa, we bambae tufala i bonem olgeta, stret long fes blong ol tabu enjel mo long fes blong Smol Sipsip blong God. Smok blong faea ya we i stap mekem olgeta oli harem nogud, hem i stap go antap oltaem, i no save finis. Olgeta ya we oli foldaon long anamol ya mo long wud ya we i pija blong hem, blong presem tufala, bambae faea ya i kakae olgeta we i no gat spel long dei mo long naet. Olgeta ya we oli gat mak blong anamol ya i stap long olgeta, bambae oli kasem panis we i no gat spel.”—Revelesen 14:10b, 11.
15, 16. ?Wanem mining blong tok ya “faea mo salfa” long Revelesen 14:10?
15 Vas ya i tokbaot faea mo salfa (“faea mo brimston,” King James Version). Samfala oli ting se tok ya i pruvum se helfaea i tru. Be i gud yumi luk long wan profet tok we i kolosap sem mak blong soemaot tru mining blong tok ya. Long taem blong profet Aesea, Jeova i givim wan woning long nesen ya Idom, se bambae hem i kasem panis from hem i badfren long ol man Isrel. Hem i talem se: “Ol reva blong hem bambae oli jenis oli kam kolta, mo ol smok blong rod blong hem bambae i kam salfa, mo ol graon blong hem bambae i kam olsem kolta we faea i laet long hem. Long naet mo long dei bambae faea ya i no save ded. Bambae smok blong hem i stap go antap gogo i no save finis. Graon blong hem bambae i stap drae gogo ol pikinini oli bon mo ol pikinini blong olgeta bakegen. Bambae i no moa gat man i pas long hem blong olwe.”—Aesea 34:9, 10.
16 ?Olsem wanem, profet tok ya i min se Idom bambae i go long helfaea we bambae i bon blong olwe? No gat. Be samting we i hapen long hem i olsem we faea mo salfa i kakae hem fulwan, from we nesen ya i lus olgeta, i olsem we i no moa stap long wol. Panis we hem i kasem i no blong hem i harem nogud blong olwe, be hem i mas kam “emti . . . drae . . . nating nomo.” (Aesea 34:11, 12) Smok ya we “i stap go antap gogo i no save finis,” i soemaot poen ya i klia nomo. Taem wan haos i bon, biaen faea i ded, be smok i stap kamaot long ol ases blong hem, i stap go antap. Ol man we oli lukluk samting ya, oli save se faea i kakae haos ya finis. Long sem fasin, tede ol man blong God oli stap tingbaot yet, samting we oli save lanem from panis we Idom i kasem bifo. Taswe i olsem se ‘smok blong faea blong hem’ i stap go antap yet.
17, 18. (a) ?Bambae wanem i hapen long olgeta we oli kasem mak blong wael anamol? (b) ?Olsem wanem ol man we oli wosip long wael anamol bambae oli harem nogud? (c) ?Olsem wanem bambae “smok blong faea ya we i stap mekem olgeta oli harem nogud, hem i stap go antap oltaem, i no save finis”?
17 Olgeta we oli gat mak blong wael anamol i stap long olgeta, olgeta tu bambae oli lus, olsem we faea i kakae olgeta. Biaen, profet tok i soemaot se dedbodi blong olgeta bambae ol man oli no berem, ol anamol mo pijin nomo bambae oli kakae olgeta. (Revelesen 19:17, 18) !Taswe i klia se oli no stap harem nogud long prapa bodi blong olgeta foreva! ?Oraet, be olsem wanem “bambae oli harem nogud tumas long faea mo salfa”? Samting ya i hapen taem ol man blong God oli stap talemaot trutok long olgeta. Trutok i mekem trufala fasin blong olgeta i kam long klia ples, mo i givim woning long olgeta se God bambae i jajem olgeta. Taswe oli tok nogud blong spolem ol man blong God. Mo taem oli gat jans, oli pulum wael anamol we i minim politik, blong ronem mo kilim i ded sam Wetnes blong Jeova. Be long en blong bisnes ya, bambae Jeova i kilim i ded ol man ya we oli agensem hem, olsem we faea mo salfa (brimston) i kakae olgeta. Long taem ya, “smok blong faea ya we i stap mekem olgeta oli harem nogud, hem i stap go antap oltaem, i no save finis.” Hemia i min se jajmen blong God long olgeta bambae i olsem wan woning we i stap blong olwe. Hem i soemaot wanem bambae i hapen long eniman we i wantem agensem stret rul blong Jeova long fyuja. Wan kwestin long saed ya i no moa save stanap bakegen, bambae Jeova i stretem blong olwe.
