Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w98 1/15 pp. 19-22
  • Mekem Plan Naoia Blong Givhan Long Famle Blong Yumi

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Mekem Plan Naoia Blong Givhan Long Famle Blong Yumi
  • Wajtaoa—1998
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • ?From Wanem Yumi Mas Tingbaot Ded?
  • Stilim Graon
  • “Bambae Tufala i Kam Olsem Wan Bodi Nomo”
  • Kastom Blong Berem Dedman
  • Folem Rod We i Laenap Wetem Loa
  • Tokbaot Ol Bisnes Ya Wetem Famle
  • Lukaotgud Long Famle Blong Yu
  • Tingting Blong Wan Kristin Long Kastom Blong Berem Dedman
    Wajtaoa—1998
  • Yu Save Gat Wan Hapi Famle
    ?Baebol i Tijim Wanem?
  • Mekem Laef Blong Famle i Gud
    Yu Save Laef Foreva Long Paradaes Long Wol
  • Wan Hasban We i Winim Bigfala Respek
    ?Olsem Wanem Blong Mekem Famle Blong Yu i Hapi?
Luk Moa Samting
Wajtaoa—1998
w98 1/15 pp. 19-22

Mekem Plan Naoia Blong Givhan Long Famle Blong Yumi

I NO longtaem i pas, store blong Annie, we i mekem ol man oli sore, i kamaot long wan nyuspepa long Afrika. Man blong Annie hem i wan bisnesman. Long taem we hem i ded long 1995, hem i gat 15 trak mo fulap mane long bang. Antap long hemia, hem i gat raonabaot 400,000 vatu we i holem i stap wetem hem, wan stoa, wan ba, mo wan haos we i gat tri rum blong hem. Be, man ya i no bin mekem wan pepa blong talem se olgeta samting ya oli blong hu taem hem i ded.

Nyuspepa ya i talem se, brata blong man blong Annie i karem graon, olting, mo mane blong hem kwiktaem, mo i fosem Annie mo ol sikis pikinini blong hem, blong aot long haos blong olgeta. From we Annie i no moa gat samting, hem wetem ol pikinini oli go stap long haos blong brata blong hem. Fo pikinini blong hem oli mas lego skul, from we i no gat mane blong pem skul fi mo ol yunifom blong olgeta.

Annie i karem trabol ya i go long hae kot. Nao hae kot i tekem disisen se brata blong man blong hem i mas givimbak haf blong olting, wetem wan trak. Be, hem i no givimbak wan samting nating long Annie. Naoia, Annie i stap wet blong pas long kot bakegen blong fosem brata blong man blong hem blong folem oda we hae kot i givim.

?From Wanem Yumi Mas Tingbaot Ded?

Store blong Annie i soemaot wanem i save hapen taem hed blong famle i no tingbaot wanem bambae i kamaot sipos hem i ded. Taem ol man oli ded, oli ‘livim ol gudfala samting blong olgeta oli blong ol narafala man.’ (Ol Sam 49:10) Mo ol dedman ya oli no moa save mekem disisen se hu bambae i kasem olting blong olgeta. (Eklesiastis 9:​5, 10) Wan man i mas mekem plan bifo we hem i ded, sipos hem i wantem talemaot wanem we narafala i mas mekem wetem olting blong hem.

Yumi evriwan i save se maet ded i kasem yumi enitaem. Nating se i olsem, plante man oli no tingbaot blong mekem wan plan naoia we i save lukaot long famle blong olgeta sipos oli ded. Bambae yumi tokbaot samfala fasin long Afrika, be semfala problem ya i stap long plante narafala ples blong wol tu.

