Yitso 14
Fa 16: Nyɔŋmɔ Afii Akpe Maŋtsɛyeli Lɛ Ebɛŋkɛ
“TAAKƐ BƆ NI TOOKWƐLƆ GBALAA GWANTƐŊI KƐ ABOTIAI AMLI LƐ”
13. Jeŋmaji lɛ amlibii lɛ amligbalamɔ lɛ jeɔ shishi yɛ mɛɛ be mli yɛ “amanehulu babaoo” lɛ hewɔ, no hewɔ lɛ mɛni fataaa he?
13 Jeee yɛ be mli ni “gbɔmɔ Bi” lɛ ekumɔ jeŋmaji lɛ dukuduku eshwie shi yɛ “fimɔ be” kpeteŋkpele lɛ mli lɛ sɛɛ dani egbalaa jeŋmaji lɛ amli tamɔ “gwantɛŋi” kɛ “abotiai.” Ekɛ enɔyeli be Afii Akpe lɛ fɛɛ wooo shikpɔŋ lɛ nɔ bii ni amɛteŋ mɛi ni fa ji mɛi ni abaatee amɛ shi kɛjɛ amɛ shikpɔŋ nɔ gbohiiabui amli lɛ amligbalamɔ lɛ mli. (Daniel 12:1) Mligbalamɔ nitsumɔ lɛ ji nitsumɔ ko ni tsɔɔ “amanehulu kpeteŋkpele” lɛ fɛmɔ yɛ enaagbee kwraa ni no mli akumɔɔ jeŋmaji lɛ dukuduku yɛ Harmagedon le hiɛ. (Mateo 24:21, 22; Kpojiemɔ 16:14, 16; 19:15) No hewɔ lɛ shikpɔŋ lɛ nɔ bii ni amɛgboi lɛ agbohiiashitee lɛ fataaa jeŋmaji lɛ fɛɛ anaabuamɔ yɛ gbɔmɔ Bi lɛ hiɛ koni eje amɛmligbalamɔ nitsumɔ shishi lɛ he.
14. Ani abuaa jeŋmaji lɛ anaa kɛyaa shikpɔŋ lɛ nɔ he kome ko, koni eyagbala amɛmli, aloo te gbɔmɔ Bi ni yɔɔ ŋwɛi lɛ kɛ amɛ yeɔ haa tɛŋŋ?
14 Jeŋmaji lɛ fɛɛ anaabuamɔ lɛ etsɔɔɔ ni aaabua amɛ fɛɛ naa yɛ kpee he kome ko yɛ shikpɔŋ nɔ, nii ni efeemɔ ehahiŋ. Shi moŋ, afeɔ nɛkɛ naabuamɔ nɛɛ yɛ be mli ni ŋwɛi kɛ shikpɔŋ Bɔlɔ lɛ kɛ jeŋmaji lɛ fɛɛ kɛ shikpɔŋ lɛ fɛɛ kɛyashi enaagbee he lɛ haa gbɔmɔ Bi lɛ akɛ egboshinii lɛ. Eheɔ hewalɛ ni enaa yɛ jeŋmaji lɛ fɛɛ anɔ lɛ kɛjɛɔ Nyɔŋmɔ dɛ, ni egbalaa ejwɛŋmɔ kɛbaa amɛ fɛɛ amɛnɔ, ni ekɛ “bɔfoi krɔŋkrɔŋi lɛ fɛɛ [ni] aaafata ehe lɛ” tsuɔ nii yɛ nakai jeŋmaji lɛ ahe nitsumɔ mli. No hewɔ lɛ jeŋmaji lɛ amli ‘gbɔmɛi’ lɛ batsɔ etooi, yɛ mfoniri-feemɔ gbɛ nɔ, tooi ni amɛfutu ni gwantɛŋi kɛ abotiai fata he. Nɛkɛ tooi ni akɛ amɛ futuɔ nɛɛ ji nɔ ko ni afɔɔ namɔ yɛ Boka Teŋgbɛ.
15. (a) Ani Mligbalamɔ nitsumɔ lɛ he mfoniri ni afee ni akɛto mligbalamɔ ni yaa nɔ yɛ gwantɛŋi kɛ abotiai ateŋ lɛ ji nii ni akɛmiigbe abotia ahe guɔ? (b) Mɛɛ be mli mligbalamɔ lɛ yaa nɔ?
15 Abotiai lɛ ni ajieɔ amɛ kɛjɛɔ gwantɛŋi lɛ ateŋ lɛ jeee nɔ ni aafee ni akɛgbe kooloi ni ji abotiai diɛŋtsɛ ahe guɔ. Beni Yesu yɔɔ shikpɔŋ nɔ lɛ, no mli lɛ anyɛɔ akɛ abotia kɛ gwantɛŋ fɛɛ yeɔ daa afi Hehoo lɛ. (2 Mose 12:1-5) Agbɛnɛ kɛ eshɛ daa afi Kpatamɔ Gbi lɛ nɔ lɛ, Yehowa tookpakpo lɛ lá ji nɔ ni akɛyaa muhɔɔ lɛ mli kɛyaa kpeebuu lɛ Hekrɔŋkrɔŋ Fe Fɛɛ lɛ mli bɔni afee ni “ekpata yɛ . . . Israel asafo lɛ fɛɛ hewɔ” lɛ. (3 Mose 16:7-9, 15-17) No hewɔ lɛ akɛ abotiai lɛ tsuɔ nii yɛ abɛbua lɛ mli akɛfeɔ gbɔmɛi akuu kome he mfoniri, yɛ be mli ni akɛ gwantɛŋi lɛ hu feɔ kuu kroko he mfoniri; ni taakɛ bɔ ni be shɛɔ ni tookwɛlɔ gbalaa kooloi sɔrɔtoi enyɔ lɛ ateŋ lɛ, nakai nɔŋŋ hu yɛ gbɔmɔ Bi lɛ parousia lɛ mli kɛ agbɛnɛ dani “amanehulu babaoo” lɛ aaaje shishi lɛ, be shɛɔ kɛhaa lɛ koni egbala gbɔmɛi akui enyɔ lɛ ateŋ.
16. Mligbalamɔ nitsumɔ lɛ ni haa abɛbua lɛ baa mli lɛ biɔ ni parousia lɛ atsɔɔ mɛni?
16 Shi kɛ̃ lɛ, gwantɛŋi kɛ abotiai diɛŋtsɛ amligbalamɔ ji nɔ ko ni abaanyɛ afee agbe naa yɛ gbi muu fa mli, shi gbɔmɛi ni yeɔ amɛhe ni nyɛɔ amɛtoɔ amɛ diɛŋtsɛ amɛyiŋ yɛ nɔ ni hi kɛ nɔ ni ehiii he ni agbalaa amɛmli tamɔ gwantɛŋi kɛ abotiai yɛ shikpɔŋ lɛ fɛɛ nɔ lɛ baahe be ni sɛɛ kɛ. Nɛkɛ anɔkwasane nɛɛ diɛŋtsɛ tsɔɔ akɛ esa akɛ Hela wiemɔ parousia lɛ shishi atsɔɔ “ba ni eba” moŋ fe “ebaa” aloo “eshishɛɛ.”