18 ?Hu i stap talemaot mesej ya tede we i stap mekem ol man ya oli harem nogud? Tingbaot, ol ‘lokis’ oli gat paoa blong givim sobodi long ol man we oli no gat mak blong God long fes blong olgeta. (Revelesen 9:5) I klia se olgeta ya we oli wok aninit long han blong ol enjel, oli stap mekem ol man oli harem nogud. Ol ‘lokis’ ya oli gohed strong oltaem long wok blong olgeta. From samting ya, ‘olgeta ya we oli foldaon long anamol ya mo long wud ya we i pija blong hem, blong presem tufala, mo olgeta ya we oli gat mak blong anamol ya i stap long olgeta, oli no gat spel’ long dei mo long naet. Mo taem Jeova i spolem olgeta, samting ya bambae i pruvum bigwan se hae rul blong Jeova i win. Bambae i olsem we “smok blong faea ya we i stap mekem olgeta oli harem nogud,” bambae hem i stap go antap oltaem, i no save finis. !Grup ya we i olsem Jon oli mas stap stanap strong gogo Jeova i win olgeta! Olsem enjel i talem se: “Yufala ol man blong God we yufala i stap folem ol loa blong God mo we yufala i stap folem fasin blong bilif long Jisas, yufala i mas harem ol tok ya, nao yufala i mas stanap strong.”—Revelesen 14:12.
19. ?From wanem ol tabu man oli mas stanap strong? ?Jon i talem wanem samting we i stap givim paoa long olgeta?
19 Yes, ol tabu man ya blong God oli “mas stanap strong.” Hemia i min se oli mas stap wosip long Jeova nomo tru long Jisas Kraes. Bighaf blong ol man long wol oli no laekem mesej blong olgeta. From samting ya, ol man oli agensem olgeta, oli ronem olgeta, mo oli kilim sam long olgeta oli ded. Be ol tabu man ya oli kasem paoa from nekis tok blong Jon, se: “Nao mi harem wan tok we i kamaot long heven, i talem se ‘Yu raetem tok ya. I stat naoia, ol man we taem oli ded oli man blong Masta blong yu, bambae oli save harem gud.’ Nao Tabu Speret i talem se ‘!Yes i tru ya! Bambae oli save kasem spel long ol hadwok blong olgeta, from we bambae oli tekem frut blong wok blong olgeta i go wetem olgeta.’ ”—Revelesen 14:13.
20. (a) ?Olsem wanem promes we Jon i raetemdaon i olsem profet tok blong Pol long saed blong taem we Jisas i stap bakegen? (b) ?Ol tabu man ya we oli ded afta Setan i aot long heven oli kasem wanem spesel blesing we God i promes finis long olgeta?
