Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w81 12/1 yitso 11 bf. 16-23
  • Fa 12: Nyɔŋmɔ Afii Akpe Maŋtsɛyeli Lɛ Ebɛŋkɛ

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Fa 12: Nyɔŋmɔ Afii Akpe Maŋtsɛyeli Lɛ Ebɛŋkɛ
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1981
  • Saneyitsei Bibii
  • KANE MLI MU NI AAAHE KƐJƐ MƐI NI HƆƆ LƐ AŊƆƆ
  • “AŊA SHINAA LƐ”
  • E-PAROUSIA LƐ HE “OKADI” LƐ FA
  • SHISHINUMƆ KO NI BƐ LƐ JAJEMƆ
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1981
w81 12/1 yitso 11 bf. 16-23

Yitso 11

Fa 12: Nyɔŋmɔ Afii Akpe Maŋtsɛyeli Lɛ Ebɛŋkɛ

“AMƐKANEI” LƐ SAAMƆ

15. (a) Mɛɛ yitso bibioo ko ji nɔ ni Buu-Mɔɔ wolo tɛtrɛɛ lɛ baanyɛ ahiɛ agbɛnɛ? (b) Mɛɛ adafitswaa kanya Buu-Mɔɔ lɛ kanelɔ yɛ jeŋ fɛɛ, yɛ April 15, 1919 nɔ̃ lɛ mli?

15 Agbɛnɛ, yɛ naagbee lɛ, Buu-Mɔɔ wolo tɛtrɛɛ lɛ baanyɛ ahiɛ yitso bibioo ni ji “Kɛ Kristo Ba ni Eba lɛ He Adafitswaa” yɛ gbɛ ni ja nɔ. Kristofoi ni ji Biblia kaselɔi kpaanyɔ lɛ ni ajie amɛ kɛjɛ Maŋ lɛ tsuŋwoohe lɛ yɛ March lɛ na hegbɛ amɛtee daa afi Nuŋtsɔ lɛ Gbɛkɛnaashi Niyenii lɛ shishi yɛ Hɔgbaa gbɛkɛ, yɛ April 13, 1919, ni taakɛ yibɔ ni ba shishi lɛ kɛ akɔntaabuu ko ni yeee emuu tsɔ̃ɔ ni aŋma yɛ Buu-Mɔɔ lɛ ni ji May 15 nɔ̃ lɛ mli yɛ baafa 151 tsɔɔ lɛ, mɛi ni fa fe 17,961 ba jɛmɛ. April 15, 1919 Buu-Mɔɔ lɛ baafa 117, 118 tswa adafi akɛ ahe mɛi kpaanyɔ ni afolɔ amɛnaa yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ shika ni ji dɔla 10,000, akɛ sɛɛdaamɔ nɔ̃ ni adamɔ nɔ aŋmɛɛ amɛhe, kɛ agbɛnɛ miishɛɛ babaoo ni amɛnanemɛi Kristofoi ohahai abɔ kɛhere amɛ yɛ Brooklyn Betel shia lɛ. Adafitswaa nɛɛ ni aŋmala yɛ jeŋ fɛɛ lɛ wo mɛi ni kaneɔ Buu-Mɔɔ lɛ kɛ Ba Ni Kristo Eba Lɛ He Adafitswaa lɛ hewalɛ waa.

16. (a) Taakɛ Yesaia 60:2 tsɔɔ lɛ be eshɛ kɛha mɛni? (b) Mɛɛ gbɛ nɔ atsɔ awo ekaa ni Biblia kaselɔi “ni amɛjɔɔ amɛhe nɔ” Iɛ yɔɔ lɛ mli hewalɛ, ni mɛɛ henaabuamɔ afee yɛ majimaji ateŋ?

16 Agbɛnɛ jeee be nɛɛ ji be ni akɛwɔɔ wɔdɔi aloo awɔɔ yɛ mumɔŋ. Nitsumɔ be nɛ, taakɛ Yesaia 60:2 gba fɔ shi lɛ, “ejaakɛ naa, duŋ ha shikpɔŋ lɛ nɔ, ni duŋ kpii ha majimaji lɛ anɔ; shi bo lɛ Yehowa miikpe yɛ onɔ, ni enunyam lɛ epue yɛ onɔ.” Jeŋ shihilɛ lɛ biɔ nifeemɔ yɛ ekaa naa yɛ mɛi fɛɛ ni “amɛjɔɔ amɛhe nɔ” akɛ Biblia kaselɔi lɛ agbɛfaŋ. Afiteee be ko kwraa yɛ Kristofoi lɛ ni kpaa Ayemforowu lɛ gbɛ lɛ ahewalɛwoo mli, ejaakɛ aŋmala saji enyɔ yɛ Buu-Mɔɔ lɛ ni ji August 1 kɛ 15, 1919 nɔ̃ lɛ mli yɛ yitso ni ji “Ajɔɔ Mɛi ni Sheee Gbeyei” lɛ shishi, kɛ adafitswaa ni kɔɔ gbɛjianɔtoo kɛha “Kpee Wulu: Cedar Point, Lake Erie” he kɛha gbii kpaanyɔ, September 1-8, ni abaafee enɛ yɛ majimaji fɛɛ mli. Amɛkɛ hewalɛ hoso amɛhe kɛjɛ mumɔŋ wɔdɔiwɔɔ lɛ mli, ni Nyɔŋmɔ webii akpei abɔ ni “amɛjɔɔ amɛhe nɔ” lɛ ho yuu kɛtee heni afeɔ kpee lɛ yɛ lɛ, ni aaafee mɛi 6,000 baa kpee lɛ shishi daa gbi, titri lɛ yɛ Kanada kɛ U.S. Amerika. Nakai kpeei ni hoso amɛ waa lɛ ji be kɛha “mɛi ni amɔjɔɔ amɛhe nɔ” lɛ ni amɛti amɛyiŋkpɔ ni amɛŋmɔ akɛ amɛbaaha amɛhiɛ atsɛ̃ ni amɛkɛ amɛhe awo Nyɔŋmɔ sɔɔmɔ ni ka amɛhiɛ lɛ mli yɛ ekaa naa lɛ mli.

17, 18. (a) Mɛni ji nɔ ni atswa he adafi koni aŋma aha, yɛ “Nanemɛi Nitsulɔi Agbi” lɛ nɔ yɛ Kpee Wulu lɛ shishi, kɛ mɛɛ gbɛkpamɔ? (b) Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ famɔi ni akɛha yɛ gbɛ ni esa akɛ atsɔ nɔ atsu nii lɛ woɔ mɔ hewalɛ waa, ni ani nibii ni ba yɛ nakai kpee gbi lɛ nɔ lɛ ji nibii ni yɔɔ miishɛɛ ni hoɔ eyaa kɛkɛ lo?

17 Atee miishɛɛ kɛ ekaa shi babaoo yɛ “Nanemɛi Nitsulɔi a-Gbi” lɛ nɔ yɛ Sohaa, September 5, beni Nɔkwɛlɔ J. F. Rutherford tswa wolo tɛtrɛɛ hee ni baaje shishi kɛjɛ October 1, 1919 kɛyaa lɛ he adafi lɛ, ni abaafee wolo tɛtrɛɛ ni fata Buu-Mɔɔ wolo tɛtrɛɛ lɛ ni tswaa Nyɔŋmɔ Mesia maŋtsɛyeli lɛ he adafi lɛ he, ni awo Nyɔŋmɔ webii ni “amɛjɔɔ amɛhe nɔ” lɛ hewalɛ ni amɛha mɛi ashɛ enɛ, ni amɛmiikpa gbɛ akɛ amɛbaakala ekomekomei 4,000,000 yɛ be fɛɛ mli. Yɛ sɛɛ mli lɛ akɛ famɔi krokomɛi ha yɛ gbɛ ni aaatsɔ nɔ akɛ woji enyɔ nɛɛ atsu nii lɛ he yɛ sane ni he baafai enyɔ kɛ fã ni ji “Maŋtsɛyeli lɛ he Adafitswaa” lɛ mli, yɛ Buu-Mɔɔ ni ji September 15, 1919 nɔ̃ lɛ baafai 279-281.

18 Mɛɛ hewalɛ akɛtsɛ mɛi fɛɛ ni kaneɔ wolo lɛ yɛ wiemɔ ni aŋma yɛ kuku ni ji etɛ ni ji naagbee nɔ lɛ mli nɛkɛ: “Nyɛbotea mli oya. Nyɛkaia akɛ yɛ be mli ni nyɛyaa nɔ yɛ nɛkɛ nitsumɔ nɛɛ mli lɛ, jeee akɛ nyɛmiiwo mɛi hewalɛ kɛkɛ akɛ wolo tɛtrɛɛ nɛɛ najiaŋdamɔlɔi, shi moŋ nyɛji maŋtsɛmɛi a-Maŋtsɛ kɛ nuŋtsɔmɛi a-Nuŋtsɔ lɛ bɔfoi ni nyɛmiitswa Yinɔ Kpakpa ni baa, wɔ Nuŋtsɔ kɛ anunyam maŋtsɛyeli ni baa, ni anɔkwale Kristofoi kɛ amɛhiɛ efɔ nɔ ni amɛsɔle yɛ he afii ohai babaoo lɛ he adafi kɛmiitsɔɔ gbɔmɛi lɛ yɛ gbɛ ni yɔɔ nyam nɔ”! Atswa dɛ babaoo akɛhere nɛkɛ nine ni afɔ akɛ akɛ he awo nɛkɛ Maŋtsɛyeli lɛ he nitsumɔ nɛɛ mli lɛ nɔ ni ŋmɛnɛ, yɛ nɔ ni fe afii nyɔŋmai enumɔ kɛ etɛ sɛɛ lɛ, nakai wolo tɛtrɛɛ lɛ nɔŋŋ ni amrɔ nɛɛ ehiɛ gbɛi akɛ Awake! lɛ, akalaa ekomekomei 7,800,000 yɛ eko fɛɛ eko ni aaafee lɛ mli. Eka shi faŋŋ akɛ nakai Kristofoi ni “amɛjɔɔ amɛhe nɔ” ni amɛyibɔ ji 6,000 lɛ ni bua amɛhe naa yɛ Cedar Point, Ohio lɛ kɛ nya ni amɛnya wolo tɛtrɛɛ ni ji Golden Age (Yinɔ Kpakpa) lɛ he adafi ni atswa yɛ Sohaa, September 5, 1919 lɛ he lɛ jeee nibii ni yɔɔ miishɛɛ ni hoɔ yaa kɛkɛ ni ekɔɔɔ nɔ ko he yɛ Nyɔŋmɔ “oblayoo fro ni he tse” kuu lɛ yinɔsane he yɛ Kristo parousia be ni ji anɔkwale nɛɛ he. Nakai obalayei akuu lɛ wɔko dɔŋŋ!