17. (a) Mɛɛ sɔrɔtofeemɔ nɔ adamɔɔ agbalaa gwantɛŋi lɛ kɛ abotiai ateŋ lɛ? (b) Mɛni hewɔ gbɔmɛi ni yeɔ amɛhe lɛ amligbalamɔ heɔ be kakadaŋŋ fe kooloi anɔ lɛ?
17 Adamɔɔ anɔkwale ni eji akɛ kooloi sɔrɔtoi enyɔ he awieɔ yɛ abɛbua lɛ mli lɛ nɔ agbalaa amɛteŋ, ni tookwɛlɔ lɛ basumɔŋ ni ekɛ abotia fufɔ afutu toogwantɛŋ fufɔ ni aye yɛ shia. Esoro kooloi nɛɛ akuu kome he tsɔi yɛ kuu kroko lɛ he, ni akɛfutuuu. (3 Mose 19:19; 5 Mose 22:11; 2 Mose 36:14; Abɛi 27:27) Yɛ nakai abɛbua lɛ mlibaa mli lɛ, gbɔmɛi lɛ amligbalamɔ lɛ damɔ sɔrɔtofeemɔ ni yɔɔ gbɔmɔ lɛ su kɛ baŋ kɛ nifeemɔ gbɛi sɔrɔtoi lɛ anɔ. Eheɔ be dani anaa bɔ ni gbɔmɔ lɛ su kɛ baŋ ji, ni anaa bɔ ni gbɔmɔ lɛ nifeemɔ yɔɔ kɛjɛɔ nibii sɔrɔtoi ni efeɔ ni no tsɔɔ daa nii ni anaa yɛ gbɔmɔ lɛ he lɛ mli. No hewɔ lɛ eheɔ be ni sɛɛ kɛ dani anyɛɔ amuɔ sane naa aloo aleɔ bɔ ni gbɔmɔ ‘lɛ su kɛ baŋ ji kɛ gbɔmɔ lɛ sui sɔrɔtoi ni anaa yɛ ehe yɛ be fɛɛ mli lɛ. Enɛ biɔ ni aŋmɛ be gbɛ dani anyɛ akojo yɛ gbɛ ni ja nɔ ni anyɛŋ atsake ni atsu nakai kojomɔ lɛ he nii yɛ nakai mɔ lɛ nɔ. Ejeee gbi kome loo ŋmlɛtswaa nyɔŋmai enyɔ kɛ ejwɛ sane.
18. (a) Yɛ nɔ ni atsɔɔ akɛ ninejurɔ kɛ abɛku ji hewɔ lɛ, mɛni ji sanebimɔ ni esa akɛ mɔ fɛɛ mɔ adamɔ nɔ ato eyiŋ? (b) Ani gbɔmɔ Bi lɛ parousia ni anaaa Iɛ lɛ ŋmɛɔ gbɛ ni mɔ ko ajie enaa, ni mɛni hewɔ esa aloo esaaa nakai?
18 Yɛ abɛbua lɛ mli lɛ, gbɔmɔ Bi ni tamɔ tookwɛlɔ lɛ kɛ mɛi ni tamɔ gwantɛŋi lɛ damɔɔ eninejurɔgbɛ ni ekɛ mɛi ni tamɔ abotiai lɛ damɔɔ ebɛkugbɛ. Ninejurɔgbɛ bii lɛ baatsɔ mɛi ni naa kojomɔ ni duromɔ yɔɔ mli, ni abɛkugbɛ bii lɛ banaa kojomɔ ni duromɔ bɛ mli. Nɔ ni jɛɔ mli baa nɛɛ baa shihilɛ lɛ bafeɔ nɔ ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli ŋmɛnɛ kɛhaa gbɔmɛi ni jɛ jeŋmaji fɛɛ mli lɛ. Sanebimɔ ni esa akɛ mɔ fɛɛ mɔ adamɔ nɔ ato eyiŋ ji akɛ, Ani miina gbɔmɔ Bi lɛ ni amrɔ nɛɛ eta enunyam maŋtsɛsɛi lɛ nɔ yɛ ŋwɛi, ni ŋwɛibɔfoi lɛ fɛɛ sɔmɔɔ lɛ lɛ hiɛ duromɔ aloo minaaa? Akɛ aŋkroaŋkro fɛɛ baakojo ni mɔ ko naŋ hegbɛ ajo enɛ naa foi. Anɔkwale ni eji akɛ gbɔmɔ Bi ni yeɔ nɔ lɛ parousia lɛ ji nɔ ko ni anaaa lɛ haaa mɔ ko ajie enaa ni ena hegbɛ ekpa fai akɛ, “Mileee.” Gbɔmɔ Bi lɛ parousia ni anaaa lɛ lɛ ji nɔ ko ni atswa he adafi yɛ jeŋ fɛɛ, ni enyɛɔ mɔ fɛɛ mɔ nɔ ni mɔ lɛ kɛ hiɛdɔɔ asusu kɛji akɛ nɔ ni efeɔ loo nɔ ni efeee lɛ saa Maŋtsɛ kɛ Kojolɔ lɛ hiɛ aloo esaaa ehiɛ.
19. Nɛgbɛ ji he ni nɔkwɛlɔ Rutherford wiemɔ ni ekɛha yɛ I.B.S.A. kpee ni afee yɛ Los Angeles yɛ 1923 lɛ tsɔɔ be mli ni gwantɛŋi lɛ kɛ abotiai lɛ ahe abɛbua lɛ lɛ baaba mli?
19 Belɛ namɛi ji mfoniri-feemɔ mli gwantɛŋi lɛ kɛ abotiai lɛ? Akɛ nɔ ni mɛnɛɛmɛi ji lɛ mlitsɔɔmɔ ni hɛleɔ mɔ shi ha Kristofoi nikaselɔi ni kaseɔ Ŋmalɛ Krɔŋkrɔŋ lɛ ni ji Biblia lɛ yɛ Hɔɔ, August 25, 1923. Enɛ ji gbii nɛɛhu kpokpaa wulu nɔ kpee ni Majimaji Ateŋ Biblia Kaselɔi Akuu ni yɔɔ Los Angeles, California, U.S.A. lɛ fee lɛ gbi ni ji kpaanyɔ. Nakai gbi lɛ nɔ Kuu lɛ nɔkwɛlɔ, J. F. Rutherford wie etsɔɔ toibolɔi ni shɛɔ 2,500 yɛ saneyitso ni ji “Gwantɛŋi lɛ kɛ Abotiai lɛ Abɛbua Lɛ” he. Nɛkɛ Biblia mli wiemɔ nɛɛ etsɔɔɔ akɛ Mateo 25:31-46 abɛbua lɛ baa mli yɛ “fimɔ be” ni kɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ baa naagbee lɛ sɛɛ kɛ Kristo nɔyeli afii akpe be lɛ mli. Etsɔ̃ɔ abɛbua lɛ mlibaa bianɛ, kɛjɛ afi 1919 Ŋ.B. yɛ gbɔmɔ Bi lɛ parousia loo “ba ni eba” ni anaaa lɛ lɛ kɛ enɔyeli be nɛɛ mli kɛyashi nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ hiɛkpatamɔ lɛ mli. Aŋmala nɛkɛ wiemɔ nɛɛ awo woji amli ni akala yɛ October 15, 1923 The Watch Tower and Herald of Christ’s Presence lɛ baafai 307-314.—Kwɛmɔ sane nɛɛ yɛ saneyitso bibioo ni ji “The Time” lɛ shiishi yɛ kukuji 17-21.