20 Promes ya i sem mak long profet tok blong Pol long saed blong taem we Jisas i stap bakegen i se: “Olgeta we oli joen long Kraes gogo oli ded, bambae oli girap bakegen fastaem. Ale biaen, yumi ya we yumi stap laef yet long taem ya [hemia ol tabu man we oli laef gogo dei blong Masta i stat], bambae hem i tekem yumi i go long ol klaod, tugeta wetem ol, blong mitim Masta long win ya antap.” (1 Tesalonaeka 4:15-17, NW) Taem oli aotem Setan long heven finis, olgeta we oli joen wetem Kraes gogo oli ded, oli girap bakegen fastaem. (Ridim Revelesen 6:9-11.) Afta, ol tabu man we oli ded long dei blong Masta oli kasem spesel blesing we God i promes finis long olgeta. “Wantaem nomo” oli laef bakegen long speret bodi, oli go stret long heven. (1 Korin 15:52) !Hemia i wan merikel! Mo long heven, oli stap gohed nomo long wok blong olgeta long stret fasin.
Wol i Olsem Garen
21. ?Jon i talem wanem long saed blong ‘wol we i olsem garen’?
21 I gat sam narafala tu we bambae oli kasem blesing long dei blong jajmen ya. Jon i talem long yumi se: “Nao mi luk wan waet klaod i stap, mo mi luk wan man we i olsem Pikinini blong Man i stap sidaon long klaod ya. Long hed blong hem i gat hat blong flasem hem we oli wokem long gol, i olsem hat blong man we i win long faet, mo long han blong hem i gat wan huknaef we i sap gud. Nao wan narafala enjel [namba fo] i kamaot long haos blong God, i singaot bigfala, i talem long hemia we i stap sidaon long klaod, i se ‘Yu tekem huknaef ya blong yu, yu go long garen blong tekem kakae i kam. From we naoia i stret taem blong tekem kakae. From we wol i olsem garen we kakae blong hem i rere finis.’ Nao hemia we i stap sidaon long klaod, i tekem huknaef blong hem, i go long wol, nao i tekemaot olgeta we oli olsem kakae we i rere finis blong tekem.”—Revelesen 14:14-16.
22. (a) ?Hu ya man ya we i gat hat we oli wokem long gol, mo i stap sidaon long waet klaod? (b) ?Wetaem wok blong tekem kakae long garen i kasem bigfala mak blong hem? ?Mo olsem wanem?
22 ?Hu ya man ya we i stap sidaon long waet klaod? I klia nomo se hem i Jisas, from ol samting ya: Hem i sidaon long waet klaod, hem i luk olsem pikinini blong man, mo hem i gat hat we oli wokem long gol. Hemia Mesaea King we Daniel tu i luk long vison blong hem. (Daniel 7:13, 14; Mak 14:61, 62) ?Be wanem taem blong tekem kakae we profet tok ya i talem? Taem Jisas i stap long wol, hem i talem se wok blong mekem disaepol long ol man long wol i olsem wok blong tekem kakae long garen. (Matyu 9:37, 38; Jon 4:35, 36) Wok ya blong tekem kakae long wol we i olsem garen, bambae i kasem bigfala mak blong hem long dei blong Masta, taem Jisas i kam King mo i mekem ol jajmen blong Papa blong hem i kamtru long wol. Taswe taem blong rul blong hem we i stat long 1914, hemia nao gudfala taem ya blong tekem kakae blong garen i kam.—Ridim Dutronome 16:13-15.
23. (a) ?Hu i givim oda blong statem wok blong tekem kakae i kam long garen? (b) ?I stat long 1919 kam kasem tede, olsem wanem wok blong hivimap kakae i stap gohed?
23 Nating se Jisas i King mo Jaj, be hem i wet long God blong hem, Jeova, blong talem long hem wetaem i mas yusum huknaef blong hem. Wan enjel i karem tok ya blong God we i givim oda long Jisas, mo hem i kamaot long “haos blong God.” Nao wantaem nomo Jisas i obei long oda ya. I stat long 1919, hem wetem ol enjel blong hem oli hivimap ol 144,000 man fastaem, olsem we oli tekem kakae long garen. (Matyu 13:39, 43; Jon 15:1, 5, 16) Biaen, oli hivimap bigfala kampani blong ol narafala sipsip, olsem kakae blong garen tu. (Matyu 25:31-33; Jon 10:16; Revelesen 7:9) From ol store blong bifo, yumi save se long ol yia bitwin 1931 mo 1935, fulap man oli joen long kampani blong ol narafala sipsip. Long 1935, Jeova i mekem mining blong bigfala kampani long Revelesen 7:9-17 i klia long tingting blong grup olsem Jon. Biaen, oli wok strong moa blong hivimap bigfala kampani ya. Long 1990, namba blong ol man long kampani ya i bitim fo milyan, mo i stap kam antap yet. Tru ya, hemia we i olsem pikinini blong man hem i stap tekem fulap kakae i kam long garen long taem blong en ya.—Ridim Eksodas 23:16; 34:22.