19. Kanei lɛ asaamɔ biɔ mɛɛ nifeemɔ, ni mɛni hewɔ enɛ kɛ mligbalamɔ ba obalayei Iɛ ateŋ Iɛ?

19 Yɛ anɔkwale mli lɛ no ji be ni “nakai obalayei lɛ fɛɛ te shi ni amɛsaa amɛkanei lɛ.” (Mat. 25:⁠7) Yɛ abɛbua lɛ mli lɛ, enɛ biɔ ni obalayei lɛ kɛ mu awo amɛkanei lɛ amli, ejaakɛ amɛkanei lɛ “miigboi.” Shi, ao! obalayei kwashiai lɛ na akɛ amɛnyɛɛɛ amɛkɛ mu awo amɛkanei lɛ amli amrɔ nɔŋŋ; amɛkɛ tɔi ni mu yɔɔ mli fataaa amɛhe baaa yɛ be mli ni obalayei nilelɔi lɛ fee nakai. Enɛ kɛ mligbalamɔ ba obalayei lɛ ateŋ. Mɛni hewɔ? Mateo 25:​8, 9 tsɔɔ mli akɛ: “Ni kwashiai lɛ kɛɛ nilelɔi lɛ akɛ: Nyɛhaa wɔ nyɛ mu lɛ eko; ejaakɛ wɔkanei lɛ miigboi. Shi nilelɔi lɛ here nɔ amɛkɛɛ: Ekolɛ ebashɛŋ wɔkɛnyɛ fɛɛ; shi moŋ nyɛyaa mɛi ni hɔɔ lɛ aŋɔɔ nyɛyahea eko nyɛhaa nyɛhe.”

20. Ani eji pɛsɛmkunya yɛ obalayei nilelɔi lɛ agbɛfaŋ akɛ amɛaakpoo akɛ amɛkɛ kwashiai lɛ aaaja amɛ mu lɛ, ni mɛni ji nilelɔi lɛ afaishitswaa?

20 Wɔbaanyɛ wɔsusu bɔ ni enɛ baawa aha nakai obalayei kwashiai lɛ, akɛ amɛaaje kpo yɛ nakai ŋmlɛtswaa ni je ena waa lɛ ni amɛbɔ mɔdɛŋ akɛ amɛaatao shwapo loo mɛi ni hɔɔ mu ni baakpɛlɛ nɔ akɛ amɛaahɔɔ mu ni amɛtaoɔ lɛ amɛha amɛ. Ojogbaŋŋ, shi ani enɛ jeee pɛsɛmkunya yɛ obalayei nilelɔi lɛ agbɛfaŋ, akɛ amɛsumɔɔɔ ni amɛkɛ obalayei kwashiai lɛ aja amɛ mu lɛ? Dabi! Ejaakɛ eji amɛfee nakai kulɛ nakai obalayei nyɔŋma lɛ ateŋ mɔ ko kwraa nyɛŋ aya ayemforowu lɛ shia kɛha okpɔlɔŋmɛɛ lɛ. Mu ni amɛaaja mli lɛ baata dani nyɔŋma lɛ fɛɛ aaashɛ jɛmɛ. Obalayei nilelɔi lɛ nu he akɛ gbɛnaa nii ko ka amɛnɔ akɛ amɛshɛ jɛmɛ kɛtsɔ mu ni fa ni amɛkɛ fata he kɛba kɛ́ ehe baahia lɛ nɔ. Enɛ tsɔɔ hu akɛ, amɛfɛɛ amɛtswa amɛfai shi akɛ amɛbaashɛ jɛmɛ, ni nɛkɛ obalayei nilelɔi nɛɛ eŋmɛɛɛ gbɛ ni nɔ ko aje amɛnijiaŋ wui ni amɛkashɛ nɔ ni baaha amɛbote ayemforowu lɛ nyam mli lɛ he. Agbɛnɛ hu, mu yɛ lolo kɛha obalayei kwashiai lɛ ni amɛaana kɛjɛ hei sɔrɔtoi ni no haŋ amɛtsi omanye ni obalayei nilelɔi lɛ aaaye lɛ gbɛ.

21. Mɛni ji nɔ ni enɛ etsɔɔɔ yɛ obalayei “nilelɔi” akuu lɛ anifeemɔ ko yɛ mɔ ni sumɔɔ akɛ ekase Biblia lɛ ni ekase Ayemforowu lɛ he nii lɛ he?

21 Te enɛ haa abɛbua Iɛ baa mli yɛ nɛkɛ ŋwɛi Ayemforowu lɛ parousia loo ba ni eba lɛ he ehaa tɛɛŋ? Ani no tsɔɔ akɛ, kɛji akɛ mɔ ko hiɛ tsui krɔŋŋ ni enu ba ni Nuŋtsɔ Yesu Kristo eba ni anaaa lɛ lɛ he ni eesumɔ ni obalayei “nilelɔi” lɛ akuu lɛ kɛ lɛ akase Biblia lɛ ni ena gbɛfaŋ nɔ yɛ Ayemforowu lɛ hiɛnyamwoo mli lɛ, obalayei “nilelɔi” akuu lɛ baakpoo akɛ amɛaafee nakai ni amɛkɛɛ nakai mɔ lɛ akɛ ebɔ lɛ diɛŋtsɛ ehe mɔdɛŋ? Kɛji akɛ eesumɔ ni Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ayi lɛ obɔ lɛ, ani enɛ baafee nɔ ni akaseɔ yɛ abɛbua lɛ mli lɛ mlikuu kɛ afee nakai? Jeee nakai kwraa.

22. Yɛ sanebimɔ ni kɔɔ “mu” lɛ jaa lɛ he susumɔ mli lɛ, mɛni ji nɔ ni esa akɛ wɔkai akɛ kanei ni asu ni aaahole nɔ lɛ tsɔɔ, ni “mu” lɛ damɔ shi kɛha mɛni?

22 Belɛ mɛni hewɔ ni yɛ emlibaa mii lɛ obalayei “nilelɔi” akuu lɛ kpoo akɛ amɛkɛ obalayei “kwashiai” akuu lɛ aaaja amɛ mu lɛ? Esa kɛ wɔha ahi wɔjwɛŋmɔ mli akɛ mu ni mɔ yɔɔ yɛ etɔ mli lɛ damɔ shi kɛha okadi “mu” ni yɔɔ mɔ lɛ diɛŋtsɛ mli. Agbɛnɛ hu, kanei ni ahole nɔ lɛ damɔ shi kɛha ni mɔ aaaha ekane atso, ni no nɔŋŋ tsɔɔ akɛ mɔ lɛ aaakpɛ tamɔ kanei beni afee ni gbɔmɛi ni yɔɔ jeŋ ni mli ewo duŋ ni amɛleee nɔ ko yɛ mli lɛ ana amɛnitsumɔi kpakpai lɛ ni amɛwo Nyɔŋmɔ hiɛ nyam yɛ enɛ hewɔ. (Mat. 5:​14-16; Filip. 2:15) Nɛkɛ okadi “mu” nɛɛ ji nɔ ni haa kpɛmɔ hewalɛ lɛ, ni nɛkɛ “mu” nɛɛ feɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ ni ji kane kɛ la kɛha Nyɔmɔ jalɔ lɛ (Lala 119:105) , ni no nɔŋŋ ji mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ni haa Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kpɛɔ kɛhaa wɔ ni ekɛ sui kpakpai ni Nyɔŋmɔ gbeyeishemɔ yɔɔ mli ni atsɛɔ amɛ “mumɔ lɛ yibii” lɛ baa mɛi ni yɔɔ enɛ lɛ amli lɛ he mfoniri. (Gal. 5:​22, 23; Efe. 5:​18-20) Ojogbaŋŋ, belɛ ani esa akɛ obalayei “nilelɔi” lɛ aba nɛkɛ “mu” nɛɛ falɛ lɛ shi, nɛkɛ kpɛmɔ hewalɛ ni yɔɔ amɛ diɛŋtsɛ amɛmli lɛ shi? Ni yɛ naagbee lɛ amɛkpa kpɛmɔ kwraa?

23. (a) Mɛni ji nɔ ni obalayei “kwashiai” akuu lɛ sumɔɔ ni “nilelɔi” akuu lɛ afee aha amɛ? (b) Mɛɛ “Kristofoi” nɛkɛ obalayei “kwashiai” akuu lɛ ji?