20. Belɛ mɛni hewɔ ni ebafee nɔ ni jwɛŋmɔ yɔɔ mli akɛ aŋkroaŋkro fɛɛ asusu nɔ su kɛ baŋ ni enaa lɛ he lɛ?
20 Nɛkɛ gbɛ nɔ atsɔ ahɛle Buu-Mɔɔ lɛ kanelɔi kɛ Majimaji Ateŋ Biblia Kaselɔi Akuu lɛ mlibii lɛ ashi yɛ anɔkwasane nɛɛ he, ákɛ abɛbua lɛ mlibaa miiya nɔ ni ekɔɔ adesai ayinɔ ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ he waa. Enɛ haa ehe bahiaa akɛ mɔ fɛɛ mɔ aaakwɛ nɔ su kɛ baŋ ni enaa lɛ jogbaŋŋ kɛ he ni gbɛ ni nɛkɛ subaŋ nɛɛ kɛ lɛ damɔɔ yɛ gbɔmɔ Bi lɛ hiɛ.
21. Mɛɛ mɔdɛŋ abɔ koni aye abua Yudafoi ni amɛbatsɔmɔ okadi “gwantɛŋi,” ni miishɛɛ krɛdɛɛ ni ana yɛ Yudafoi ahe nɛɛ tee nɔ kɛyashi mɛɛ be?
21 Akɛ be kpalaŋŋ ko bɔ mɔdɛŋ krɛdɛɛ ko bɔni afee ni akɛye abua heloo naa Yudafoi ni afo amɛ ketia ni yɔɔ je lɛ mli lɛ ni amɛbatsɔmɔ okadi loo mfoniri-feemɔ mli “gwantɛŋi” yɛ Mesia ni yeɔ nɔ lɛ ninejurɔ nɔ. Mɔdɛŋbɔɔ nɛɛ ba kɛtsɔ maŋshiɛmɔ wiemɔi tamɔ ‘Yudafoi Miiku Amɛsɛɛ Amɛya Palestina,’ ni I.B.S.A. nɔkwɛlɔ J. F. Rutherford wie etsɔɔ asafoi babaoo, yɛ afi 1925 mli, kɛ agbɛnɛ maŋshiɛmɔ krokomɛi yɛ wiemɔ ni ji ‘Palestina Kɛha Yudafoi lɛ—Mɛni Hewɔ?’ ni ewie enɛ yɛ Ju gbɛkɛ, May 31, 1926 yɛ Royal Albert Hall ni heɔ mɛi 10,000 ni ehe gbɛi waa yɛ London, England, ni gbɔmɛi ni bo toi lɛ ateŋ mɛi ni fa ji Yudafoi. Nɛkɛ maŋshiɛmɔi nɛɛ asɛɛ lɛ, aŋmala woji tamɔ Comfort for the Jews (Miishɛjemɔ Kɛha Yudafoi lɛ) , yɛ October, 1925, kɛ sɛɛ mli wolo kroko ni ji “Life” ni hiɛ baafai 360 ni ajie enɛ kpo koni aja yɛ Hɔgbaa, August 25, 1929 yɛ be mli ni atsɔ radio nitsumɔhei ni ji Station WBBR, ni yɔɔ Staten Island, New York Iɛ nɔ akɛ wiemɔ ni ji ‘Hewalɛnamɔ kɛ Wala Kɛha Gbɔmɛi Lɛ’ eha lɛ. Miishɛɛ ni ayɔɔ yɛ heloo naa Yudafoi nɛɛ amli lɛ tee nɔ aahu kɛyashi be mli ni ajie wolo ni ji Vindication lɛ Kpo 2 lɛ kpo yɛ 1932, ni nɛkɛ kpo nɛɛ ji nɔ ni tsɔɔ Ezekiel gbalɛ ni kɔɔ Israel he lɛ mli ni ekɛto mumɔŋ Israel ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ he.
22. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ amaniɛbɔɔ ni je kpo yɛ Columbus kpee lɛ shishi yɛ 1931 lɛ kanya miishɛɛ ni ana yɛ gwantɛŋi lɛ ahe lɛ gbɛ ni da nɔ?
22 Shi kɛ̃ lɛ, atee miishɛɛ ni ayɔɔ yɛ “gwantɛŋi” akuu lɛ mli waa lɛ shi yɛ afi 1931 mli. Yɛ July 30, yɛ majimaji ateŋ kpee ni Majimaji Ateŋ Biblia Kaselɔi Akuu lɛ fee yɛ Columbus, Ohio, lɛ mli lɛ, Kuu lɛ nɔkwɛlɔ lɛ ha maŋshiɛmɔ ko ni ji “Nuu ni Hiɛ Woloŋmalɔ” lɛ, ni yɛ no sɛɛ lɛ, Robert J. Martin tswa wolo hee ni ji “Vindication” lɛ Kpo 1 lɛ he adafi akɛ ajie lɛ kpo. Nɛkɛ wolo nɛɛ tsɔɔ Ezekiel gbalɛ lɛ yitso nɛɛhu lɛ kukuji lɛ fɛɛ mli fitsofitso, ni emli ni etsɔɔ ninaa ni kɔɔ nuu ni bu klala ni woloŋmalɔ tɔ ŋmɔ ehɛ lɛ mli lɛ. Ewiemɔ lɛ kɛ wolo lɛ fɛɛ gbala jwɛŋmɔ kɛtee anɔkwale ni eji akɛ esa akɛ Kristo kaselɔi ni ji shwɛɛnii ni afɔ amɛ mu lɛ atsu kadimɔ nitsumɔ ko yɛ gbɔmɛi ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ ni tamɔ gwantɛŋi lɛ ahe, shi jeee heloo naa Israelbii lɛ pɛ kɛkɛ, shi moŋ gbɔmɛi ni jɛ shikpɔŋ lɛ nɔ jeŋmaji fɛɛ mli. Enɛ ji yiwalaheremɔ nitsumɔ ko, ejaakɛ Ŋmalɛ Krɔŋkrɔŋ lɛ tsɔɔ akɛ mɛi ni akadi amɛ lɛ kɛ shwɛɛnii ni afɔ amɛ mu lɛ pɛ abaahere amɛyiwala kɛtsɔ “amanehulu kpeteŋkpele” ni baa lɛ mli. Amɛbatsɔmɔɔ Maŋtsɛyeli lɛ shishibii yɛ shikpɔŋ nɔ.