Purumbut Long Frut Blong Rop
24. ?Namba faef enjel i holem wanem long han blong hem? ?Namba sikis enjel i singaot bigfala i talem wanem?
24 Taem ol man we bambae oli kasem laef oli hivap finis olsem kakae we ol man oli tekem long garen, bambae i stret taem blong tekem wan narafala kakae blong garen i kam tu. Jon i talem se: “Nao wan narafala enjel [namba faef] i kamaot long haos ya blong God we i stap long heven, mo hem tu i gat huknaef blong hem we i sap gud. Nao wan narafala enjel bakegen [namba sikis] we i bos blong faea, hem i aot long olta, i kam. Nao hem i singaot bigfala, i talem long . . . enjel ya we i gat huknaef blong hem we i sap gud, i se ‘Yu tekem huknaef blong yu, yu go long wol, yu katemaot olgeta ya we oli olsem frut blong rop ya we oli yusum blong mekem waen. From we plante man oli stap olsem frut ya we i raep finis, i rere blong katem.’ ” (Revelesen 14:17, 18) !Ol enjel oli gat bigfala wok blong tekem kakae i kam long garen long dei blong Masta! !Oli mas seraot ol gudfala man mo ol man nogud!
25. (a) Namba faef enjel i kamaot long haos blong God. ?Hemia i soemaot wanem? (b) ?From wanem i stret we enjel we i givim oda blong katemaot rop we i gat frut long hem i “aot long olta, i kam”?
25 Namba faef enjel we i kamaot long haos blong God, hem i bin stanap long fes blong Jeova. Taswe wok ya blong tekem ol laswan kakae long garen, hem i gohed stret long plan blong Jeova. Enjel ya i kasem oda blong statem wok ya from wan mesej we narafala enjel i talem long hem, hemia enjel we i “aot long olta, i kam.” Poen ya i impoten tumas, from we bifo ol sol blong ol gudfala man blong God we oli stap aninit long olta, oli bin talem se: “Hae God, yu yu gat olgeta paoa. Yu tabu, mo yu tru. Plis yu no moa wet, yu jajem ol man long wol, yu givim panis long olgeta, from we oli kilim mifala i ded.” (Revelesen 6:9, 10) Taem ol enjel oli givim panis long ol man long wol olsem we oli katemaot rop we i gat frut long hem, bambae i olsem we God i harem tok blong ol gudfala man ya.
26. ?Wanem “frut blong rop ya we oli yusum blong mekem waen”?
26 ?Be wanem samting we i olsem “frut blong rop ya we oli yusum blong mekem waen”? Sam vas long Hibru haf blong Baebol, oli tokbaot nesen blong Isrel olsem rop we oli wokem waen long frut blong hem, mo i blong Jeova. (Aesea 5:7; Jeremaea 2:21) Mo tu, Baebol i tokbaot Jisas Kraes wetem olgeta we bambae oli rul wetem hem long Kingdom blong God olsem wan rop we i karem frut blong waen. (Jon 15:1-8) Taswe bigfala samting we yumi makem long ples ya long saed blong rop ya se hem i karem frut. Mo trufala Kristin rop hem i stap karem fulap frut we i leftemap nem blong Jeova. (Matyu 21:43) From samting ya “frut blong rop ya we oli yusum blong mekem waen” long Revelesen, i no minim trufala Kristin rop ya, be hem i minim rop we Setan i traem mekem i sem mak long trufala rop ya. Hemia ol rabis gavman blong Setan long wol, wetem ol defren kaen rabis “frut” we olgeta oli karem long ol handred yia we oli pas finis. Bigfala Babilon, we i fulap long ol gyaman Kristin, hem i gat bigfala paoa long rop ya we frut blong hem i olsem posen.—Ridim Dutronome 32:32-35.