23 Enɛ ji nɔ ni obalayei “kwashiai” akuu lɛ baasumɔ ni “nilelɔi” lɛ afee. “Kwashiai” lɛ miisumɔ ni “nilelɔi” lɛ kɛ amɛ afee ekome. Ni Ayemforowu lɛ ba ni eba ni anaaa lɛ lɛ he adafi ni atswa yɛ afi 1919 Ŋ.B. lɛ kɛ sane kpele ko bafɔ mɛi fɛɛ ni kɛɔ akɛ amɛji “obalayei” ni sumɔɔ akɛ amɛkɛ Ayemforowu lɛ aaakpe ni amɛkɛ lɛ anya lɛ hiɛ. Mɛi ni tamɔ obalayei “kwashiai” lɛ kɛɔ kɛkɛ akɛ amɛyɛ Kristojamɔ mli; amɛji Kristofoi yɛ gbɛi amli kɛkɛ, shi anaaa anɔkwa Kristojamɔ taomɔnii lɛ yɛ amɛhe. Amɛbaanyɛ amɛna Biblia mli nilee ko moŋ, titri lɛ Biblia mli nilee ni kɔɔ je lɛŋ nibii ahe. Ekolɛ Ŋmalɛ mli nilee ni amɛyɔɔ lɛ baanyɛ ana amɛnɔ hewalɛ, shi kɛlɛ, eshɛŋ heni amɛaaná Nyɔŋmɔ mumɔ ni he wa lɛ yɛ amɛmli koni eha amɛwo “mumɔ lɛ yibii” lɛ. Amɛjeŋba kɛ anɔkwa Kristofoi asu kpaaa gbee. Amɛkpɛɔ kɛkɛ akɛ mɛi ni kɛ Kristo gbɛi tsɛɔ amɛhe yɛ Kristendom jamɔ mli nifeemɔi amli. Amɛkpaa gbɛ akɛ amɛbaaya ŋwɛi kɛ amɛgboi!

24. (a) Ani obalayei “kwashiai” akuu lɛ shweremɔ akɛ jamɔ gbɛjianɔtoo lɛ eha amɛnyɛ amɛkpɛlɛ Ayemforowu lɛ ba ni eba ni ayeɔ he odase lɛ nɔ? (b) Mɛɛ Kristofoi aŋɛlɛnɔ nɛkɛ kwashiai lɛ sumɔɔ ni nilelɔi Iɛ hu abashɛ he beni afee ni amɛkɛ amɛ afee ekome?

24 Shi kɛlɛ, bɔ ni amɛji yɛ jamɔ mli lɛ haaa amɛnyɛ amɛkpee nyɔɔŋteŋ bolɔmɔ, “naa ayemforowu lɛ miiba eei! nyɛjea kpo nyɛyakpeea lɛ!” lɛ naa. Yɛ anɔkwale mli lɛ, amɛyooo enɛ, amɛkpɛlɛɛɛ anɔkwale ni aye he odase akɛ Ayemforowu lɛ eba kɛjɛ afi 1914 lɛ nɔ. Amɛkɛɔ akɛ amɛheɔ Ayemforowu lɛ amɛyeɔ, ni ákɛ sɔlemɔ lɛ ji eyemforo lɛ, shi amɛmaa nɔ mi akɛ amɛbaasumɔ ni amɛkɛ Ayemforowu lɛ akpe ni amɛbote emiishɛɛ mli yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛgbɛ nɔ, yɛ amɛje lɛ gbɛ nɔ. No hewɔ Iɛ kɛji akɛ amɛkɛ obalayei “nilelɔi” akuu lɛ aaabɔ lɛ, sane he ŋmɛɛmɔ ni akɛsaa baaba. Ehe baahia ni amɛkɛ amɛhemɔkɛyeli afutu ni amɛfɛɛ amɛkɛ Kristo gbɛi atsɛ amɛhe akɛ amɛji ŋwɛi niyelɔi. Esa akɛ “nilelɔi” akuu lɛ aha amɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛ “mu” lɛ eko ni no aha amɛ Kristofoi anɔyaa lɛ nɔ agbɔ tamɔ Nyɔŋmɔjalɔi ni leee nii. Yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ “nilelɔi” lɛ baafee amɛ diɛŋtsɛ amɛhe kwashiai yɛ jamɔ mli beni afee ni amɛnyɛ amɛkɛ mɛi ni kɛɔ akɛ amɛyɔɔ Kristojamɔ mli, ni ji “kwashiai” ni leee nii lɛ anyiɛ.

25. (a) Belɛ mɛni ji sane ni kɔɔ obalayei “nilelɔi” akuu lɛ he? (b) Beni afee ni yɛ naagbee lɛ ana taomɔ nii lɛ yɛ amɛhe lɛ, mɛɛ Petro kɛ PauIo wiemɔ ehe hiaa ni amɛtsu he nii?

25 Sane lɛ mli ka shi faŋŋ: Ani mɛi ni ji obalayei “nilelɔi” akuu lɛ baaŋmɛ gbɛ ni jamɔ mli henumɔi taakɛ anaa yɛ Kristendom lɛ ana amɛnɔ hewalɛ? Ani amɛbaaŋmɛ gbɛ ni ashɔ amɛmumɔŋ “mu” lɛ yɛ amɛdɛŋ ni amɛfee mɛi ni nyɛɛɛ amɛkpɛ́ akɛ anɔkwale Kristofoi kɛyashi naagbee ni enɛ anyɛ amɛnɔ ni yɛ naagbee lɛ amɛje to ni amɛto sɛɛ nɛɛ akɛ mɛi ni hiɛ kanei ni fata Ayemforowu lɛ he kɛmiiya okpɔlɔŋmɛɛ asa lɛ shinaa lɛ naa lɛ mli? Ehe miihia ni, taakɛ 2 Petro 1:10 kɛɔ lɛ, ‘amɛwaje amɛtsɛmɔ kɛ halamɔ lɛ.’ Ehe miihia ni amɛkase bɔfo Paulo ni yɛ be mli ni ebɛŋkɛ eshikpɔŋ nɔ wala lɛ naagbee lɛ eŋma akɛ: “Foidamɔ lɛ, mida migbe naa; hemɔkɛyeli lɛ mihiɛ mli tswɛ; nɔ ni eshwɛ ni ka shi ha mi ji jalɛ akekre lɛ, ni Nuŋtsɔ ni ji jalɛ kojolɔ lɛ baaha mi yɛ nakai gbi lɛ nɔ lɛ.” Esa akɛ ana Kristofoi ataomɔnii lɛ fɛɛ yɛ amɛhe yɛ be mli ni amɛaashɛ nakai Ayemforowu lɛ okpɔlɔŋmɛɛ asa lɛ shinaa lɛ naa lɛ.​—2 Tim. 4:​7, 8.

26. Mɛɛ gbɛ nɔ atsɔ atsi obalayei “nilelɔi” akuu lɛ naa yɛ Jeŋ Ta I be lɛ mli, ni mɛni hewɔ ekɛ obalayei “kwashiai” akuu lɛ gbala mli yɛ 1919?

26 Yɛ yiŋtoo nɛɛ hewɔ lɛ, obalayei “nilelɔ” akuu lɛ kɛ emɛi ni kɛ amɛnaabu kɛɔ akɛ amɛyɔɔ Kristojamɔ mli lɛ gbala mli, tamɔ jwɛi lɛ kɛ ŋmaa lɛ he abɛbua lɛ. Akɛ amɛ ba Babilon kpeteŋkpele ni ji jeŋ apasa jamɔ maŋtsɛyeli lɛ kɛ etawuu, maŋkwramɔŋ kɛ kojomɔŋ hemɛi lɛ anyɔŋyeli mli yɛ Jeŋ Ta I be lɛ mli. Jeee akɛ atsi amɛ naa yɛ gbeyei babaoo ni amɛ sheɔ gbɔmɛi ni yɔɔ hewalɛ yɛ gbɛhei amli lɛ pɛ kɛkɛ hewɔ, shi moŋ awo amɛ tsuŋ diɛŋtsɛ ni atsi amɛ naa yɛ asraafoi atsuŋwoohei kɛ hei krokomɛi. Amɛtsu tsɛmɔ ni jɛ ŋwɛi ni kɔɔ Babilon Kpeteŋkpele lɛ he lɛ he nii yɛ 1919 mli: “Nyɛjea emli, mimaŋ, koni nyɛkɛ lɛ akafee ekome yɛ ehe eshai lɛ amli, ni nyɛkana ehaomɔi lɛ eko.” (Kpoj. 18:⁠4) Amɛnyɛŋ amɛŋmɛɛ sane he ni amɛkɛ nakai obalayei “kwashiai” akuu lɛ asaa yɛ nakai sane lɛ mli. Esa akɛ amɛbo Nyɔŋmɔ toi fe Babilon Kpeteŋkpele lɛ kɛ emaŋkwramɔŋ hemɛi lɛ. Amɛnyɛŋ amɛfata Babilon Kpeteŋkpele lɛ he yɛ nakai kooloo lɛ amaga ni ji Jeŋmaji Akpaŋmɔ ni Babilon Kpeteŋkpele lɛ kɛ lɛ fee okpɔŋɔ ni eta enɔ yɛ afi 1919 Ŋ.B. lɛ he kɛ nyiɛmɔ.​—Kpoj. 13:​14, 15; 14:​11, 12; 17:​1-18.

27. Mɛɛ gbɛ nɔ obalayei “nilelɔi” akuu lɛ shidaamɔ lɛ ji nɔ ni ŋwanejee ko kwraa bɛ he kɛjɛ shishijee, taakɛ maŋshiɛmɔ ko ni akɛha yɛ Hɔgbaa, September 7, 1919 lɛ yeɔ he odase lɛ?