23. Mɛni ji miishɛɛ ni akɛ afii babaoo ena yɛ “asafo babaoo” ni yɔɔ Kpojiemɔ yitso 7 lɛ he, ni yɛ mɛɛ gbɛ nɔ wolo ni ji Jehovah ni ajie lɛ kpo yɛ 1934 lɛ nyɛɛɛ atsɔɔ saji amli?
23 Akɛ afii nyɔŋma-nyɔŋmai abɔ ena mɛi ni atsɛɔ amɛ akɛ “asafo babaoo” yɛ Kpojiemɔ yitso 7:9 lɛ he miishɛɛ. Shi namɛi ji mɛi ni feɔ asafo babaoo nɛɛ? Ajie wolo ko aha Nyɔŋmɔ webii ni amɛtu amɛhe amɛha lɛ lɛ ni egbɛi ji “Jehovah,” yɛ November 19, 1934 yɛ Brooklyn, New York. Nɛkɛ wolo ni hiɛ baafai 384 nɛɛ wie nakai “asafo babaoo” lɛ kɛ gwantɛŋi kɛ abotiai lɛ ahe abɛbua lɛ he. (Kwɛmɔ baafa 159 yɛ “Asafo Babaoo” shishi; agbɛnɛ hu baafai 354, kɛ 359 ni kɔɔ “gwantɛŋi” lɛ ahe.) Shi kɛ̃ lɛ, nɛkɛ wolo hee nɛɛ etsɔɔɔ akɛ “gwantɛŋi” lɛ ni yɔɔ abɛbua lɛ mli lɛ nɔŋŋ ji “asafo babaoo” lɛ, ni asaŋ etsɔɔɔ akɛ amɛji mɛi ni okadi nuu ni wo klala ni woloŋmalɔ tɔ ŋmɔ ehɛ lɛ kadi amɛhiɛnaai lɛ. Ni nakai nɔŋŋ hu etsɔɔɔ mli akɛ jwɛŋmɔ ni Biblia kaselɔi lɛ hiɛ kɛjɛ jeeŋmɔ akɛ “asafo babaoo” lɛ ji Kristofoi ni ji lá odasefoi ni akɛ mumɔ efɔ amɛ ni baana wala yɛ ŋwɛi akɛ mɛi ni fata Yesu Kristo ni ji Maŋtsɛ lɛ hefatalɔi niyelɔi 144,000 lɛ ahe lɛ bɛ mli. Asusu akɛ “asafo babaoo” lɛ ji Babilon kpeteŋkpele ni ji jeŋ apasa jamɔ maŋtsɛyeli lɛ “gboklɛfoi” ni yɔɔ emli lolo.
24. Mɛɛ kpee shishi “asafo babaoo” lɛ he sane lɛ mlitsɔɔmɔ ni ji anɔkwale ni haa mɔ tsui nyɔɔ emli je kpo, ni namɛi aje gbɛ afɔ nine atsɛ amɛ ni amɛba kpee lɛ shishi?
24 Belɛ mɛɛ be mli akɛ “asafo babaoo” lɛ he ninaa lɛ mlitsɔɔmɔ ni haa mɔ tsui nyɔɔ emli ni kɛ anɔkwalei ni yaa nɔ lɛ kpaa gbee lɛ baha mɛi ni tsui yeɔ akɛ amɛaale lɛ? Yɛ afi 1935, be mli ni ajie wolo, Jehovah lɛ sɛɛ nyɔji ekpaa. Enɛ ji be mli ni afee Washington (D.C.) Yehowa Odasefoi akpee yɛ May 30 kɛyashi June 3, 1935 lɛ. Enɛ he adafitswaa ni he baafa kome yɛ April 15, 1935 Watchtower lɛ mli yɛ baafa 127 lɛ kɛɔ akɛ: “Wɔmiihere mɛi fɛɛ ni yɔɔ Yehowa kɛ emaŋtsɛyeli lɛ masɛi lɛ atuu.” Etee nɔ ni ekɛɛ hu akɛ: “Sɔɔmɔ kpee nɛ, ni aakpa gbɛ akɛ shwɛɛnii lɛ kɛ Yonadabbii lɛ fɛɛ kɛ amɛhe baawo sɔɔmɔ lɛ mli. Abaato gbɛjianɔ aha mɛi fɛɛ ni sumɔɔ akɛ amɛkɛ nu mli baptisimɔ afee amɛhe ni amɛjɔɔ amɛha lɛ he okadi lɛ.” Sɛɛ mli adafitswaa ni kɔɔ kpee lɛ he lɛ kɛɛ akɛ: “Kɛbashi nɛkɛ be nɛɛ mli lɛ, Yonadabbii lɛ ateŋ mɛi pii nako hegbɛ akɛ amɛaaba kpee, ni kpee ni afee yɛ Washington lɛ baafee nyamɔ nɔ̃ kɛ nɔ ni haa mɔ mii shɛɔ ehe diɛŋtsɛ aha amɛ.”
25. (a) Mɛɛ be mli mɛi ni akɛɛ atsɛɔ amɛ Yonadabbii lɛ yoo nɔ hewɔ krɛdɛɛ ni afɔ nine atsɛ mɛ kɛba Washington kpee lɛ shishi lɛ? (b) Namɛi ji mɛi ni wielɔ lɛ tsɔɔ akɛ mɛnɛɛmɛi ji yɛ nɔ ni ewie yɛ “asafo babaoo” lɛ he lɛ mli?
25 No hewɔ lɛ Sohaa shwane, May 31, ji be mli ni mɛi ni yɔɔ wiemɔ lɛ he miishɛɛ ni na amɛhe akɛ mɛi ni tamɔ blema Yonadab ni ji Rekab bi lɛ bayoo nɔ hewɔ ni aje gbɛ afɔ nine atsɛ amɛ kɛba nɛkɛ Washington kpee nɛɛ shishi lɛ. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ nakai be lɛ mli kpee lɛ shishi wielɔ titri, J. P. Rutherford wie etsɔɔ toibolɔi ni enaa amɛ yɛ Washington kpee he lɛ kɛ babaoo hu ni anaaa amɛ kɛtsɔ radio nitsumɔ hei WBBR kɛ WHPH (Petersburg, Virginia) lɛ anɔ yɛ wiemɔ ni ji “Asafo Babaoo” lɛ he. Kpojiemɔ 7:9-15 mlitsɔɔmɔ nɛɛ ha ale akɛ “asafo babaoo” lɛ jeee jalɔi babaoo ko ni baana shitee yɛ mumɔŋ kɛya ŋwɛi. Shi moŋ, amɛji shikpɔŋ nɔ kuu ni ji Yehowa jálɔi ni Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kɛ naanɔ wala yɛ Paradeiso shikpɔŋ nɔ he hiɛnɔkamɔ haa amɛ yɛ Kristo Yesu ni awo ehiɛ nyam lɛ asafo lɛ ŋwɛi maŋtsɛyeli lɛ shishi. Nakai be lɛ mli lɛ akɛ nɛkɛ jalɔi ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ hiɛnɔkamɔ nɛɛ to Yanodab ni ji Rekab bi lɛ he ni atsɛ amɛ akɛ “Yonadabbii.” Taakɛ Watchtower lɛ kɛɛ yɛ sɛɛ mli lɛ: Mɛnɛɛmɛi ji mɛi ni atsɛɔ amɛ akɛ “Yonadabbii” lɛ. Aaabaptisi mɛnɛɛmɛi ni akɛfee okadi, ni amɛkɛye odase akɛ amɛjɔɔ amɛhe nɔ akɛ amɛbaafee Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii ni amɛbadamɔ Yehowa masɛi ni amɛsɔmɔɔ lɛ kɛ e-Maŋtsɛ lɛ. No hewɔ lɛ amɛtsuu amɛhe ni “amɛwo atadei yɛji” bianɛ. No hewɔ lɛ abayoo asafo babaoo lɛ diɛŋtsɛ bianɛ, jeee akɛ kuu ni akɛ mumɔ efɔ́ amɛ ni hiɛ ŋwɛi hiɛnɔkamɔ ko, shi moŋ, . . . ”amɛjɛ amanehulu kpeteŋkpele lɛ mli,” . . . The Watchtower, August 15, 1935 nɔ̃, baafa 248, kuku 31.