Hem i bisnes blong wanwan man sipos oli wantem raetem wan pepa blong talem wanem bambae i hapen long olting blong olgeta taem oli ded. (Galesia 6:5) Be, maet sam man oli askem se: ‘?Weswe wan man i save lukaotgud long waef mo pikinini blong hem taem hem i laef i stap, be i no mekem plan we i lukaot long olgeta taem hem i ded?’ Wan bigfala risen blong samting ya hemia se, bighaf blong yumi i no laekem blong tingbaot se maet yumi ded, mo i moa nogud taem yumi mas mekem wan plan from ded. Yes, yumi no save stret dei we bambae yumi ded long hem, olsem Baebol i talem se: “Yufala i no save nating wanem bambae i save kamtru long laef blong yufala tumora. Yufala i olsem smok blong hil nomo. Smok ya i save kamtru we i stap smoltaem nomo, nao biaen i lus bakegen.”​—Jemes 4:​14.

Sipos yu mekem plan naoia from we maet yu ded, samting ya i soemaot gudfala tingting. Fasin ya i soemaot tu se yu laekem tumas famle blong yu we oli laef i stap. Sipos yu no mekem plan from olting blong yu, narafala man nao bambae i mekem. Ating ol man we yu no save olgeta nating, bambae oli mekem ol disisen long saed blong olting blong yu mo plan blong berem yu. Long samfala kantri, gavman nao i mekem disisen se hu bambae i gat raet blong kasem mane no graon blong yu. Long sam narafala ples, ol famle oli mekem ol disisen ya, mo plante taem, samting ya i mekem rao mo fasin seraot i kamaot long famle. Mo tu, maet disisen we ol narafala oli tekem i defren olgeta long wanem we yu yu wantem.

Stilim Graon

Ol wido woman oli safa moa taem hasban blong olgeta i ded. Oli harem nogud from we man blong olgeta i ded, be antap long samting ya, plante taem, oli trabol from we narafala i stilim graon blong man blong olgeta. Yumi tokbaot samting ya finis long store blong Annie. Wan risen we i pulum ol man blong stilim graon blong hasban, hemia from tingting we oli gat long saed blong waef. Long samfala kantri, waef blong wan man i no rili haf blong famle. Hem i olsem wan strenja nomo, mo enitaem, hem i save gobak long famle blong hem, no hem i save mared i go long wan narafala famle. Be, tingting blong ol man ya se, ol stret brata mo sista wetem papa mama blong wan man bambae oli neva lego hem. Sipos man ya i ded, ol famle blong hem oli tingting se evri samting we oli blong hem, naoia bambae oli blong olgeta, be oli no blong waef mo pikinini blong hem.

Sipos hasban i neva tokbaot ol plan mo tingting blong hem long woman blong hem, hem i stap sapotem kastom ya. Wan man we nem blong hem Mike, i tokbaot ol bisnes blong hem wetem ol brata blong hem nomo. Oli savegud hamas mane we hem i gat mo olting blong hem, be waef blong hem i no save nating. Taem Mike i ded, ol brata blong hem oli kam luk woman blong hem blong talem se oli wantem mane blong wan kaon we wan narafala man i bin promes blong pem long hasban blong hem. Woman blong Mike i no save nating long saed ya. Biaen, oli karemaot olgeta mesin we hasban i bin pem blong woman blong hem. Sloslou, ol brata blong man ya oli karemaot haos blong hem mo olgeta samting long haos ya. Wido woman ya wetem smol gel blong hem oli mas aot long haos, we oli tekem klos blong olgeta nomo i go wetem olgeta.

“Bambae Tufala i Kam Olsem Wan Bodi Nomo”

Ol Kristin hasban oli laekem waef blong olgeta, mo oli trastem olgeta. Oli folem advaes ya blong Baebol, se: “Man i mas laekem woman blong hem, i mas lukaotgud long hem, olsem we i stap lukaotgud long bodi blong hem nomo.” Ol man ya oli agri tu, wetem tok ya blong God se: “Bambae man i aot long papa mo mama blong hem, i go joen wetem woman blong hem. Nao bambae tufala i kam olsem wan bodi nomo.”​—Efesas 5:​28, 31.