27 Gbɛhe ni obalayei “nilelɔi” akuu lɛ kɔ yɛ nɛkɛ sane nɛɛ he lɛ ji nɔ ni mli ka shi faŋŋ ni anyɛŋ aje he ŋwane. Yɛ enɛ he odaseyeli lɛ, yɛ Hɔgbaa shwane, September 7, 1919, yɛ Cedar Point kpee lɛ shishi lɛ, Nɔkwɛlɔ Rutherford kɛ maŋshiɛmɔ “Hiɛnɔkamɔ Kɛha Adesai Fɛɛ ni Ehao” ni etsɔɔ yɛ mli akɛ Nyɔŋmɔ ekpɛlɛɛɛ Jeŋmaji Akpaŋmɔ lɛ nɔ lɛ ha. Kɛ wɔɔjɛ amaniɛ ni abɔ yɛ enɛ he ni aŋma yɛ Sandusky (Ohio) Star-Journal ni je kpo yɛ Ju, September 8, 1919 lɛ mli wɔwie lɛ, ekɛɛ: Nɔkwɛlɔ Rutherford wie etsɔɔ gbɔmɛi aaafee 7,000 yɛ tsei lɛ ashishi Hɔgbaa shwane. Ejaje akɛ Jeŋmaji Akpaŋmɔ ni maŋkwramɔŋ kɛ shika helɛtemɔ hewalɛi lɛ ni sumɔɔ akɛ adesai ashihilɛ ahi kɛtsɔ toiŋjɔlɛ kɛ nibii babaoo ni aaana he gbɛjianɔ ni aaato ama shi nɔ lɛ baatsu nɔ̃ kpakpa babaoo, kɛkɛ ni ekɛɛ akɛ, Nuŋtsɔ lɛ mlifu baaba nɛkɛ kpaŋmɔ nɛɛ nɔ kɛ̃, ejaakɛ osɔfoi lɛ, Katolek kɛ Protestant ni kɛɔ akɛ Nyɔŋmɔ najiaŋdamɔlɔi ji amɛ lɛ eŋmɛɛ egbɛjianɔtoo lɛ he ni amɛyakpɛlɛ Jeŋmaji Akpaŋmɔ lɛ nɔ, ni amɛjie enɛ yi akɛ Kristo maŋtsɛyeli lɛ maŋkwramɔŋ henɔ yɛ shikpɔŋ nɔ.​—The Watch Tower, nɔ ni afee yɛ October 1, 1919, baafa 298, afa gbɛ 1.

28, 29. Mɛni hewɔ ni obalayei “nilelɔi” akuu Iɛ kɔ shidaamɔ ni tamɔ nɛkɛ, ni mɛɛ heguɔgbee gbɛi ni Yakobo tsi ta anyɛŋ akɛtsɛ amɛ?

28 Obalayei “niyelɔi” akuu lɛ yɛ hemɔkɛyeli akɛ ato Nyɔŋmɔ Bi ni esumɔɔ lɛ lɛ maŋtsɛyeli lɛ ama shi yɛ ŋwɛi yɛ Jeŋmaji Abe lɛ naagbee yɛ 1914, ni amɛdamɔ shi shiŋŋ ni amɛŋmɛɛɛ sane he koni amɛkɛsaa yɛ enɛ he, ni amɛkpɛlɛɛɛ nɔ akɛ amɛaahere ni amɛja nɔ ni akɛtoɔ enajiaŋ lɛ. Amɛnyɛŋ ni amɛkɛ amɛ mumɔŋ “mu” lɛ fa bibioo po aha ni no aba amɛhe ni amɛtu amɛha Nyɔŋmɔ Mesia maŋtsɛyeli lɛ shi. Nɛkɛ amɛhe ni amɛkɛ kpɛtɛ Maŋtsɛyeli lɛ he gbagbalii lɛ haaa amɛfee mɛi ni je lɛ sumɔɔ amɛ aloo je lɛ nanemɛi. Eha nyɛɛ ni amɛyɔɔ kɛha amɛ lɛ mli ebawa, shi nɛkɛ nyɛɛ kɛ hetsɛ̃ ni jɛ je lɛ mli lɛ ha ebafee faŋŋ kɛha amɛ akɛ amɛhiɛ wekukpaa ni ka amɛkɛ ŋwɛi Maŋtsɛ kɛ Ayemforowu lɛ teŋ lɛ mli yɛ anɔkwale mli. Anyɛŋ akɛ wiemɔ ni ahiɔ “gbalafitelɔi” atsɛ amɛ tamɔ bɔ ni kaselɔ Yakobo kɛtsɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli asafo lɛ mlibii lɛ ateŋ mɛi komɛi lɛ:

29 “Gbalafitelɔi! Nyɛleee akɛ je nɛɛ hedɔɔ lɛ Nyɔŋmɔ nyɛɛ ni lo? No hewɔ lɛ mɔ fɛɛ mɔ ni sumɔɔ akɛ etsɔ je nɛɛ hedɔlɔ lɛ, etsɔ Nyɔŋmɔ henyɛlɔ.”​—Yak. 4:⁠4.

30, 31. Obalayei “ninelɔi” akuu Iɛ tsɔ enɛ nɔ amɛjie amɛsui kpakpai akɛ obalayoo ni atsɛ ehe baa lɛ amɛtsɔɔ namɔ ni yɛ mɛɛ gbɛ nɔ atsɔɔ nɛkɛ obalayei ahefɛo nɛɛ mli yɛ Yesaia gbalɛ lɛ mli?

30 No hewɔ lɛ yɛ bɔ ni amɛha amɛ mumɔŋ “mu” lɛ hi amɛmasɛi ni amɛkpɛlɛɛɛ nɔ akɛ amɛkɛ mɛi krokomɛi aaaja beni afee ni amɛkɛtsu nii akɛ “kanei” ni tsoɔ daa ni kpɛɔ fɛfɛo hewɔ lɛ, belɛ obalayei “nilelɔi” akuu nɛɛ miiwo amɛ ŋwɛi Ayemforowu, mɔ ni atsɛ amɛhe baa aloo awo shi akɛ amɛkɛ lɛ baabote gbalashihilɛ mli lɛ hiɛ nyam. Amɛmiiŋmɛ gbɛ ni anɔkwayeli, hetsemɔ kɛ krɔŋŋfeemɔ sui ni ataoɔ yɛ mɛi ni amɛbaafee ayemforo amɛha amɛ “wu kome,” Nuŋtsɔ Yesu Kristo lɛ akpɛ tamɔ kanei. Amɛkɛ lɛ nyaa akɛni beni Nyɔŋmɔ baaha nɛkɛ esuɔmɔ Bi nɛɛ anyiɛ “eyɛmforo” lɛ hiɛ kɛya shia lɛ eshɛ lɛ hewɔ; amɛnaa enyam lɛ mli gbɛfaŋnɔ, taakɛ aŋma akɛ: “Tamɔ bɔ ni ayemforowu nyaa eyemforo he lɛ, nakai o-Nyɔŋmɔ lɛ aaanya ohe.” (Yes. 62:⁠5) Beni afee ni amɛnyɛ amɛkpee enunyam lɛ kpɛmɔ naa lɛ, amɛhu amɛmiisumɔ ni amɛhe afee fɛo tamɔ ayemforo yɛ ekpeemɔ gbi nɔ, ni amɛkpɛlɛɔ, wulamɔ ni ŋwɛi Tsɛ lɛ kɛhaa amɛ lɛ nɔ. Nɛkɛ hefɛo ni ŋmɛɔ pɛpɛɛpɛ ni ka ayemforowu lɛ kɛ ayemforo lɛ teŋ lɛ ji nɔ ni atsɔɔ mli yɛ Yesaia 61:10 lɛ:

31 “Ejaakɛ ewomi yiwalaheremɔ atadei, ni ekɛ jalɛ mama ehami, tamɔ bɔ ni ayemforowu wulaa ehe kɛ osɔfo fai, loo bɔ ni ayemforo woɔ jwinei lɛ.”

32. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ obalayei “nilelɔi” akuu Iɛ kpɛɔ amɛkɛwoɔ amɛ Ayemforowu Iɛ hiɛ nyam?

32 Nɔ ko nɔ ko bɛ obalayei “nilelɔi” akuu ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ lɛ gbɛfaŋ ni baafite Ŋwɛi Ayemforowu lɛ kpɛmɔ ni kpɛɔ waa tamɔ hulu lɛ: “Etamɔ ayemforowu ni jɛɔ epia mli ejeɔ kpo.”(Lala 19:​5, 6) No hewɔ lɛ eji nɔ ni ka obalayei “nilelɔi” akuu Iɛ nɔ akɛ amɛkpɛ yɛ amɛ Ayemforowu lɛ anunyam lɛ mli tamɔ kanei ni tsoɔ kɛtsɔ nakai Kristofoi asui ni haa amɛfeɔ sɔrɔto yɛ jamɔŋ ajwamaŋ, Babilon Kpeteŋkpele lɛ kɛ ejamɔŋ “biyei” ajwamaŋi lɛ fɛɛ he lɛ. Kpɛ ni amɛkpɛɔ nɛɛ haaa amɛmale amɛ Ayemforowu ni amɛsumɔɔ lɛ lɛ he amɛha adesai.

KANE MLI MU NI AAAHE KƐJƐ MƐI NI HƆƆ LƐ AŊƆƆ

33. Taakɛ Yesu abɛbua lɛ tsɔɔ lɛ, mɛni pɛ ji nɔ ni obalayei “nilelɔi” Iɛ baanyɛ akɛɛ “kwashiai” Iɛ, no hewɔ lɛ mɛni ji nɔ ni “nilelɔi” lɛ tsɔɔ?