26. (a) Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ aha mɛi pii nu nɛkɛ wiemɔ nɛɛ he lolo, ni mɛi enyiɛ abaptisi amɛ yɛ nakai wiemɔ lɛ sɛɛ? (b) Ani mɛi ni abaptisi amɛ nɛɛ kɛ amɛhe wo kuu ko mli, ni mɛɛ gbɛ nɔ amɛaatsɔ amɛle nɔ kuu mli ni amɛyɔɔ?
26 Aŋma wiemɔ nɛɛ awo Watchtower lɛ sɔrɔtoi enyɔ ni ji August 1 kɛ 15, 1935 nɔ lɛ mli ni akɛtsɔɔ “asafo babaoo” lɛ mli koni Yehowa jalɔi ni yɔɔ jeŋ fɛɛ lɛ ale. Gbi ni nyiɛ wiemɔ lɛ hamɔ sɛɛ lɛ, mɛi 840 kɛ amɛhe ha kɛha nu mli baptisimɔ, koni amɛkɛfee Nuŋtsɔ Yesu Kristo kaselɔi ni amɛbatsɔmɔ lɛ he okadi.a (Mateo 28:19, 20) Ŋmalɛ lɛ kɛ hegbɛ ko haaa nɛkɛ 840 ni abaptisi amɛ nɛɛ akɛ amɛkɛ amɛhe afata ŋwɛi kuu lɛ ni kɛ Kristo Yesu ji niyelɔi lɛ ahe aloo amɛyafata shikpɔŋ nɔ kuu ni “asafo babaoo” lɛ damɔ shi kɛha amɛ lɛ he. Jeee amɛ amɛsuɔmɔnaa nii esa akɛ aba mli, shi moŋ Yehowa suɔmɔnaa nii. Lɛ ji mɔ ni baatsɔɔ ŋwɛi suɔmɔnaa nii yɛ nɔ kuu mli ni esumɔɔ akɛ ekɛ amɛ awo. Kɛ̃ yɛ amɛbaptisimɔ lɛ sɛɛ lɛ, ekɛ emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ fɔ́ amɛteŋ mɔ ko koni ebatsɔ Nyɔŋmɔ mumɔŋ bi lɛ, etsɔɔ enɛ nɔ eheɔ mɔ ni tamɔ nɛkɛ lɛ kɛbaa mumɔŋ kuu ni hiɛ ŋwɛi hiɛnɔkamɔ lɛ mli. Kɛji akɛ efɔɔɔ mɔ ko akɛ E-mumɔŋ bi, ni ekɛ lɛ aye tamɔ bɔ ni E-kɛ emumɔŋ bii lɛ yeɔ lɛ, no lɛ mɔ ni akɛ mumɔ fɔɔɔ lɛ lɛ batsɔɔ shikpɔŋ nɔ asafo babaoo lɛ mlinyo.
27. Mɛni ji nɔ ni amaniɛbɔɔ hee ni kɔɔ “asafo babaoo” lɛ he lɛ kɛha yɛ gwantɛŋi lɛ kɛ abotiai lɛ ahe abɛbua lɛ he?
27 Washington (D.C.) wiemɔ lɛ ni kɔɔ “asafo babaoo” lɛ he lɛ kɛ wiemɔi ni aŋma aha yɛ no sɛɛ lɛ kɛ nɔ ko hee ni abaadamɔ nɔ asusu gwantɛŋi lɛ kɛ abotiai lɛ ahe abɛbua lɛ he ha. Eha nɔ ni ji taomɔnii kɛha “gwantɛŋ” kuu lɛ mlinyo ni mɔ ko baatsɔ lɛ mli bafee faŋŋ fe taomɔnii ni akɛha yɛ gwantɛŋi lɛ kɛ abotiai lɛ ahe wiemɔ ni tsɔ hiɛ afii nyɔŋma kɛ enyɔ yɛ 1923 yɛ Los Angeles, California kpee lɛ shishi lɛ.
28. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ taomɔnii kɛha “gwaŋtɛŋ” kuu lɛ bafee nɔ ni da kwraa fe nɔ ni akɛmamɔ shi yɛ 1923 lɛ?
28 Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, esa akɛ mɛi ni yɔɔ “gwantɛŋ” kuu lɛ mli lɛ afea mɛi ni fe mɛi ni yɔɔ mlihilɛ kɛkɛ, mɛi ni sumɔɔ jalɛsaneyeli ni susuɔ mɛi ahe ni fee Kristo kaselɔi ni afɔ amɛ mũ lɛ ejurɔ. Esa akɛ amɛ diɛŋtsɛ lɛ amɛfee Kristo kaselɔi, ni abaptisi amɛ yɛ “Tsɛ lɛ kɛ Bi lɛ kɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ gbɛi amli,” ni agbɛnɛ amɛtsu nii akɛ Yehowa odasefoi Kristofoi. “Asafo babaoo” lɛ ni yɔɔ Kpojiemɔ 7:9-17 lɛ damɔ shi kɛha “gwantɛŋi” akuu ni Yesu wie amɛhe yɛ ebɛbua ni yɔɔ Mateo 25:31-46* lɛ.