27. (a) ?Wanem i kamaot taem enjel we i karem huknaef i katemaot samting olsem rop long wol? (b) ?Wanem profet tok long Hibru haf blong Baebol oli soemaot se wok blong karem kakae long garen i bigwan olsem wanem?
27 !Naoia ol jajmen blong Jeova bambae oli kamtru! “Nao enjel ya i tekem huknaef blong hem, i go long wol, i katemaot olgeta we oli olsem frut we i raep finis, we i stap olbaot long rop blong hem. Nao i sakem olgeta oli go long wan ples we i olsem wan bigfala ples blong man i purumpurumbut long frut blong rop ya, blong mekem wora blong hem i kamaot. Ples ya i afsaed long taon, i ples kros blong God i kasem man. Nao olgeta oli purumpurumbut long ol man ya, nao blad blong olgeta we i kamaot long ples ya i olsem wan bigfala wora we i ron. Longfala blong hem i sikistin handred stadia [wan taosen sikis handred felong, “NW”], mo i dip olsem we i kasem maot blong hos, sipos hos i wokbaot long hem.” (Revelesen 14:19, 20) Longtaem finis ol profet tok long Baebol oli talemaot se Jeova i kros long rop ya we i karem frut blong waen. (Sefanaea 3:8) Wan profet tok long buk blong Aesea i soemaot klia se sam nesen bambae oli lus olgeta taem ol enjel oli purumbut long frut blong rop ya. (Aesea 63:3-6) Profet Joel tu i talem se bambae oli kilimdaon sam nesen, hemia ol bigfala “hif blong ol man,” long “ples we oli purumbut long frut blong mekem waen,” hemia long “flat ples blong disisin.” (Joel 3:12-14) !Yes i tru, hemia i wan taem blong tekem kakae long garen we i bigwan we i bigwan, we neva bambae i save kamaot olsem bakegen! Long vison blong Jon i no ol frut we oli mekem waen long hem nomo we bambae oli katemaot. Be olgeta haf blong samting we i olsem rop blong hem, bambae oli katemaot, oli sakem i go long ples we oli purumbut long frut blong mekem waen. Taswe bambae oli kilimaot olgeta haf blong rop ya long wol, we neva bambae hem i save gru bakegen.
28. ?Hu olgeta we oli purumbut long samting olsem rop blong frut blong mekem waen long wol? ?Olsem wanem oli purumbut long hem “afsaed long taon”?
28 Long vison ya, ol hos oli purumbut long frut blong mekem waen, from we vas i talem se blad we i ron long taem ya i dip olsem we i kasem “maot blong hos, sipos hos i wokbaot long hem.” Kolosap evritaem tok ya “hos” i minim faet, taswe yumi save se profet tok ya i stap tokbaot wan faet. Ol ami long heven we oli biaen long Jisas blong faet long laswan faet agens long wol blong Setan, oli “purumpurumbut long frut ya blong rop blong mekem wora blong hem i kamaot blong mekem waen. Fasin ya i olsem we God ya we i gat olgeta paoa, hem i kros tumas, nao kros blong hem i kasem” ol rabis man. (Revelesen 19:11-16) Taswe i klia se ol ami ya wetem Jisas, olgeta nao oli purumbut long samting we i olsem rop long wol. Oli purumbut long frut blong rop ya “afsaed long taon,” hemia afsaed long Saeon long heven. Yes i stret nomo we oli purumbut long frut blong rop ya long wol nomo, from we rop ya i stap long wol. Be oli ‘purumbut long frut ya afsaed long taon’ long narafala fasin tu. Hem i min se bambae i no gat samting we i kam blong spolem ol laswan long laen blong woman long wol, hemia olgeta long wol we oli olsem ambasada blong Saeon long heven. Olgeta ya wetem bigfala kampani bambae oli haed long sefples insaed long ogenaesesen blong Jeova long wol.—Aesea 26:20, 21.