33 Akɛni obalayei “kwashiai” akuu lɛ bɛ mumɔŋ “mu” hewɔ lɛ, amɛnyɛŋ amɛkpɛ́ ni amɛkɛwo Ayemforowu ni eshɛ shi ni eyɔɔ ni eeya okpɔlɔŋmɛɛ lɛ shishi lɛ hiɛ nyam. Amɛnine shɛŋ “mu” ni “nilelɔi” lɛ kɛfata amɛhe kɛba ni he hiaa amɛ koni amɛnyɛ amɛnyiɛ Ayemforowu lɛ sɛɛ lɛ eko nɔ. No hewɔ lɛ, taakɛ abɛbua lɛ tsɔɔ lɛ, fɛɛ ni “nilelɔi” lɛ aaanyɛ akɛɛ “kwashiai” lɛ ji akɛ: “Ekolɛ ebashɛŋ wɔ kɛ nyɛ fɛɛ; shi moŋ nyɛyaa mɛi ni hɔɔ lɛ aŋɔɔ nyɛyahea eko nyɛhaa nyɛhe.” (Mat. 25:⁠9) Su ni amɛkɔ nɛɛ ha obalayei “nilelɔi” lɛ tsɔɔ ekoŋŋ akɛ amɛle nii, ni obalayei ni leee nii lɛ akwashiafeemɔ Iɛ fite nii kɛha amɛ. Ehe bahia ni amɛtao muhɔɔlɔi ni amɛhe mu amɛwo amɛkanei amli.

34, 35. Yɛ abɛbua lɛ mlibaa ni lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ atsɔ atsu nɛkɛ muhemɔ nɛɛ he nii, shi mɛni ji nɔ ni abɛbua Iɛ tsɔɔ akɛ eeeba be mli ni amɛtsuɔ enɛ he nii Iɛ?

34 Nakai nɔŋŋ hu yɛ abɛbua lɛ mlibaa mli lɛ, ehe bahia ni “kwashiai” lɛ atao amɛ diɛŋtsɛ amɛ mumɔŋ “mu.” Amɛtee heni amɛnuɔ he yɛ jamɔŋ akɛ amɛbaaná “mu” ni baaha amɛna gbɛ kɛbote ŋwɛi, taakɛ amɛjamɔŋ tsɔɔmɔi lɛ tsɔɔ lɛ. No hewɔ lɛ amɛtao amɛjamɔi sɔrɔtoi ni mli egbala lɛ amli gbɛjianɔtooi lɛ amli kɛha nɔ̃ “mu” ni mɛnɛɛmɛi hɔɔ lɛ, ni amɛná nakai “mu” lɛ kɛjɛ mɛi ni hɔɔ nɛɛ aŋɔɔ bɔ ni amɛsumɔɔ, ni amɛwo he nyɔmɔ, ni hetuu-kɛ-hamɔ kɛha ŋwɛi Ayemforowu lɛ yɛ gbɛ ni ja nɔ bɛ mli. Shi ani nakai jamɔŋ “mu” ni amɛhe kɛjɛ muhɔɔlɔi lɛ aŋɔɔ yɛ amɛjara ni amɛtsɔɔ lɛ naa lɛ baaha amɛnyɛ amɛná gbɛ kɛbote yookpeemɔ okpɔlɔŋmɛɛ lɛ shishi? Wɔkaneɔ yɛ enɛ he akɛ:

35 “Shi beni amɛtee hemɔ lɛ, ayemforowu lɛ ba, ni mɛi ni esaa amɛhe eto lɛ kɛ lɛ tee yookpeemɔhe lɛ, ni aŋa shinaa lɛ.”​—Mat. 25:⁠10.

36. Mɛɛ obalayei ná Ayemforowu Iɛ ba ni eba Iɛ sɛɛnyiɛmɔ mli gbɛfaŋnɔ, ni mɛni ha mɛnɛɛmɛi nyɛ amɛtsɔ saramɔ be loo kaa-kɛ-kwɛmɔ “shinaa” lɛ mli lɛ?

36 Obalayei “nilelɔi” lɛ kɛ obalayei “kwashiai” lɛ gbala mli kɛtee hei sɔrɔtoi enyɔ​—“kwashiai” lɛ tsi amɛhe kɛjɛ Ayemforowu lɛ he, ni “nilelɔi” lɛ kɛ Ayemforowu ni eshɛ shi lɛ yakpe. Gbɛ nyiɛmɔ kakadaŋŋ ka heni obalayei “nilelɔi” lɛ kɛ Ayemforowu lɛ yakpe yɛ lɛ kɛ shia ni aŋmɛ yookpeemɔ okpɔlɔ lɛ yɛ jɛmɛ lɛ “shinaa” lɛ naa lɛ teŋ. Asũ kanei akɛnyiɛ nɛkɛ gbɛ ni ka hei enyɔ nɛɛ teŋ lɛ nɔ yɛ be ko mli, ni Ayemforowu lɛ kɛ obalayei “nilelɔi” lɛ hi shi yɛ nɛkɛ be nɛɛ mli ni Ayemforowu lɛ yɛ amɛmasɛi. Ni beni asafo yuu ni kɛ nyamɔ nyiɛ amɛsɛɛ lɛ yashɛ amɛshɛɛhe ni amɛtsɔ ayemforowu lɛ shinaa lɛ mli lɛ, no mli lɛ obalayei “nilelɔi” lɛ akanei lɛ miikpɛ waa. Amɛmu lɛ etaaa dani amɛshɛ “shinaa” lɛ naa. Kɛkɛ ni obalayei “nilelɔi” lɛ tsɔɔ akɛ amɛfata mɛi ni nyiɛ ayemforowu lɛ sɛɛ lɛ ahe. Enɛ ha amɛna hegbɛ amɛbote yookpeemɔ okpɔlɔŋmɛɛ lɛ shishi. Bɔ ni ehe hiaa akɛ amɛsaa amɛhe amɛto yɛ saramɔ be lɛ ji nɔ ko ni abɛbua lɛ maa nɔ mi beni ekɛɔ akɛ: “Ni mɛi ni esaa amɛhe eto lɛ kɛ lɛ tee yookpeemɔhe lɛ.” Aŋaaa shinaa lɛ yɛ amɛhiɛ shi moŋ aŋa yɛ amɛsɛɛ!

37. “Obalayei” ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ jieɔ amɛhe kpo akɛ amɛmiikpɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ yɛ be mIi ni ashɛ heni akaa amɛ akwɛɔ lɛ lɛ, ní Ayemforowu Iɛ ŋɔɔ amɛ efataa “ayemforo” kuu Iɛ he yɛ mɛɛ shihilɛ mli ni amɛyɔɔ hewɔ?

37 Yɛ abɛbua nɛɛ mlibaa yɛ wɔ be nɛɛ mli lɛ, obalayei “nilelɔi” akuu lɛ yaa nɔ amɛnyiɛɔ Ayemforowu lɛ sɛɛ kɛyashiɔ naagbee akɛ mɛi ni woɔ ehiɛ nyam ni amɛjieɔ eyi. Beni amɛshɛ heni abaasara aloo abaaka amɛ akwɛ yɛ “shinaa” lɛ naa lɛ, amɛjie amɛhe kpo akɛ mɛi ni sa akɛ aŋɔɔ amɛ kɛboteɔ yookpeemɔ lɛ shishi nitsumɔi lɛ amli. Ŋwɛinyo ni atsɛ amɛhe baa aha lɛ ni saraa amɛ loo ekaa amɛ ekwɛɔ lɛ ha ale akɛ amɛmiikpɛ kɛ Kristofoi asu kɛ baŋ ni Ayemforowu lɛ kpɛlɛɔ nɔ kɛhaa eŋwɛi “ayemforo” lɛ. Amɛkɛ amɛhe haa akɛ “obalayoo fro ni he tse [kɛha] Kristo.” Amɛhako gbɛ ni ‘afite amɛhu amɛjwɛŋmɔi kɛjɛ krɔŋŋfeemɔ ni amɛjie amɛtsɔɔ Kristo lɛ.’(2 Kor. 11:​2, 3) Ayemforowu lɛ baanyɛ akpɛlɛ nɛkɛ obalayei “nilelɔi” ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ anɔ akɛ Kristofoi asafo lɛ fa, mɛi ahe ni aŋma akɛ: “Koni eŋɔ lɛ edamɔ shi eha lɛ diɛŋtsɛ ehe akɛ anunyam asafo ni he bɛ kpa ko aloo hiɛkuamɔ aloo nakai nɔ ko, shi moŋ efee krɔŋkrɔŋ ni shwamɔ ko akahi ehe.”​—Efe. 5:⁠27.

“AŊA SHINAA LƐ”

38. Yɛ naagbee lɛ mɛi enyiɛ abaaŋɔ amɛ awo ayemforokpeemɔ he nitsumɔi lɛ amIi, ni mɛɛ be mli abaaje gbɛ aŋa “shinaa” lɛ kwraa? Ni mɛni hewɔ?

38 Aŋmɛŋ gbɛ ni mɔ ko atsɔ “shinaa” lɛ mli kɛba yookpeemɔhe lɛ ja mɛi ni akɛ baafata he ni ŋwɛi “ayemforo” kuu lɛ yibɔ ni feɔ 144,000 lɛ ashɛ pɛ. (Kpoj. 7:​4-8 14:​1-5) Shi mɛɛ be mli ajeɔ gbɛ aŋaa “shinaa” lɛ kwraa? Enɛ ji be mli ni “amanehulu babaoo” lɛ aaafɛ yɛ be ni Nyɔŋmɔ eto Iɛ mli ni hiɛkpatamɔ aaaje shishi aba Kristendom kɛ jamɔ mli ajwamaŋ, Babilon kpeteŋkpele lɛ, ni ji jeŋ apasa jamɔ maŋtsɛyeli lɛ fai ni eshwɛ lɛ fɛɛ nɔ lɛ. Kɛkɛ lɛ ebaafee nɔ ni ekpe sɛɛ tsɔ akɛ mɔ ko ni tsɛɔ ehe Kristofonyo aaaje kpo kɛjɛ Babilon Kpeteŋkpele lɛ mli beni afee ni ekɛ lɛ akafee ekome yɛ ehe eshai lɛ amli ni ekana ehaomɔi kpelei lɛ eko. (Kpoj. 18:⁠4) Akɛni abaafo nakai “amanehulu babaoo” lɛ gbii lɛ anɔ “kpitioo” yɛ mɛi ni “ahala amɛ” lɛ ahewɔ lɛ, eka shi faŋŋ akɛ “mɛi ni ahala amɛ” lɛ ayibɔ ni ji 144,000 lɛ baashɛ kwraa yɛ be mli ni “amanehulu babaoo” lɛ fɛɔ lɛ. Enɛ kɛ shinaa lɛ ŋamɔ baa.