“NYƐBAA, NYƐ MƐI NI MI-TSƐ EJƆƆ NYƐ”
29. Te awie taomɔnii ni baaha mɔ anyɛ adamɔ maŋtsɛ lɛ ninejurɔgbɛ lɛ he atsɔɔ ‘gwantɛŋi’ lɛ aha tɛŋŋ?
29 Taomɔnii ni he hiaa ni ataoɔ ana yɛ mɛi ni feɔ “gwantɛŋ” kuu lɛ ahe lɛ ji nibii ni Tookwɛlɔ kɛ Maŋtsɛ lɛ kɛhaa akɛ no nɔ edamɔɔ hewɔ ni ekɛ wɔsɛɛ be ni jɔɔmɔ yɔɔ mli haa okadi “gwantɛŋi” lɛ. Abɛbua lɛ feɔ “gwantɛŋ” kuu lɛ ahe mfoniri akɛ amɛyɛ Nyɔŋmɔ Bi odehe lɛ ninejurɔ nɔ yɛ be mli ni ewieɔ etsɔɔ amɛ lɛ. “Kɛkɛ lɛ maŋtsɛ lɛ aaakɛɛ mɛi ni yɔɔ eninejurɔ nɔ lɛ akɛ: Nyɛbaa, nyɛ mɛi ni mi-tsɛ ejɔɔ nyɛ, nyɛbaŋɔa maŋtsɛyeli lɛ ni asaa atonyɛ kɛjɛ jeŋ shi shijee lɛ! Ejaakɛ hɔmɔ ye mi, ni nyɛha mi nii miye; kumai ye mi, ni nyɛbaha mi nu; gbɔ ji mi, ni nyɛha mibato nyɛŋɔɔ; minyiɛ yayai, ni nyɛwo mi atade; mihe ye, ni nyɛbasara mi; awo mi tsuŋ, ni nyɛba miŋɔɔ.”—Mateo 25:34-36.
30. Mɛni hewɔ nɔ ni “gwantɛŋi” lɛ fee kɛha Yesu ni etsi ta lɛ ji nibii ni amɛfee amɛha enajiaŋdamɔlɔi lɛ?
30 Nɛkɛ gbɔmɛi ni tamɔ gwantɛŋi ni jɛ “jeŋmaji lɛ fɛɛ mli” lɛ fee nibii nɛɛ amɛha Nuŋtsɔ Yesu Kristo kɛtsɔ enajiaŋdɔmɔlɔi lɛ anɔ. Nyɛkahaa ejea wɔjwɛŋmɔ mli akɛ beni eyɔɔ shikpɔŋ nɔ lɛ, Yesu kɛ afii etɛ kɛ nyɔji komɛi tsu nitsɔɔmɔ kɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ yɛ Israel maŋ lɛ kɛ Samariabii ni yɔɔ Boka Teŋgbɛ lɛ pɛ he nii. (Mateo 15:24; 10:6; Yohane 1:11; 4:3-43; Luka 17:15-18) No hewɔ lɛ nɛkɛ gbɔmɛi ni tamɔ gwantɛŋi nɛɛ tamɔ nakai Kristofoi ni hi shi yɛ klɛŋklɛŋ afii oha lɛ mli, yɛ Roma nɔyeli hei ni yɔɔ Asia Bibioo lɛ ni bɔfo Petro ŋma enɛ kɛha amɛ lɛ: “Mɔ ni nyɛnako lɛ, shi nyɛsumɔɔ lɛ, mɔ hu ni amrɔmrɔ nɛɛ nyɛnaaa lɛ moŋ, shi nyɛhé enɔ nyɛye.” (1 Petro 1:8) Eyɛ mli akɛ amɛnako lɛ da yɛ shikpɔŋ nɔ moŋ, shi kɛ̃ lɛ, mɛi ni tamɔ gwantɛŋi ni agbalaa amɛmli kɛbaa Yesu ninejurɔ nɔ lɛ yasumɔ akɛ amɛaafee nɔ ko amɛha lɛ, ni amɛbɔ enɛ feemɔ he mɔdɛŋ, kɛtsɔ enajiaŋdamɔlɔi lɛ anɔ.
31. Ani sanegbaa ni tee nɔ yɛ Maŋtsɛ lɛ kɛ “gwantɛŋi” lɛ ateŋ taakɛ atsɔɔ mli yɛ abɛbua lɛ mli lɛ ji nɔ ko ni baanyɛ aya nɔ tɛ̃ɛ lo, ni te 1 Timoteo 6:14-16 kɔɔ sane nɛɛ he ehaa tɛŋŋ?
31 Kɛji akɛ nɛkɛ gbalɛ abɛbua nɛɛ fa nɛɛ ba mli lɛ, nɛkɛ gbɔmɛi ni tamɔ gwantɛŋi nɛɛ enaŋ gbɔmɔ Bi lɛ ni eta eŋwɛi anunyam maŋtsɛsɛi lɛ nɔ, ni asaŋ ejieŋ ehe kpo etsɔɔŋ amɛ ni amɛkɛ amɛhiŋmɛi diɛŋtsɛ nɛɛ ana lɛ, ni ewie etsɔɔ amɛ ni amɛkɛ amɛtoii anu, ni amɛnu ehiɛsɔɔ wiemɔi lɛ. Yɛ be mli ni eba loo eyɔɔ eparousia lɛ mli yɛ mumɔŋ nɛɛ, amɛtsɔɔ hemɔkɛyeli hiŋmɛi nɔ amɛnaa lɛ yɛ emaŋtsɛsɛi lɛ nɔ, ni yɛ be mli ni ekɛ kojomɔ ni duromɔ yɔɔ mli lɛ haa amɛ lɛ, abaatsɔ nɔ fɛɛ nɔ ni eeehala akɛ no eeetsɔ nɔ ewie lɛ nɔ akɛ wiemɔi ni duromɔ yɔɔ mli lɛ aha amɛ. Esa akɛ abɛbua lɛ mli sanegbaa ni tee nɔ yɛ gbɔmɔ Bi ni ta maŋtsɛsɛi lɛ nɔ lɛ kɛ “gwantɛŋi” lɛ ateŋ lɛ mlibaa asusu nɔ ni awie yɛ 1 Timoteo 6:14-16 lɛ hu he: “Kɛyashi wɔ Nuŋtsɔ Yesu Kristo puemɔ lɛ, nɔ ni Hewalɛ-Nɔyelɔ kome ni ajɔɔ lɛ, maŋtsɛmɛi a-Maŋtsɛ kɛ nuŋtsɔmɛi a-Nuŋtsɔ lɛ aaatsɔɔ yɛ lɛ diɛŋtsɛ ebe mli lɛ, mɔ hu ni lɛ ekome [yɛ mɛi ni gbɔmɛi sɔɔmɔ amɛ akɛ maŋtsɛmɛi] eyɔɔ naanɔ shihilɛ ni gbele bɛ mli, mi ehiɔ la ni anyɛŋ abɛŋkɛ mli lɛ, mɔ ni gbɔmɔ ko gbɔmɔ ko enako lɛ da, ni enyɛŋ lɛ ena hu lɛ.” No hewɔ lɛ sanegbaa ni tee nɔ yɛ maŋtsɛmɛi a-Maŋtsɛ lɛ kɛ “gwantɛŋi” lɛ ateŋ lɛ efeŋ nɔ ni tee nɔ tɛ̃ɛ.
32, 33. (a) Mɛni esa akɛ akɛɛ kɛji akɛ Maŋtsɛ lɛ ninefɔɔ kɛha “gwantɛŋi” lɛ akɛ “nyɛbaa” lɛ ji ninefɔɔ ni amɛba ŋwɛi? (b) Mɛni hewɔ Yesu wie mɛnɛɛmɛi ahe akɛ “tooi krokomɛi” lɛ?