Mo tu, ol hasban we oli obei long God, oli agri wetem Kristin aposol Pol, we i raetem se: “Man we i no wantem lukaot long olgeta famle blong hem, mo antap long hem, we i no save lukaot long olgeta we oli stap long haos blong hem, hem i soemaot we hem i no moa holem fasin blong bilif. Hem i stap longwe moa long God, i winim man we i no bilif nating.” (1 Timote 5:⁠8) Sipos wan Kristin hasban i mekem plan blong go long wan longfala trep, ating bambae hem i meksua se famle blong hem i gat olgeta samting we oli nidim taem hem i no stap. Long sem fasin, ating i stret nomo sipos hasban i plan naoia blong mekem se waef mo ol pikinini blong hem oli gat olgeta samting we oli nidim, sipos hem i ded, ?i tru no? Fasin ya blong tingtingrere bifo we wan aksiden no wan narafala samting i hapen wantaem nomo, i save givhan bigwan long famle blong man ya, mo i soemaot lav tu.

Kastom Blong Berem Dedman

Ol Kristin hasban oli mas tingbaot wan narafala samting tu, we i joen long bisnes ya. Antap long trabol soa we wan wido woman i gat afta we hasban blong hem i ded, mo i lusum olting blong hem, mo maet i lusum ol pikinini blong hem tu, long samfala ples, ol man oli fosem olgeta blong folem sam kastom blong soemaot sore blong olgeta. Nyuspepa ya The Guardian, long Naejeria, i tokbaot se long samfala ples, kastom i fosem ol wido woman blong slip long semfala rum we dedbodi blong hasban blong olgeta i stap long hem, mo i no mas gat wan laet nating long rum ya. Long sam narafala ples, ol wido woman oli no gat raet blong aot long haos blong olgeta gogo kasem sikis manis i pas, hemia ol manis blong sore. Long taem ya, oli no mas swim, mo i tabu blong oli wasem han blong olgeta bifo no afta long kakae.

Ol kastom olsemia oli mekem problem i kamaot, antap moa long saed blong ol wido woman we oli Kristin. From we oli wantem tumas blong mekem God i glad, oli no folem olkaen kastom we oli agensem ol tijing blong Baebol. (2 Korin 6:​14, 17) Be, taem wan wido woman i no folem ol kastom ya, ol man oli save mekem trabol long hem. Maet hem i mas ronwe blong sevem laef blong hem.

Folem Rod We i Laenap Wetem Loa

Baebol i talem waes tok ya i se: “Plan blong man we i wok strong i sua blong karem gudfala frut.” (Proveb 21:⁠5) ?Wanem ol plan we hed blong famle i save mekem? Long plante kantri, i isi nomo blong raetem wan pepa we i talemaot wanem we yu wantem mekem wetem olting blong yu sipos yu ded. Maet ol pepa ya oli eksplenem tu, fasin we yu wantem se ol man oli folem taem oli berem yu. Mo tu, maet pepa ya i talem klia wanem samting we waef i mas mekem (no we i no mas mekem) taem oli berem man blong hem mo long saed blong ol kastom blong soem sore.

Wan woman we nem blong hem Leah, hasban blong hem i ded long 1992. Woman ya i talem se: “Mi mi gat faef pikinini​—fo gel mo wan boe. Hasban blong mi i sik longtaem finis bifo we hem i ded. Be, bifo we hem i sik, hem i raetem wan pepa finis, blong talem se olting blong hem oli mas go long mi mo ol pikinini taem hem i ded. Long olting ya, i gat mane blong insurens, wan plantesin, ol anamol, mo wan haos. Hem i saenem pepa ya mo i givim long mi. . . . Afta we hasban blong mi i ded, ol famle blong hem oli wantem karemaot sam samting blong hem. Mi talem long olgeta se hasban blong mi i pemaot plantesin ya wetem prapa mane blong hem, mo oli no gat raet blong kasem wan samting. Taem oli luk pepa we hem i bin raetem, oli agri.”

Tokbaot Ol Bisnes Ya Wetem Famle

Ol problem oli save kam antap sipos man i no storeyan wetem famle blong hem, blong talemaot tingting blong hem mo olgeta samting we hem i wantem. Tingbaot wan man we ol famle blong hem oli strong se oli mas berem hem long velej, folem kastom blong olgeta. Famle ya i talem se bambae oli kilim i ded wido woman mo ol pikinini blong man ya. From samting ya, woman mo ol pikinini oli mas ronwe mo lego dedbodi blong man ya i stap wetem ol famle ya. Woman ya i sore, i se: “Sipos hasban blong mi i bin talem long wan angkel no kasen blong hem se oli mas mekem wanem blong berem hem, ating famle blong hem oli no save mekem strong fasin olsemia blong folem kastom blong berem dedman.”