39. Mɛni baa kwraa yɛ naagbee yɛ “obalayei nyɔŋma” lɛ abɛbua lɛ mIi?

39 Kɛkɛ lɛ mɛni baanyiɛ sɛɛ aba? “Obalayei nyɔŋma” Iɛ abɛbua lɛ tsɔɔ, yɛ be mli ni ekɛ nɛkɛ wiemɔi nɛɛ gbe naa lɛ: “No sɛɛ lɛ obalayei krokomɛi lɛ hu ba ni amɛbakɛɛ: Nuŋtsɔ, Nuŋtsɔ gbelemɔ wɔ! Shi ehere nɔ ekɛɛ: Lɛlɛŋ, miikɛɛnyɛ akɛ mileee nyɛ.”​—Mat. 25:​11, 12.

40. Mɛni hewɔ ni nɔ ni ayemforowu lɛ kɛɛ obalayei “kwashiai” lɛ akɛ: “Mileee nyɛ” lɛ sa lɛ?

40 Obalayei “kwashiai” enumɔ lɛ na mu kɛjɛ muhɔɔlɔi ni amɛbaanyɛ amɛna amɛ yɛ nakai nyɔɔŋ teŋ lɛ ŋɔɔ, ni amɛba shinaa lɛ naa kɛ kanei ni miitso. Shi amɛkanei lɛ etsooo kɛwooo ayemforowu lɛ hiɛ nyam. Amɛfataaa mɛi ni nyiɛ ayemforowu lɛ sɛɛ ni kɛ lɛ yakpe ni fata ehe kɛbote enyamɔ mli lɛ he. Mɛni nɔ ayemforowu lɛ baanyɛ adamɔ ni eyoo amɛ akɛ mɛi ni fata esɛɛbii ni nyaa lɛ ahe? Nɔ ko kwraa bɛ! Amɛkɛ kpɛmɔ ko fataaa eyookpeemɔ sɛɛnyiɛlɔi lɛ anɔ lɛ he. Yɛ anɔkwale mli lɛ ebaanyɛ ekɛɛ amɛ moŋ akɛ: “Mileee nyɛ.” Enɛ bu lɛ bem akɛ eŋa shinaa lɛ yɛ amɛhiɛ.

41. Kɛ “amanehulu babaoo” lɛ fɛ eshwie Kristendom nɔ lɛ, mɛni ji nɔ ni obalayei “kwashiai” akuu Iɛ baana ni kɔɔ amɛ diɛŋtsɛ amɛhe?

41 Nakai nɔŋŋ hu be mli ni “amanehulu babaoo” lɛ aaaje shishi yɛ Kristendom, ákɛ jamɔŋ ajwamaŋ, Babilon Kpeteŋkpele lɛ fa ni ale lɛ waa lɛ nɔ lɛ, amɛhiɛnɔkamɔi akɛ amɛaaya ŋwɛi yɛ amɛgbele sɛɛ lɛ baafee nɔ ni ahoso lɛ waa ni yiŋkɔshikɔshifeemɔ eba he. Amɛbaayoo akɛ amɛkɛ amɛhe ebɔko jamɔ gbɛjianɔtoo ni ja ni feɔ amɛ “obalayoo fro ni he tse”, “ayemforo lɛ, toobi lɛ ŋa lɛ” he. Amɛnaŋ akɛ “asha amɛ” yɛ amɛhelooŋ gbɔmɔtsei amli yɛ atatuaŋ, yɛ gbɔmɔtso lɛ tsakemɔ mli, “koni amɛkɛ Nuŋtsɔ lɛ ayakpe yɛ kɔɔyɔŋ,” taakɛ amɛjamɔ mli tsɔɔlɔi lɛ tsɔɔ 1 Tesalonikabii 4:17 shishi lɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ amɛkpɛ akɛ nɛkɛ Kristendom jamɔ gbɛjianɔtoo nɛɛ loo ekroko nɛɛ mlibii, shi amɛji Kristofoi yɛ gbɛi amli kɛkɛ shi jeee pɔtɛɛ. Nɔ ni he hiaa agbɛnɛ yɛ be mli ni amɛboteɔ “amanehulu babaoo” lɛ mli lɛ jeee nɔ ni amɛ osɔfo loo shiɛlɔ susu loo ewie yɛ amɛhe, shi moŋ nɔ ni ŋwɛi Ayemforowu lɛ kɛɔ akɛ amɛji!

42. Beni amɛjamɔ gbɛjianɔtoo ni ji amɛ teŋdamɔlɔ Iɛ elaaje Iɛ, mɛni nɔ amɛbaadamɔ ni amɛbo amɛtsɛ Ayemforowu lɛ ni eyoo amɛ?

42 Amɛkpe sɛɛ tsɔ, ákɛ ‘mɛi ni aŋa amɛyi’ lɛ, amɛbɛŋkɛɔ shihilɛ ko ni tsɔɔ akɛ aŋa shinaa lɛ yɛ amɛhiɛ lɛ he, yɛ be mli ni “amanehulu babaoo” lɛ kumɔɔ nɔ ni amɛdamɔ nɔ yɛ jamɔ mli lɛ. Akɛni akpata amɛ jamɔ gbɛjianɔtoo ni fee teŋdamɔlɔ kɛha amɛ lɛ hiɛ hewɔ lɛ, agbɛnɛ amɛkɛ Ayemforowu ni ji anɔkwale asafo lɛ Yitso lɛ diɛŋtsɛ baaye tɛ̃ɛ. Akɛni ba ni eba loo parousia lɛ ji nɔ ko ni akɛ hiŋmɛi enaaa ni amɛhiŋmɛi enaaa lɛ tamɔ mɔ ni hɔ shinaa ni aŋa sɛɛ hewɔ lɛ, amɛbaabo amɛtsɛ lɛ ni amɛkwɛ akɛ ani amɛnaabu folo ni amɛkɛ wieɔ akɛ amɛyɛ Kristojamɔ mli ni nitsumɔi kpakpai bɛ he lɛ baahere amɛyiwala ni amɛna gbɛ amɛbote ŋwɛi lo. Amɛkɛ amɛnaabu kɛkɛ yoo lɛ, ni ani esaaa akɛ lɛ hu ekpɛlɛɔ nɔ akɛ ele amɛ lo? Amɛbaatsɛ lɛ akɛ, “Owula, Owula,” aloo “Nuŋtsɔ, Nuŋtsɔ!” kɛ hiɛnɔkamɔ akɛ eeenu amɛhe lo. Esa akɛ enɛ aha agbele shinaa lɛ aha amɛ. Shi ani ebaa lɛ nakai?

43. (a) Mɛɛ Yesu Gɔŋ nɔ shiɛmɔ lɛ mli wiemɔi ni kɔɔ tsɛmɔ ni amɛaatsɛ lɛ “Nuŋtsɔ” lɛ oblayei “kwashiai” akuu lɛ mlibii lɛ kɛ hiɛdɔɔ susuuu he? (b) Mɛni baaba amɛnɔ yɛ be mli ni Yesu kɛ hiɛdɔɔ aaatsu nɛkɛ wiemɔi nɛɛ ahe nii lɛ?

43 Amɛkɛ hiɛdɔɔ susuuu nɔ ni ŋwɛi Ayemforowu lɛ kɛɛ yɛ shikpɔŋ nɔ, yɛ e-Gɔŋ nɔ Shiɛmɔ lɛ mli lɛ he: “Jeee mɔ fɛɛ mɔ ni kɛɔ mi akɛ: Nuŋtsɔ! lɛ aaabote ŋwɛi maŋtsɛyelii lɛ mli; shi moŋ mɔ ni feɔ mi tsɛ ni yɔɔ ŋwɛi lɛ suɔmɔnaa nii lɛ. Mɛi pii aaakɛɛ mi yɛ no gbi lɛ nɔ akɛ: Nuŋtsɔ, Nuŋtsɔ! Ani jeee bo ogbɛi lɛ mli wɔgba yɛ, ni ogbɛi lɛ mli wɔfamɔ daimonioi yɛ, ni ogbɛi lɛ mli wɔfee hewalɛ nibii pii yɛ lo? Ni no lɛ magba mli makɛɛ amɛ akɛ: Mileee nyɛ kwraa, nyɛjea minɔ nyɛyaa, nyɛ mɛi ni nyɛtsuɔ nibii ni ejaaa gbɛ!” (Mat. 7:​21-23) Shi yɛ “amanehulu babaoo” lɛ mli lɛ, obalayei “kwashiai” akuu lɛ baale akɛ Ayemforowu lɛ kɛɛ nakai sane lɛ kɛ hiɛdɔɔ, ákɛ shishitoo mla kɛha egbɛtsɔɔmɔ. Egbeleŋ shinaa ni yaa ŋwɛi yookpeemɔ lɛ shishi lɛ. Ebaashi amɛ yɛ je lɛ mli duŋ kpii be ni fe fɛɛ Iɛ mli, koni amɛkɛ mɛi krokomɛi ni tsuɔ “nibii ni ejaaa gbɛ” lɛ ahiɛ akpata. Amɛnaŋ gbohiiashitee kɛmiiya ŋwɛi wala mli yɛ amɛhiɛkpatamɔ lɛ mli.