32 Yɛ be mli ni efɔɔ nine etsɛɔ gbɔmɛi ni tamɔ gwantɛŋi ni yɔɔ eninejurɔ nɔ lɛ akɛ “nyɛbaa” lɛ, no mli lɛ jeee akɛ eefɔ nine etsɛ amɛ ni amɛba ŋwɛi ni amɛkɛ lɛ abatara maŋtsɛsɛii anɔ. Nɛkɛ okadi “gwantɛŋi” nɛɛ jeee 144,000 lɛ ni akɛ mumɔ efɔ amɛ ni ji Yesu Kristo nanemɛi niyelɔi ni naa “klɛŋklɛŋ shitee” ni amɛkɛ lɛ yeɔ maŋtsɛ afii akpe yɛ adesai anɔ lɛ mlibii. (Kpojiemɔ 14:1-3; 20:4-6) Akɛni amɛji gbɔmɛi ni jɛ “jeŋmaji fɛɛ” mli ni abuaa amɛnaa yɛ ba ni ebaloo parousia yɛ mumɔŋ nɛɛ mli hewɔ lɛ, amɛyi fa kwraa fe 144,000 lɛ, yɛ anɔkwale mli lɛ, shii toi abɔ. Amɛ amɛfeɔ “asafo babaoo ni mɔ ko mɔ ko nyɛŋ akane ni jɛ jeŋ maŋ fɛɛ jeŋ maŋ kɛ akutsei kɛ maji kɛ majianɔ wiemɔi amli” lɛ. (Kpojiemɔ 7:9, 10) Akɛ mɛi ni jɛ “asafo babaoo” nɛɛ mli lɛ toɔ “gwantɛŋi” ahe yɛ be mli ni akɛɔ amɛ ekoŋŋ akɛ: “Ejaakɛ Toobi lɛ ni yɔɔ maŋtsɛsɛi lɛ teŋ lɛ aaalɛ amɛ, ni eeetsɔɔ amɛ gbɛ kɛaatee wala nu bui ahe” lɛ. (Kpojiemɔ 7:17) Yɛ anɔkwale mli lɛ, amɛfata nakai “tooi krokomɛi” lɛ ni Yesu kɛɛ esoro amɛ yɛ “asafoku bibioo” lɛ ni ji 144,000 hefatalɔi niyelɔi lɛ ahe lɛ, yɛ nɔ ni ekɛɛ nɛɛ hewɔ:
33 “Ni miyɛ tooi krokomɛi ni jɛɛɛ tooi atsu nɛɛ mli; ni nomɛi hu ja miŋɔ amɛ kɛba, ni amɛbanu migbee, ni tooi lɛ fee kuu kome kɛ kwɛlɔ kome.”—Yoh. 10:16; Luka 12:32.
34. Mɛɛ be mli “gbɔmɔ Bi” ni ta maŋtsɛsɛi lɛ nɔ lɛ tsɛɔ “asafo babaoo” ni jɛ “tooi krokomɛi” lɛ ateŋ lɛ akɛ “nyɛbaa,” ni amɛji mɛi ni eŋwɛi Tsɛ lɛ ‘ejɔɔ amɛ’ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
34 Gbɔmɔ Bi ni ta maŋtsɛsɛi nɔ lɛ kɛɔ nɛkɛ “asafo babaoo” ni jɛ “tooi krokomɛi” lɛ ateŋ lɛ akɛ “nyɛbaa miŋɔɔ” ni ji akɛ, amɛbɛŋkɛ lɛ yɛ be mli ni ekɛ amɛnyɔmɔwoo haa amɛ lɛ. Etsɛɔ amɛ “nyɛ mɛi ni mi-Tsɛ ejɔɔnyɛ.” (Mateo 25:34) Eji anɔkwale akɛ, yɛ be mli ni amɛbɔɔ mɔdɛŋ ni amɛfee nɔ ko ni hi ni amɛye amɛbua Nuŋtsɔ Yesu Kristo yɛ ba ni eba loo eparousia be nɛɛ mli lɛ, eŋwɛi Tsɛ lɛ jɔɔ amɛ yɛ enɛ hewɔ. Shi kɛ̃ lɛ, eŋwɛi Tsɛ lɛ ‘ejɔɔ amɛ’ titri akɛ ni E-kɛ nɛkɛ nyɔmɔwoo ni jɔɔmɔ yɔɔ mli nɛɛ eto kɛha amɛ lɛ hewɔ. Ŋwɛi Tsɛ lɛ tsɔ hiɛ ena kuu ni tamɔ gwantɛŋi nɛɛ yɛ e-Bi lɛ ba ni eba loo parousia be nɛɛ mli, ni yɛ enɛ hewɔ lɛ esaa eto nyɔmɔwoo ko ni jɔɔmɔ yɔɔ mli eha amɛ. Anyɛŋ akɛ jɔɔmɔi ni amɛnine eshɛ nɔ momo lɛ ato jɔɔmɔi ni yɔɔ ni amɛbaana mli ŋɔɔmɔ lɛ he. Mɛni ji nakai jɔɔmɔ krɛdɛɛ ni asaa ato aha amɛ lɛ?
35. (a) Mɛni ji nɔ ni Yesu tsɔɔ akɛ eji jɔɔmɔi krɛdɛɛ ni asaa ato aha “asafo babaoo” lɛ ni jɛ “tooi krokomɛi” lɛ ateŋ lɛ? (b) Mɛni diɛŋtsɛ ji “maŋtsɛyeli” lɛ ni amɛnaa lɛ, ni amɛfeɔ nakai yɛ nɛgbɛ?
35 Atsɔɔ enɛ yɛ Yesu wiemɔi lɛ amli: “Nyɛbaŋɔa maŋtsɛyeli lɛ ni asaa atonyɛ kɛjɛ jeŋ shishijee lɛ!” (Mateo 25:34) Akɛ nɛkɛ wiemɔi nɛɛ tsɛɛɛ “asafo babaoo” ni jɛ “tooi krokomɛi” lɛ ateŋ lɛ akɛ Yesu Kristo miifɔ amɛ nine ni amɛkɛ lɛ abatara eŋwɛi maŋtsɛsɛi lɛ nɔ, ejaakɛ amɛfataaa 144,000 hefatalɔi niyelɔi lɛ ahe. Belɛ mɛɛ gbɛ nɔ abaatsɔ anu nakai ninefɔɔ wiemɔi lɛ ashishi? Yɛ shishijee Hela wiemɔ kɛha “maŋtsɛyeli” (Ba·si·leiʹa) , lɛ shishi lɛ, Liddell kɛ Scott Greek-English Lexicon lɛ baafa 309 yɛ Kpo 1 lɛ tsɔɔ akɛ nakai Hela wiemɔ lɛ hu hiɛ shishinumɔ ko ni mli waaa tsɔ, ni ji, ni “maŋtsɛ ko aaaye mɔ ko nɔ,” ni ebaanyɛ etsɔɔ “nɔyeli” hu. No hewɔ lɛ eji anɔkwale akɛ “asafo babaoo” nɛɛ ni jɛ “tooi krokomɛi” lɛ ateŋ lɛ “baa shihilɛ ko ni tsɔɔ akɛ maŋtsɛ ko miiye amɛnɔ” shishi, ni ji, Mesia Maŋtsɛ Yesu, ni amɛhiɔ maŋtsɛmɛi a-Maŋtsɛ Yesu Kristo “nɔyeli” afii akpe lɛ shishi. Nɛgbɛ ji he ni amɛbaaná afii akpe nɔyeli ni gbɔmɔ Bi ni awo ehiɛ nyam nɛɛ yeɔ amɛnɔ lɛ mli ŋɔɔmɔ yɛ? Jeee yɛ ŋwɛi, ni yɛ “heloo kɛ lá” bɔɔnii ni amɛji hewɔ lɛ amɛnyɛŋ amɛbote jɛmɛ lɛ (1 Korintobii 15:50) ; shi moŋ yɛ shikpɔŋ nɛɛ nɔ, ni ji Kristo maŋtsɛyeli lɛ shikpɔŋ nɔ nɔyeli he lɛ.—Lala 2:8; Daniel 2:35-45.
