A5
Non Bondye dan Lekritir Grek Kretyen
Bann eksper Labib i aksepte ki non personnel Bondye (יהוה) i ganny trouve dan Lekritir Ebre apepre 7,000 fwa. Me plizyer zot i krwar ki i ti napa non Bondye dan Lekritir Grek Kretyen. Pour sa rezon, laplipar tradiksyon Labib an Angle modern pa servi non Zeova ler zot tradwi sa ki zot apel Nouvo Testaman. Menm ler zot tradwi bann verse Lekritir Ebre ki annan non Bondye ladan ki’n ganny site dan Lekritir Grek, laplipar zot i plito servi “Senyer” olye non Bondye.
Komite pour Labib—Tradiksyon nouvo lemonn pa’n fer parey. Zot in servi non Zeova 237 fwa dan sa tradiksyon Lekritir Grek Kretyen. Ler zot ti deside pour fer sa, bann tradikter ti pran an konsiderasyon de fakter enportan: (1) Bann kopi Labib dan langaz Grek ki egziste konmela i pa bann orizinal. Laplipar sa kantite kopi Labib ki egziste ozordi ti ganny fer omwen de syek apre ki sa bann liv ti ganny ekrir. (2) Sa letan, bann ki ti pe kopi sa bann maniskri ti swa ranplas non Bondye avek Kyʹri·os, sa mo Grek pour “Senyer” ouswa zot ti pe kopi bann maniskri kot sa sanzman ti’n fini ganny fer.
Komite tradiksyon Labib nouvo lemonn in ariv lo konklizyon ki i annan levidans konvenkan ki montre ki non Bondye ti dan sa bann kopi orizinal dan langaz Grek. Zot desizyon ti baze lo sa bann levidans swivan:
I ti annan non Bondye dan bann kopi Lekritir Ebre ki ti pe ganny servi dan letan Zezi ek son bann zapot. Dan lepase, i ti annan serten dimoun ki pa ti dakor avek sa nide. Me la ki bann kopi Lekritir Ebre date depi premye syek in ganny dekouver pre avek Koumrann, sa in montre ki i vreman leka.
Dan letan Zezi ek son bann zapot, i ti osi annan non Bondye dan tradiksyon Lekritir Ebre dan langaz Grek. Pour plizyer syek, bann spesyalis Labib ti krwar ki i ti napa non Bondye dan bann kopi Septant ki en tradiksyon Lekritir Ebre dan langaz Grek. Me dan milye ventyenm syek, bann eksper Labib ti egzamin bann vye kopi tradiksyon Septant an Grek ki ti egziste dan letan Zezi. Zot ti vwar ki i ti annan non personnel Bondye ki ti ganny ekrir avek bann let Ebre dan sa bann kopi Labib an Grek. Alor, i ti vreman annan non Bondye dan bann kopi Lekritir dan langaz Grek. Par kont, apartir katriyenm syek, non Bondye pa ti aparet dan bann liv Labib depi Zenez ziska Malaki (kot i ti aparet dan bann maniskri pli vye) dan bann kopi Septant enportan tel parey, Codex Vaticanus ek Codex Sinaiticus. Alor, i pa drol ki dan bann kopi Nouvo Testaman oubyen Lekritir Grek sa menm lepok i ti napa non Bondye.
Zezi ti klerman dir: “Mon’n vin o non mon Papa.” I ti osi dir ki son travay ti ganny fer “o non [son] Papa”
Bann liv Labib ki ti ganny ekrir an Grek (Lekritir Grek Kretyen) i osi montre ki Zezi ti souvandfwa servi non Bondye e fer lezot konn sa non. (Zan 17:6, 11, 12, 26) Zezi ti klerman dir: “Mon’n vin o non mon Papa.” I ti osi dir ki son travay ti ganny fer “o non [son] Papa.”—Zan 5:43; 10:25.
Vi ki Lekritir Grek Kretyen in ganny azoute avek Lekritir Ebre anba gidans lespri sen Bondye, i pa fer sans ki en sel kou non Zeova i disparet dan Lekritir Grek Kretyen. Dan premye syek, disip Zak ti dir bann ansyen Zerizalenm: “Simeonn in rakont an detay ki mannyer, pour premye fwa, Bondye in aksepte pour rasanble bann dimoun parmi lezot nasyon pour ki zot vin en pep pour son non.” (Akt 15:14) I pa ti pou lozik pour Zak dir sa parol si personn dan premye syek pa ti konn oubyen servi non Bondye.
Non Bondye dan son form pli kourt i aparet dan Lekritir Grek Kretyen. Dan Revelasyon 19:1, 3, 4, 6, non Bondye i ganny trouve dan sa mo “Alelouya.” Sa i en lekspresyon Ebre ki vedir “Loue Ya.” “Ya” i form pli kourt non Bondye, Zeova. Bokou bann non dan Lekritir Grek Kretyen i sorti dan non Bondye. Anfet, i annan plizyer liv referans ki eksplike ki sa non Zezi i vedir “Zeova i Sover.”
Bann liv ansyen ki bann Zwif ti ekri i montre ki bann Kretyen Zwif ti servi non Bondye. Tosefta, en liv lo bann lalwa oral Zwif ki ti ganny konplete apepre lannen 300 apre Kris, i dir sa konsernan bann liv Kretyen ki ti ganny brile zour Saba: “Liv bann Evanzelis ek liv bann minim [aparaman bann Kretyen Zwif] i bezwen ganny brile. Sa bann liv i devret ganny brile lanmenm kot zot ete avek non Bondye ki ladan.” Sa menm liv i sit sa ki Rabbi Yosé, en Galileen ki ti viv o konmansman dezyenm syek, ti dir konsernan lezot zour lasemenn, “en dimoun i dekoup Non Bondye ki dan sa bann liv [bann liv Kretyen] e met zot de kote e i bril sa ki reste.”
Serten spesyalis Labib i aksepte ki petet i ti annan non Bondye dan bann verse Lekritir Ebre ki’n ganny site dan Lekritir Grek Kretyen. Anba tit “Tetragram dan Nouvo Testaman,” The Anchor Bible Dictionary i dir: “I annan serten levidans ki montre ki Tetragram, Non Bondye, Yahweh, ti dan serten oubyen dan tou bann verse V[ye] T[estaman] ki’n ganny site dan N[ouvo] T[estaman] ler bann dokiman NT ti ganny ekrir pour premye fwa.” George Howard, en spesyalis Labib i dir: “Vi ki Tetragram ti ankor pe ganny ekrir dan bann kopi Labib Grek [Septant], sa Labib ki ti pe ganny servi par bann Kretyen dan premye syek, i rezonnab pour krwar ki bann ekriven N[ouvo] T[estaman] ti gard Tetragram ler zot ti sit bann verse Labib.”
Bann tradikter Labib renonmen in servi non Bondye dan Lekritir Grek Kretyen. Serten sa bann tradikter ti fer sa lontan avan ki Tradiksyon nouvo lemonn ti ganny lanse. Sa i enkli: A Literal Translation of the New Testament . . . From the Text of the Vatican Manuscript par Herman Heinfetter (1863), The Emphatic Diaglott par Benjamin Wilson (1864), The Epistles of Paul in Modern English par George Barker Stevens (1898), St. Paul’s Epistle to the Romans par W. G. Rutherford (1900) ek The New Testament Letters par J.W.C. Wand, Levek Lonn (1946). An plis ki sa, dan en tradiksyon Espanyol o konmansman ventyenm syek, tradikter Pablo Besson ti servi “Jehová” dan Lik 2:15 ek Zid 14 e plis ki 100 fwa dan bann not anba lo paz dan son tradiksyon, i sizere ki non Bondye i sipoze aparet dan sa verse. Menm avan sa bann tradiksyon, bann versyon Lekritir Grek Kretyen dan langaz Ebre depi sezyenm syek an montan ti servi non Bondye (Tetragram) dan plizyer verse. Dan langaz Alman, omwen 11 versyon i servi “Jehovah” (oubyen en form non “Yahweh”) dan Lekritir Grek Kretyen, tandis ki kat tradikter i azout non Bondye dan parantez apre “Lord.” Plis ki 70 tradikter Alman i servi non Bondye dan not anba paz oubyen dan zot komanter.
Non Bondye dan Akt 2:34 dan The Emphatic Diaglott, par Benjamin Wilson (1864)
Non Bondye i aparet dan Lekritir Grek Kretyen dan bann tradiksyon Labib dan plis ki san langaz. Plizyer langaz Afriken, Ameriken, Azyatik, Eropeen ek bann langaz bann zil Pasifik i servi non Bondye souvan. (Vwar sa lalis lo paz 1742 ek 1743.) Desizyon sa bann tradikter pour servi non Bondye dan zot versyon Lekritir Grek Kretyen ti baze lo menm rezon ki’n ganny site dan sa lartik. Serten sa bann tradiksyon Lekritir Grek Kretyen in ganny fer resaman, tel parey Rotuman Bible (1999) ki servi “Jihova” 51 fwa dan 48 verse e versyon Batak (Toba) (1989) Lendonezi ki servi “Jahowa” 110 fwa.
Non Bondye dan Mark 12:29, 30 dan en tradiksyon langaz Awayen
San okenn dout, i annan bann bon rezon pour remet non Bondye, Zeova, dan Lekritir Grek Kretyen. Se sanmenm ki Komite pour Labib—Tradiksyon nouvo lemonn in fer. Zot annan en gran respe pour non Bondye e zot pa ti pou oze retir okenn keksoz ki dan teks orizinal Labib.—Revelasyon 22:18, 19.