44. Mɛɛ wiemɔi Yesu kɛgbe “oblayei nyɔŋma” Iɛ he abɛbua lɛ naa, ni mɛni ji nɔ ni “nilelɔi” lɛ eŋmɛŋ gbɛ kwraa ni eba mumɔŋ mu ni amɛhiɛ lɛ nɔ?

44 No hewɔ lɛ, Yesu wiemɔi ni ekɛma sane ni he hiaa ni yɔɔ abɛbua lɛ mli lɛ nɔ mi eha “obalayei nyɔŋma” lɛ eba yɛ ebe mli pɛpɛɛpɛ kɛha wɔ mɛi ni wɔyɔɔ “nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ naagbee” lɛ, akɛ, “No hewɔ lɛ nyɛsraa, ejaakɛ nyɛleee nɔ gbi nɔ loo nɔ ŋmlɛtswaa nɔ.” (Mat. 25:13) Belɛ be eshɛ agbɛnɛ kɛha mɛi ni sumɔɔ akɛ amɛtamɔ obalayei “nilelɔi” enumɔ lɛ akɛ amɛkpɛ́ yɛ be fɛɛ mli kɛ Kristofoi asu kɛ baŋ ni yɔɔ ekaa ni haa anaa taomɔnii kɛha ŋwɛi “ayemforo” kuu lɛ mli nyo-feemɔ yɛ amɛhe lɛ. Esaaa akɛ amɛŋmɛɔ sane he koni amɛkɛ mɛi ni sumɔɔ akɛ amɛná mɛi krokomɛi akwashiafeemɔ jatsũ lɛ mli gbɛfaŋnɔ lɛ asaa, beni afee ni enɛ ahe amɛ mumɔŋ “mu” lɛ eko loo babaoo po kɛya.

45. Mɛɛ jamɔŋ naanyobɔɔ “nilelɔi” lɛ eŋmɛŋ gbɛ ni amɛkɛ amɛhe awo mli, ni esa akɛ amɛya nɔ amɛkpɛ daa ni amɛkɛ wo namɔ hiɛ nyam, ni mɛni hewɔ?

45 Esaaa akɛ wɔŋmɛɔ gbɛ ni wɔhaa wɔhe kãa kɛhaa oshara ni baaha wɔkanei lɛ akpa tsoo ni wɔyafata amɛjamɔ kuu lɛ he. Mumɔŋ “mu” lɛ fɛɛ ni wɔbaanyɛ wɔna wɔha wɔhe lɛ he miihia wɔ. Esa akɛ wɔhemɔkɛyeli yɛ Ayemforowu lɛ shishɛɛ kɛ ba ni eba lɛ mli lɛ aya nɔ akpɛ, ni ehe miihia ni wɔya nɔ akɛ mɛi ni nyiɛ Ayemforowu lɛ sɛɛ ni amɛkanei kpɛɔ aahu kɛyashiɔ be mli ni ekɛ esafo ni tamɔ ayemforo lɛ baa shia kwraa lɛ sɛɛ. Be kakadaŋŋ ni ákɛmɛ Ayemforowu lɛ shishɛɛ lɛ eba naagbee. Eyɛ biɛ, yɛ enunyam parousia lɛ mli. Be kɛha wɔdɔiwɔɔ kɛ wɔɔ diɛŋtsɛ eho! Be kɛha kpɛmɔ ni akɛwo ehiɛ nyam ni akɛ lɛ anya yɛ nyamɔ ni Ŋwɛi Tsɛ lɛ kɛma ehiɛ, ni eŋɔ emumɔŋ “ayemforo” lɛ kɛya lɛ diɛŋtsɛ eŋɔɔ ni amɛkɛ yookpeemɔ okpɔlɔŋmɛɛ aye enɛ he gbijurɔ lɛ nɛ. Ehe miihia waa diɛŋtsɛ agbɛnɛ akɛ wɔsra, ejaakɛ wɔjeee nɔ gbi loo nɔ ŋmlɛtswaa nɔ ni aaaŋa nakai “shinaa” ni atsɔɔ nɔ akɛ hegbɛ haa lɛ, ni agbeleŋ dɔŋŋ.

E-PAROUSIA LƐ HE “OKADI” LƐ FA

46. (a) “Obalayei nyɔŋma” lɛ he abɛbua lɛ ji hetoo ni Yesu kɛha mɛɛ sane ni ebɔfoi Iɛ bi lɛ lɛ fa? (b) Te “nilelɔi” akuu Iɛ naa abɛbua lɛ mIibaa lɛ naagbee amɛhaa tɛɛŋ, ni mɛɛ anɔkwalei enɛ maa nɔ mi kɛhaa amɛ?

46 Akɛ abɛbua ni kɔɔ “obalayei nyɔŋma” lɛ ahe lɛ ha kɛ hetoo ni Yesu kɛha ebɔfoi lɛ asanebimɔ: “Mɛni ji beni oba [parousia] lɛ kɛ nibii agbɛjianɔtoo lɛ naagbee lɛ he okadi?” lɛ hetoohamɔ lɛ fa. (Mat. 24:​3, NW) Nakai abɛbua lɛ naagbee miiya nɔ kɛjɛ afi 1914 Ŋ.B. Je lɛ fɛɛ baanyɛ ana nakai abɛbua lɛ naagbee nibii Iɛ akɛ eeya nɔ ŋmɛnɛ. Nibii ni ba ni atsɔɔ mli yɛ yiteŋgbɛ nɛɛ jeee nii ni ba yɛ teemɔŋ, ni mɔ ko mɔ ko kwraa enaaa, shi moŋ fɛɛ miiya nɔ kpetekplee yɛ heni mɛi ni yɔseɔ nibii ni yaa nɔ lɛ baanyɛ akadi, ni ekɔɔɔ he eko akɛ amɛnuɔ nɔ ni etsɔɔ lɛ shishi aloo amɛnuuu shishi. Kɛ hoo kwraa lɛ mɛi ni jɛ obalayei “nilelɔi” akuu lɛ ateŋ lɛ eyoo nibii ni yaa nɔ nɛɛ kɛ amɛshishinumɔi ni amɛjɛ mli ámɛna odaseyeli ni ma shi faŋŋ akɛ ŋwɛi Ayemforowu lɛ ba yɛ 1914. Ŋ.B., ni ákɛ e-parousia loo ba ni eba lɛ miiya nɔ bianɛ ni anaaa kɛ hiŋmɛi. Amɛkɛ hemɔkɛyeli hiŋmɛi yoo ba ni eba lɛ yɛ odaseyeli ni akɛha yɛ abɛbua ni kɔɔ “obalayei nyɔŋma” lɛ ahe lɛ mlibaa mli lɛ hewɔ. Amɛna nɔmimaa akɛ “nibii agbɛjianɔtoo lɛ naagbee” je shishi yɛ afi 1914 Ŋ.B.

47. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ nɔ ni obalayei “nilelɔi” ni yɔɔ abɛbua lɛ mli lɛ fee yɛ nyɔɔŋ teŋ bolɔmɔ ni kɔɔ ayemforowu lɛ he lɛ yeɔ bɔ ni Hela wiemɔ parousia shishi ji diɛŋtsɛ lɛ he odase?

47 Agbɛnɛ hu Hela wiemɔ ni bɔfo Mateo kɛtsu nii yɛ e-Sanekpakpa lɛ mli yɛ yitso nyɔŋmai enyɔ kɛ ejwɛ, kuku etɛ lɛ tsɔɔ “ba ni eba,” jeee “ebaa,” taakɛ shishitsɔɔmɔi babaoo tsɔɔ Hela wiemɔ lɛ shishi lɛ. Nɔ ni atsɔɔ mli yɛ abɛbua lɛ mli lɛ yeɔ enɛ he odase. “Obalayei nyɔŋma” lɛ te shi kɛjɛ amɛwɔdɔiwɔɔ kɛ wɔɔ diɛŋtsɛ lɛ mli be mli ni amɛnu nyɔɔŋ teŋ bolɔmɔ, “naa, ayemforowu lɛ miiba eei!” lɛ he lɛ. Be mli ni amɛhiŋmɛi ni taoɔ nii ana, ni amɛmiikwɛ mɛi ni nyiɛ esɛɛ kɛ kanei lɛ yoo akɛ ebashɛ heni amɛyɔɔ lɛ kɛkɛ ni amɛyafata mɛi ni nyiɛ esɛɛ lɛ ahe. Kɛjɛ jɛmɛ kɛyaa Iɛ, ehe be dani amɛfɛɛ amɛyashɛ Ayemforowu lɛ shia, heni aŋmɛ yookpeemɔ okpɔlɔ lɛ yɛ kɛmiimɛ mɛi fɛɛ ni sa ni afɔ nine atsɛ amɛ lɛ. No hewɔ lɛ, be ko baka shi kɛha Ayemforowu lɛ ba ni eba aloo e-parousia lɛ, yɛ beni ebashɛ shi lɛ sɛɛ aahu kɛyashi be mli ni ekɛ eyemforo lɛ ba shia ni ásaa aha lɛ lɛ.

SHISHINUMƆ KO NI BƐ LƐ JAJEMƆ

48. (a) Mɔ ni ŋma Zion’s Watch Tower lɛ bu akɔntaa akɛ ba ni Kristo eba lɛ je shishi yɛ mɛɛ afi nɔ? (b) Agbɛnɛ hu, mɛni ji gbɔmɔ bɔɔ be Iɛ, taakɛ aŋma yɛ Buu-Mɔɔ lɛ hiɛ afii pii lɛ?

