Sam Nius Blong Wol
Smol nomo long ol man Jemani we oli gat 40 yia i godaon, oli ting se i stret blong prea evri dei wetem ol pikinini blong olgeta. Long saed blong ol memba blong jos, 4 long evri 10 man nomo oli ting se samting ya i impoten.—APOTHEKEN UMSCHAU, JEMANI.
Wan man we i givim sid blong hem long dokta blong oli save yusum blong mekem pikinini, i gat wan sik we dokta i no faenemaot. Sik ya i joen wetem sik blong hat. Ale man ya i pasem sik blong hat ya i go long 9 long ol 24 pikinini we hem i papa blong olgeta. Wan long ol pikinini ya i ded taem hem i gat 2 yia nomo.—JAMA, YUNAETED STET.
“Bitim stret haf blong ol man Rasia oli ting se i no gat rod blong blokem kruked fasin, mo se fasin ya bambae i stap olwe.”—RIA NOVOSTI, RASIA.
Ol Fren We Oli Tru, Oli No Plante
Wan niuspepa blong London, (Daily Telegraph), i talem se: “Bighaf blong ol man Inglan, oli gat tri fren nomo we oli tru, mo we oli save trastem olgeta.” Ol man oli stadi blong traem faenemaot, from wanem man i no moa toktok long samwe long “36 long ol fren blong hem taem ol yia oli stap pas.” Folem stadi ya, oli faenemaot se oli “bisi tumas” nao sloslo oli stat ‘blong seraot.’ Mo long saed blong 43 pesen blong ol man ya we oli lusum ol fren blong olgeta, oli talem se “oli raorao . . . nao oli ting se i moa gud we oli no moa toktok tugeta bakegen.” Oli faenemaot long stadi ya se wan long evri faef man, oli talemaot ol prapa bisnes blong olgeta long ol fren blong olgeta long wok, from we “oli no moa gat wan narafala fren we oli save askem advaes long hem.” Wan man we i tokbaot stadi ya i talem se: “Yumi mas gat sam spesel fasin, blong man i save trastem yumi mo dipen long yumi.”
Spesel Bot Blong Karem Drag
Ol man Kolombia we oli stap karem drag ya koken i go long ol kantri blong Sentrol Amerika, Meksiko, mo Yunaeted Stet, oli yusum ol rod we oli haed, mo we i had blong ol man oli faenemaot olgeta. Stat long yia 1993, ol polis blong Kolombia oli stopem mo holemtaet samwe long 42 bot ya we oli karem drag. Oli faenemaot finis plante ples we ol man oli stap mekem ol bot ya. Ol bot ya we enjin blong olgeta i wok long masut, oli luk olsem sabmarin be oli no draon fulwan long solwota. Nating se i olsem, i had yet blong ol man oli faenemaot olgeta wetem rada. Sam long ol bot ya oli save ron 3,200 kilometa, mo oli save karem sikis kasem ten tan blong drag ya koken. Praes blong wan bot olsem, hem i klosap 100 milian vatu.
Gudfala Samting i Kamaot Taem Famle i Kakae Wanples
Folem wan stadi long Finlan, smol haf nomo blong ol yangfala we oli gat 14 kasem 16 yia, oli stap kakae wetem famle blong olgeta. Stadi ya i soemaot se plante famle oli no sidaon wanples blong kakae. Nating se i olsem, ol yangfala oli wantem tumas we oli mas spenem taem wetem famle blong olgeta. Wan niuspepa, (Helsingin Sanomat) i talem se ol man oli askem kwestin long ol yangfala, se wanem samting we oli wantem se ol papa mama blong olgeta oli givim long olgeta. Ansa i klia nomo. Oli talem se, ‘oli wantem hot kakae, oli wantem kakae wanples olsem wan famle, mo oli wantem we tufala i lesin long olgeta mo spenem taem wetem olgeta.’ Taem famle i no kakae wanples, hemia i save mekem bigfala trabol long tingting blong ol yangfala. Niuspepa ya i talem se, klosap olgeta “yangfala we oli kakae wanples wetem famle blong olgeta, oli kasem ol gudfala mak long skul, oli no smok, oli no dring, oli no tekem drag, mo oli no wari tumas.”