29. ?Blad we i ron long ples blong purumbut long frut, i dip olsem wanem? ?Hem i longfala olsem wanem? ?Ol samting ya oli soemaot wanem?
29 Klia vison ya i laenap wetem Daniel 2:34, 44. Hem i tokbaot wan ston, hemia Kingdom we bambae i smasem ol kingdom blong wol ya. Yes bambae hem i kilimaot olgeta evriwan. Blad we i ron olsem wan reva long ples blong purumbut long frut blong waen, hem i dip tumas, i kam antap kasem maot blong ol hos, mo longfala blong hem i 1,600 felong.a Bigfala namba ya, (4 x 4 x 10 x 10), i makem strong se panis ya bambae i kasem fulwol. (Aesea 66:15, 16) Yes, bambae jajmen ya i kasem olgeta haf long wol, mo i no save jenis blong olwe. !Neva, yes neva, bambae samting olsem rop blong Setan long wol i save gru bakegen!—Ol Sam 83:17, 18.
30. ?Wanem ol frut blong rop blong Setan long wol ya? ?Yumi mas gat strong tingting blong mekem wanem?
30 Yumi stap laef long taem we i kolosap nomo long en, taswe vison ya long saed blong tu defren kaen kakae we ol enjel oli mas tekem long garen, i gat bigfala mining long yumi tede. Raonabaot long yumi, yumi luk ol frut blong rop blong Setan long wol. Hemia: Ol mama oli spolem pikinini long bel blong olgeta, mo ol narafala fasin blong kilim man i ded, man i slip wetem man, sam hasban mo waef tufala i no stap tru long tufala, mo ol narafala rabis fasin long saed blong seks, kruked mo gyaman fasin, ol man oli no moa gat filing long ol narafala man, olgeta fasin ya oli mekem se wol ya i rabis long ae blong Jeova. Rop blong Setan long wol i karem “frut we i posen mo i konkon.” Ol nogud fasin long hem, we oli olsem wosip long ol aedol nomo, oli no ona nating long Bigfala Man We i Wokem ol man. (Dutronome 29:18; 32:5; Aesea 42:5, 8) !I wan bigfala blesing blong wok wetem grup olsem Jon tede blong karem ol gudfala kakae we Jisas i mekem i gru long garen, blong leftemap nem blong Jeova nomo! (Luk 10:2) Yumi evriwan i mas gat strong tingting se neva bambae yumi letem samting olsem rop blong wol ya i spolem yumi. Olsem nao, yumi save stap sef, taem Jeova i mekem panis blong hem i kamtru, we i purumbut long rop ya mo frut blong hem long wol.
[Futnot]
a 1,600 felong hem i samting olsem 300 kilomita, no 180 mael.—Revelesen 14:20, New World Translation Reference Bible, futnot.
[Bokis blong pija long pej 208]
‘Waen We i Olsem Rabis Fasin Blong Hem’
Bigfala haf blong Bigfala Babilon, hemia Katolik Jyos. Pop long Rom hem i hed blong jyos ya, mo jyos i stap talem se olgeta pop oli folem faswan pop aposol Pita. Hemia sam samting we oli kamaot long sam buk long saed blong ol pop ya:
Formosus (891 kasem 896): “Naen manis afta we Formosus i ded, oli digimaot bodi blong hem long gref blong ol pop, mo oli mekem hem i pas long wan kot, hemia wan kaonsel blong jajem ‘ol dedman,’ we [nyufala pop ya] Stephen, i hed long hem. Oli jajem pop ya we i ded se hem i wantem kasem tumas paoa long wok blong hem olsem pop, ale oli talem se ol wok we hem i bin mekem i nating nomo. . . . Nao oli tekemaot ol klos blong pop long dedbodi blong hem, mo oli katemaot ol fingga blong raethan blong hem.”—New Catholic Encyclopedia.