48 Eji anɔkwale akɛ mɔ ni ŋma Zion’s Watch Tower and Herald of Christ’s Presence (Zion Buu Mɔɔ kɛ Ba ni Kristo Eba lɛ he Adafitswaa) lɛ bu akɔntaa akɛ ŋwɛi Ayemforowu lɛ “ba ni eba” loo parousia lɛ je shishi yɛ afi 1874 Ŋ.B. Agbɛnɛ hu, akɛ, be mli ni Yehowa Nyɔŋmɔ bɔ klɛŋklɛŋ gbɔmɔ lɛ ji afi 4128 D.Ŋ.B., ni ji akɛ adesa shihilɛ yɛ shikpɔŋ nɔ afii akpei ekpaa lɛ baa naagbee yɛ afi 1872 Ŋ.B., taakɛ Russell kɛ ehefatalɔi lɛ bu akɔntaa lɛ. Aje shishi atswa nɛkɛ akɔntaabuu nɛɛ he adafi yɛ Zion’s Watch Tower and Herald of Christ’s Presence wolo lɛ hiɛ kɛjɛ July 1, 1906 nɔ̃ lɛ nɔ, ni nifeemɔ nɛɛ tee nɔ aahu kɛbashɛ September 15, 1928 nɔ̃ lɛ nɔ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, nɔ ni aŋma ni je kpo yɛ nɔ ni atsi ta nɛɛ klɛŋklɛŋ nɔ̃ ni akala lɛ nɔ ji: “July 1, A.D. 1906​—A.M., 6034”; yɛ be mli ni nɔ ni yɔɔ naagbee nɔ̃ ni atsi ta ni akala lɛ nɔ ji: “Anno Mundi 6065​—September 15, 1928.” Anno Mundi aloo “Je lɛ Afi” lɛ ji be ko ni abu naa akɛ no ji afi 4128 dani wɔ Ŋmɛnɛŋmɛnɛ Be lɛ shɛ.

49. (a) Mɛɛ be abu akɔntaa akɛ esha je shishi? (b) Belɛ mɛɛ be mli afii akpe ni aaashɛ Satan awo bu ni bɛ naagbee lɛ mli ni Kristo nɔyeli lɛ aje shishi lɛ baaje shishi?

49 Shi kɛlɛ, akɛ afii enyɔ ha klɛŋklɛŋ nuu kɛ yoo ni yeɔ emuu yɛ Eden Abɔɔ lɛ mli lɛ akɛ be mli ni amɛfeee esha ni no sɛɛ dani esha ba, no hewɔ lɛ abu naa akɛ afi nɔ ni esha ba lɛ ji 4126 D.Ŋ.B. Nɔ ni jɛ mli ba ji akɛ amɛbu naa akɛ afii akpei ekpaa ni esha kɛhi shi lɛ ba naagbee yɛ afi 1874 Ŋ.B., ni yɛ nakai afi lɛ hu mli, yɛ gbo be mli, afii akpei kpawo lɛ je shishi, koni afimɔ mɔ ni kɛ esha ba, Satan Abonsam, ni ashɛ lɛ afɔ bu kwɔŋkwɔŋ ni bɛ naagbee lɛ mli koni Kristo aje enɔyeli ni agba afɔ shi akɛ ebaahe afii akpe lɛ shishi. Enɛ hu tsɔɔ akɛ afi nɔ ni Kristo baaje enɔyeli lɛ shishi lɛ hu baafee afi nɔ ni eba lɛ, kɛ ba ni eba loo parousia ni anaaa lɛ lɛ shishijee.

50. Nakai be he akɔntaabuu lɛ di mɛɛ shishigbɛ niŋmaa ni kɔɔ Bɔfoi lɛ Asaji 13:20 he lɛ sɛɛ, taakɛ anaa yɛ Wilson Emphatic Diaglott lɛ mli lɛ?

50 Ŋaawoo ko ni akɛha yɛ Wilson Emphatic Diaglott lɛ mli yɛ shishigbɛ niŋmaa ko ni akɛha ni kɔɔ Bɔfoi lɛ Asaji 13:20 he lɛ sɛɛ adi ni akɛ akɔntaabuu ni yɔɔ yiteŋgbɛ nɛɛ ha, ni nakai kuku lɛ akaneɔ akɛ: “Ni no sɛɛ aaafee afii ohai ejwɛ kɛ nyɔŋmai enumɔ lɛ eha amɛ kojolɔi kɛbashi gbalɔ Samuel nɔ.” Shishigbɛ niŋmaa ni kɔɔ nɛkɛ kuku nɛɛ he lɛ kaneɔ nɛkɛ: Nɔ ko ni mliwa baa yɛ biɛ ni enɛ egba Biblia mli be he akɔntaabulɔi anaa waa. Be ni akɛha yɛ biɛ lɛ kɛ wiemɔ ni anaa yɛ 1 Maŋtsɛmɛi 6:1 lɛ kpaaa gbee. Akɛ emlitsɔɔmɔi sɔrɔtoi babaoo eha, shi ekome pɛ ni tamɔ nɔ ni haa mɔ tsui nyɔɔ emli kwraa yɛ he, ni ji akɛ, akɛ nɔ ko efata 1 Maŋtsɛmɛi 6:1 lɛ he akɛfite lɛ yɛ Hebri yibɔ okadi daleth (4) ni akɛto hay (5) lɛ najiaŋ akɛni fɛɛ je amɛhe lɛ hewɔ. Enɛ baaha afii lɛ afee 580 (moŋ fe 480) kɛjɛ be mli ni Israelbii lɛ shi Mizraim kɛyashi sɔlemɔ tsu lɛ maa nɔ, ni enɛ kɛ be he akɔntaa ni Paulo bu lɛ baakpa gbee pɛpɛɛpɛ.

51. (a) No hewɔ lɛ mɛni niŋmalɔ C. T. Russell kɛɛ yɛ wolo “The Time Is At Hand” lɛ baafa 53 ni kɔɔ 1 Maŋtsɛmɛi 6:1 he? (b) Taakɛ enɛ tsɔɔ lɛ, mɛɛ be mli abɔ gbɔmɔ, ni mɛɛ be adesa eshafeemɔ afii 6,000 lɛ ba naagbee, ni mɛɛ be Nyamɔ Afi Kpeteŋkpele lɛ je shishi?

51 No hewɔ lɛ yɛ wolo ni ji “The Time Is at Hand” (Be lɛ Esha Shi Eta) ni C.T. Russell ŋma lɛ baafa 53 lɛ, ewie 1 Maŋtsɛmɛi 6:1 he akɛ: Eka shi faŋŋ akɛ esa akɛ ekane akɛ yɛ afii ohai enumɔ kɛ nyɔŋmai kpaanyɔ lɛ mli, ni eeenyɛ eba akɛ tɔmɔ ba yɛ niŋmaa lɛ mli; ejaakɛ kɛji akɛ wɔkɛ David afi nyɔŋmai ejwɛ lɛ fata Salomo afii ejwɛ lɛ he, kɛ Saul afii nyɔŋmai ejwɛ be lɛ he, kɛ afii nyɔŋmai ejwɛ kɛ ekpaa sɛɛ kɛjɛ be mli ni amɛshi Mizraim kɛyashi be mli ni aja shikpɔŋ lɛ he lɛ, wɔnaa afii oha kɛ nyɔŋmai etɛ, ni kɛ ajie kɛjɛ ohai ejwɛ kɛ nyɔŋmai kpaanyɔ lɛ mli lɛ nɔ ni shwɛɔ pɛ ji afii ohai etɛ kɛ Nyɔŋmai enumɔ kɛha Kojolɔi lɛ abe lɛ, fe afii ohai ejwɛ kɛ nyɔŋmai enumɔ ni atsi ta yɛ Kojolɔi Awolo lɛ mli lɛ, kɛ agbɛnɛ Paulo hu, taakɛ atsɔ hiɛ atsɔɔ mli lɛ. Hebri yibɔ okadi “daleth” (4) lɛ je yibɔ okadi “hay” (5) lɛ jogbaŋŋ, ni asusuɔ akɛ nɛkɛ gbɛ nɔ tɔmɔ lɛ tsɔ kɛba, ekolɛ yɛ tɔmɔ ni niŋmalɔ lɛ tɔ yɛ biɛ lɛ hewɔ. No hewɔ lɛ esa akɛ 1 Maŋtsɛmɛi 6:1 akane akɛ ohai enumɔ kɛ nyɔŋmai kpaanyɔ, beni afee ni ekɛ ekrokomɛi lɛ akpa gbee kwraa. No hewɔ lɛ afii 100 ni akɛfata Biblia be he akɔntaabuu lɛ he yɛ Kojolɔi abe lɛ mli lɛ tsi gbɔmɔ bɔɔ be lɛ kɛtee sɛɛ afii 100, kɛtee afi 4128 D.Ŋ.B., ni gbɔmɔ shihilɛ yɛ shikpɔŋ nɔ afii akpei ekpaa lɛ ba naagbee yɛ 1872 Ŋ.B. (The Time Is at Hand, baafa 42) Kɛkɛ ni afii enyɔ be ni aha dani esha ba lɛ ha ana afi 1874 akɛ afi nɔ ni gbɔmɔ eshafeemɔ afii akpei ekpaa lɛ baa naagbee, ni afii akpei kpawo ni abaajie esha kɛya kɛtsɔ Kristo nɔyeli nɔ lɛ aje shishi. Kɛkɛ lɛ be eshɛ ni esa akɛ Nyamɔ Afi Kpeteŋkpele lɛ aje shishi.

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje