O se Nanuma Tiko?

O taleitaka na ka o wilika ena itabataba ni Vale ni Vakatawa era se qai tabaki oti ga? Raica mada ke o rawa ni sauma e vica na taro qo:

• Na cava oni vulica vei Jisu na itubutubu ena nona rai me baleti ira na gone?

A vakayagataka na gauna o Jisu vei ira na gone. A kauaitaka na ivakarau ni nodra vakasama kei na ivakarau ni lomadra. E kaya na iVolatabu: “E tukuna ga o Jisu mera kau yani vua na gone dramidrami qai kaya: ‘Laivi ira na gone lalai mera lako mai vei au.’” (Luke 18:15, 16) Ena dua na gauna era a vakalewai eso na gonetagane era tukuna nira vakabauti Jisu. Ia a vakacaucautaki ira na gone qori o Jisu, mani kaya vei ira na veivakalewai: “Vakaevei oni sega tale ga ni wilika qo, ‘Oni uqeti ira na gone lalai kei na gone era se sucu tiko mera veivakacaucautaki’?”—Maciu 21:15, 16.—Janueri-Maji, tabana e 13.

• Na cava a sega ni totogitaki Eroni kina na Kalou ena nona bulia e dua na luve ni bulumakau koula?

A beca dina ga o Eroni na lawa ni Kalou e vauci ena qaravi matakau. (Lako 20:3-5) Ia a qai masu o Mosese ena vuku i Eroni, a “yaga vakalevu” tale ga na nona masu. (Jeme. 5:16) A dau yalodina voli tu ga o Eroni. Ia nira mari Eroni na tamata me bulia e dua na luve ni bulumakau koula, a qai vakaraitaka e muri ni a sega ni duavata kina na lomana, mani tovata kina kei Jiova kei ira na Livai. (Lako 32:25-29)—5/15, tabana e 21.

• Ni ganiti keda na tamata meda mate, ia cava qai vakarautaka kina na Kalou na isolisoli ni bula tawamudu?

E “loloma soli wale” na bula tawamudu. Qo e ivakaraitaki ni loloma levu i Jiova kei na nona yalololoma. E dodonu meda mate, ia e vinakata na Kalou me solia na bula tawamudu vei ira na lomani koya kei ira na muria na nona ivakatagedegede. E tukuna na iVolatabu: “Au na lomani koya ga au via lomana, au na yalovinaka ga vei koya au via yalovinaka vua.” (Roma 9:15)—Janueri-Maji, tabana e 20.

• Me vakataki Josua ga, na cava meda cakava meda tamata yaco kina?

O Josua a dau talairawarawa ena ivakasala i Jiova e kune ena vosa ni Kalou. A tugana wasoma e lomana na vakasama i Jiova ena nona wilika qai vakasamataka vakatitobu na iVolatabu e veisiga qai bulataka sara na ka e vulica. Ke da tugana wasoma tale ga na Vosa ni Kalou e lomada da qai bulataka na ka eda vulica kina, eda na qai vakataki Josua ni na, ‘kalougata na noda ivalavala.’ (Josua 1:8)—Janueri–Maji, tabana e 11.

• Na cava ena vukea e dua na lotu vaKarisito me vosota kina na nona sega ni dina o watina?

Ke a talairawarawa tiko ena ivakavuvuli vakaivolatabu o koya na isa e sega ni cala, e sega ni gadrevi me ora na lomana vua na watina a veibutakoci. Na Kalou e kila ni o gadreva na vakacegu kei na veiuqeti. E rawa ni vakarautaki ira na nomu itokani lotu vaKarisito me ra veivakacegui.—6/15, tabana e 30-31.

• O na vukea vakacava e dua e tauvimate?

Dau vakarorogo vinaka. (Dauv. 3:1, 7) Dauveinanumi qai veikauaitaki. (Roma 12:15) Dau veiuqeti qai dau veivuke. (Kolo. 4:6; 1 Joni 3:18) Mo nona itokani dina tiko ga. (Vkai. 17:17)—7/1, tabana e 10-13.

• Eda kila vakacava ni sega ni dua na nona itekitekivu na Kalou?

A vakaraitaka qo o Mosese ena masu. (Same 90:2) E vakatokai gona o Jiova ena icavuti “Tui ni veitabagauna kece.” (1 Tim. 1:17)—7/1, tabana e 28.

• O na uqeti luvemu vakacava me taleitaka na wiliwili?

Na ituvaki e vakilai kina na loloma kei na ivakaraitaki ni itubutubu ena veiuqeti me taleitaki kina na wiliwili. Me tiko tale ga na ivola. Wiliwili e cake. Uqeta me caka na vakaitavi, me veivosakitaki na ka o wilika. Me wiliwili vei iko o luvemu, uqeta tale ga me dau taro.—7/15, tabana e 26.

• Na cava a sega ni lako totolo kina o Jisu vua na nona itokani a tauvimate tiko o Lasarusa me lai vakabulai koya?

Ena gauna e qai yaco yani kina o Jisu, a sa mate tu o Lasarusa me va na siga. Na nona a sega ni totolo qo o Jisu, a vakadinadinataki Tamana kina. Yaco sara kina me levu era mai vakabauta. (Joni 11:45)—8/1, tabana e 14-15.

• Na cava na “veitikina cecere”?

E levu na gauna e dau vakaibalebaletaki ena veidelana se so tale na vanua ni sokalou lasu. Eso na gauna na icabocabonisoro, duru kei na so tale na kena iukuuku kei na kena iyaya era dau vakarautaki tu ena so na vanua me vakayacori kina na ka e cata na Kalou. (Tiko 33:52)—8/1, tabana e 23.