36. Kɛjɛ mɛɛ “jeŋ”shishijee asaa ato nɛkɛ “maŋtsɛyeli” nɛɛ aha “asafo babaoo” ni jɛ “tooi krokomɛi” lɛ ateŋ lɛ, ni yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
36 Shikpɔŋ nɛɛ baafee he ko ni miishɛɛ yɔɔ waa ni amɛbaanyɛ amɛhi shi yɛ nɔ yɛ maŋtsɛ ni tamɔ nɛkɛ ni ji Nuŋtsɔ Yesu Kristo shishi, kɛ enanemɛi niyelɔi 144,000 ni awo amɛhiɛ nyam lɛ. Belɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ “asaa” nakai “maŋtsɛyeli” lɛ aha nakai gbɔmɛi ni tamɔ gwantɛŋi ni ji “asafo babaoo” lɛ jeeŋmɔ “kɛjɛ jeŋ shishijee”? No ji akɛ Ŋwɛi Tsɛ ni ji Bɔlɔ lɛ yɛ enɛ yɛ ejwɛŋmɔ mli “kɛjɛ jeŋ shishijee.” Enɛ jeee wɔshikpɔŋ kuturuku nɛɛ shishitoo be mli. Eetsɔɔ adesai aje lɛ. Enɛ ji yɛ Adam kɛ Hawa bɔɔ sɛɛ yɛ be mli ni amɛyeɔ emuu yɛ Eden abɔɔ lɛ mli lɛ. Afeee Adam maŋtsɛ, ni afee Hawa emaŋnyɛ. Afeee Adam maŋtsɛ yɛ shikpɔŋ nɔ kooloi, looi kɛ loofɔji anɔ. Yehowa tsɛɔ Leviatan lɛ yɛ Hiob 41:34 akɛ lɛ ji “kooloi hewolɔi fɛɛ amaŋtsɛ.” Adam nyɛŋ afee maŋtsɛ yɛ eseshibii ni ji adesai fɛɛ nɔ. Maŋtsɛmɛi ba shihilɛ mli yɛ shikpɔŋ nɔ klɛŋklɛŋ yɛ Noa gbii lɛ amli nu afua lɛ sɛɛ, ni enɛ je shishi yɛ Nimrod ni ji gbɔbilɔ ni yɔɔ ekãa ni to Babel loo Babilon shishi yɛ Mesopotamia Jɔɔ lɛ mli lɛ beaŋ. (1 Mose 10:8-10) Afɔɔɔ Adam seshibii lɛ awooo Adam maŋtsɛyeli ko mli. Adam kɛ Hawa diɛŋtsɛ efeee “jeŋ” ko.
37. (a) Mɛɛ be ni yɛ mɛɛ gbɛ nɔ ato nakai je lɛ shishi? (b) Te eba lɛ tɛŋŋ ni nɔ ni ato ama shi nɛɛ mli ajɛ asaa “maŋtsɛyeli” lɛ?
37 Shi kɛ̃ lɛ, beni Adam kɛ Hawa yaje Eden Abɔɔ lɛ ni ashwie amɛ kɛjɛ mli lɛ sɛɛ, ni abu amɛ gbele fɔ lɛ, kɛkɛ ni amɛje shishi amɛfɔ bii, kɛkɛ ni ato “jeŋ” ko shishi, ni ji akɛ ato adesai aje lɛ shishi. Eyɛ mli akɛ afɔ nɛkɛ gbekɛbii nɛɛ yɛ esha mli, yɛ emuu ni ayeee kɛ gbele fɔbuu shishi moŋ, shi amɛbaje hegbɛ ko ni Yehowa wie he etsɔɔ onufu lɛ yɛ Eden yɛ be mii ni elaka Adam kɛ Hawa ni amɛfee esha lɛ shishi: “Ni mikɛ nyɛɛ aaaŋmɛ okɛ yoo lɛ teŋ, kɛ oseshi kɛ eseshi teŋ; [yoo lɛ seshi lɛ] eeetswa oyitso nɔ ni bo hu oootswa enanetsitsi nɔ̃.” (1 Mose 3:14,15) Yɛ be mli ni be shwieɔ mli lɛ, Yehowa Nyɔŋmɔ tswa adafi kroko ni kɔɔ nɛkɛ teemɔŋ Seshi nɛɛ ni baaye okadi Onufu, Satan Abonsam nɔ kunim nɛɛ he. Seshi kunimyelɔ lɛ baatsɔ Maŋtsɛ yɛ adesai fɛɛ nɔ. No hewɔ lɛ, be mli ni aje shishi afɔ bii ni baana hegbɛ ni amɛhi Seshi lɛ maŋtsɛyeli ni aaato ama shi lɛ shishi lɛ, kɛkɛ ni Yehowa shiwoo ni kɔɔ adesai aje lɛ ni áje eshishitoo shishi lɛ bɔi nitsumɔ yɛ amɛnɔ. No hewɔ lɛ, “asaa” “maŋtsɛyeli lɛ” ato aha shikpɔŋ nɔ bii “kɛjɛ jeŋ shishijee.”—Okɛto Luka 11:50, 51 he.
[Shishigbɛ niŋmai]
a Kwɛmɔ The Golden Age, July 17, 1935, baafa 660, afagbɛ 2.
Akɛni ale enɛ hewɔ lɛ, The Watchtower, ni ji May 1, 1936 nɔ lɛ yoo “gwantɛŋ” kuu lɛ akɛ amɛji “asafo babaoo” lɛ yɛ nɔ ni aŋma yɛ mli ni ji “Mɛi ni Je Harmagedon MIi” yɛ baafa 140, kukuji 47, 48 lɛ hewɔ.
May Daa Gbi Ŋmalɛ
(Kɛ́ ootao ona bɔ ni saji nɛɛ ji diɛŋtsɛ lɛ, no lɛ kwɛmɔ wolo lɛ mli)