Stephen 6 (896 kasem 897): “Sam manis biaen [long kot blong dedman Formosus], ol man oli kros long samting we oli mekem, ale oli girap oli agensem Pop Stephen, nao hem i no moa pop. Hem i no kasem samting we oli givim long ol pop blong ona long olgeta, hem i go long kalabus mo oli jokem nek blong hem.”—New Catholic Encyclopedia.
Sergius 3 (904 kasem 911): “Tufala pop bifo long hem . . . tufala i ded taem oli jokem nek blong tufala long kalabus. . . . Long Rom, famle Theophylactus i sapotem hem, mo ol man oli stap talem se hem i givim wan pikinini boe long dota blong famle ya, Marozia. (Biaen boe ya i kam Pop Jon 11).”—New Catholic Encyclopedia.
Stephen 7 (928 kasem 931): “Long ol las yia we hem i stap olsem pop, Pop John 10 . . . i kasem kros blong Marozia, we hem i Donna Senatrix blong Rom. Oli sakem hem long kalabus mo oli kilim hem i ded. Afta, Marozia i mekem Pop Leo 6 i kam pop. Hem i stap pop 6 manis mo haf, nao hem tu i ded. Stephen 7 i nekiswan pop, ating from Marozia i wokem plan olsem. . . . Long tu yia we hem i stap Pop, hem i no gat paoa nating, from we Marozia i stap bos long hem.”—New Catholic Encyclopedia.
John 11 (931 kasem 935): “Taem Stephen 7 i ded . . . , Marozia, we i blong famle blong Theophylactus, i wokem wan plan blong hem bakegen, blong mekem boe blong hem John, we hem i gat samwe long 20 yia nomo, i kam pop. . . . John i pop, be mama blong hem i stap bos long hem.”—New Catholic Encyclopedia.
John 12 (955 kasem 964): “Hem i jes kasem 18 yia, mo ol ripot long taem ya oli talem se hem i no intres nating long ol samting long saed blong speret, hem i laekem ol raf mo nogud pleplei, mo hem i no sem long ol rabis fasin long laef blong hem.”—The Oxford Dictionary of Popes.
Benedict 9 (1032 kasem 1044; 1045; 1047 kasem 1048): “Ol man oli save hem from wan samting, hemia: Hem i salem haenem blong pop long wan smol papa blong hem, mo biaen, hem i tekembak haenem ya. Hem i mekem samting ya tu taem.”—The New Encyclopædia Britannica.
Ol pop ya mo ol narafala pop oli no folem gudfala eksampel blong Pita. Oli pulum ol man blong mekem nogud fasin. Oli spolem skul we oli lida blong hem, from we oli mekem blad i ron, oli mekem rabis fasin long saed blong seks mo long saed blong speret, mo oli letem fasin blong Jesabel i kam insaed long skul blong olgeta. (Jemes 4:4) Long 1917 buk ya we Watch Tower Sosaeti i prentem, The Finished Mystery, i talemaot plante poen olsemia. Hemia wan rod we ol Baebol Studen long taem ya oli yusum blong ‘kilim wol wetem evrikaen trabol.’—Revelesen 11:6, NW; 14:8; 17:1, 2, 5.
[Tok Blong Pija Long Pej 206]
Ol enjel oli sapotem Kraes we i King long wok blong jajem wol
[Tok Blong Pija Long Pej 207]
Afta Babilon i foldaon long 539 B.K.T., ol man we oli stap kalabus long hem oli gofri