Long samfala kantri, toktok we wan man i talem, i wan strong promes olsem toktok we man i raetem long wan pepa. Hemia fasin we ol man long samfala ples blong Swasilan oli folem. Long ples ya, plante man oli folem ol bilif we oli sapotem ol kastom blong berem dedman mo soemaot sore. Wan Kristin man we nem blong hem Isaac, i save samting ya. Taswe, hem i singaotem olgeta famle blong hem, we oli no Wetnes blong Jeova, mo i talemaot long olgeta wanem we hem i wantem se oli mekem taem hem i ded. Hem i mekem i klia long olgeta se, hu bambae i mas karem ol samting blong hem, mo i eksplenem klia wanem fasin hem i wantem olgeta blong folem long taem blong berem hem. Afta we hem i ded, oli folem ol samting we hem i bin talem. Ol Kristin brata nao oli berem Isaac, mo waef blong hem i kasem olgeta samting we hem i nidim.

Lukaotgud Long Famle Blong Yu

Ol samting we bambae yu yu mekem naoia blong lukaotgud long famle blong yu taem yu ded, hemia disisen we yu nomo yu mas mekem. Wan Kristin we nem blong hem Edward, i talem se: “Mi pem wan laef insurens we ol eit memba blong famle blong mi bambae oli karem mane blong hem sipos mi ded. Mi mekem se waef blong mi i save saenem pepa blong tekem mane long bang akaon blong mi. Taswe, sipos mi mi ded, hem i gat raet blong karemaot mane long bang. . . . Mi raetem wan pepa blong mekem i gud long famle blong mi. Sipos mi ded, olting blong mi bambae oli blong waef mo ol pikinini blong mi. Mi raetem pepa ya faef yia finis. Wan loea nao i mekem pepa ya i rere blong mi, mo mi givim wan kopi blong hem i go long waef blong mi, mo wan kopi long boe blong mi. Long pepa ya, mi talemaot klia se mi no wantem we ol famle blong mi oli berem mi. Mi mi joen long ogenaesesen blong Jeova. Taswe, nating sipos i gat wan no tu Wetnes nomo i stap, be mi wantem se olgeta nao oli berem mi. Mi tokbaot samting ya finis wetem famle blong mi.”

Yes, yumi save talem se fasin ya blong mekem plan naoia we i save lukaot long famle blong yu sipos yu ded, hem i olsem wan presen we yu givim long olgeta. Tru tumas, hem i no olsem wan presen blong joklet no ol flaoa. Be, hem i soem lav blong yu. Hem i soemaot se yu yu wantem ‘lukaotgud long olgeta we oli stap long haos blong yu,’ nating sipos yu no moa stap wetem olgeta.

[Bokis blong pija long pej 21]

Jisas i Meksua Se Mama Blong Hem i Kasem Wanem We Hem i Nidim

“Kolosap long [pos] blong Jisas, i gat fo woman oli stap stanap. I gat mama blong Jisas wetem sista blong mama blong hem, mo Meri woman blong Kleopas, mo Meri woman Magdala. Nao kolosap long olgeta ya, Jisas i luk man ya blong hem we laekem hem tumas, nao i talem long mama blong hem, i se ‘Woman, hemia i pikinini blong yu.’ Nao i talem long man ya blong hem, i se ‘Hemia i mama blong yu.’ Nao i stat long taem ya, man ya [Jon] i tekem woman ya i go stap long haos blong hem, i stap lukaot long hem olsem stret mama blong hem.”​—Jon 19:​25-​27.

[Tok blong pija long pej 22]

Plante Kristin we oli tingtinggud oli mekem plan folem loa blong lukaotgud long famle blong olgeta

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem